{"id":10579,"date":"2018-07-18T13:28:52","date_gmt":"2018-07-18T13:28:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?p=10579"},"modified":"2020-10-28T19:03:53","modified_gmt":"2020-10-28T19:03:53","slug":"dr-sc-ivan-markesic-nogometna-euforija-nece-promijeniti-dustvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/07\/dr-sc-ivan-markesic-nogometna-euforija-nece-promijeniti-dustvo\/","title":{"rendered":"Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107: “Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo”"},"content":{"rendered":"

Knji\u017eevni list za umjetnost, kulturu i znanost, dvotjednik Matice hrvatske VIJENAC u broju 636-638 od 19. srpnja 2018. objavljuje razgovor Andrije Tunji\u0107a s dr. sc. Ivanom Marke\u0161i\u0107em pod naslovom “Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo”.<\/strong> \u2212 Razgovor<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

Razgovarao Andrija Tunji\u0107 | Snimio Goran Jaku\u0161 \/ PIXELL<\/strong><\/span><\/p>\n

– Vijenac:<\/strong> Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo, 19. srpnja 2018.<\/a><\/p>\n

Uspjeh na\u0161ih nogometa\u0161a proizi\u0161ao je iz njihova uvjerenja da svojim zalaganjem, radom, odricanjem, poslu\u0161no\u0161\u0107u, svojim pouzdanjem u Boga mogu posti\u0107i rezultate koje ni sami nisu o\u010dekivali, ali jesu pri\u017eeljkivali \/ Ova \u201enogometna religijska euforija\u201c za nekoliko dana splasnut \u0107e kao mjehur od sapunice. Ne\u0107e promijeniti dru\u0161tvo \/ Nacionalizam kao ni religija ne bi trebao zna\u010diti ni\u0161ta lo\u0161e, sve dok slu\u017ei dobru \/ Katoli\u010dka crkva trebala bi se svakodnevno baviti politikom kao op\u0107im dobrom, ali ne bi trebala biti strana\u010dka \/ Papu Franju mnogi ne podnose jer unosi promjene u u\u010dmalu hijerarhiziranu feudalnu crkvenu strukturu \/ Najve\u0107i kriti\u010dari djelovanja pojedinih \u010dlanova hijerarhije Katoli\u010dke crkve u Hrvatskoj dolazi upravo iz te Crkve \/ Muslimani u Zapadnu Europu dolaze zato \u0161to su ih pripadnici razvijenog svijeta \u2013 Zapadne Europe i SAD-a \u2013 oru\u017ejem i otrovima protjerali iz vlastitih ku\u0107a \/ Nikakav Orban ili njemu sli\u010dni ne\u0107e mo\u0107i sa\u010duvati Europu isklju\u010divo za europske kr\u0161\u0107ane jer ih je svakim danom sve manje<\/em><\/p>\n

Svjedoci smo povijesnog uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji koji mnogi povezuju i s religijom. Govori se i pi\u0161e da je to Bo\u017eje djelo, a utjecaju vjere na uspjeh istra\u017eivanje je napravila i ameri\u010dka katoli\u010dka udruga. Bio je to povod za razgovor sa sociologom religije Ivanom Marke\u0161i\u0107em, znanstvenim savjetnikom u trajnom zvanju u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.<\/p>\n

Profesore, vjerujete li da je religija utjecala na uspjeh nogometne reprezentacije?<\/strong><\/p>\n

U sociologiji religije ne govorimo o Bo\u017ejem djelovanju u svijetu, nego o djelovanju \u010dovjeka pojedinca ili jedne dru\u0161tvene skupine na temelju njegova, odnosno njihova, odnosa i vjerovanja u Nadnaravno, u Sveto, u Boga, u Allaha, u Jahvu. Slijedom toga mo\u017ee se re\u0107i da uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskome nogometnom prvenstvu u Rusiji nije Bo\u017eje djelo u smislu da je Bog na\u0161oj reprezentaciji izravno pomagao u postizanju ovog uspjeha, a istodobno drugima odmagao. Posebno stoga \u0161to su se i \u010dlanovi drugih reprezentacija s kojima su igrali na\u0161i reprezentativci obra\u0107ali tomu istom Bogu na gotovo identi\u010dan na\u010din.<\/p>\n

Je li onda taj uspjeh rezultat hrvatskoga dru\u0161tvenog ozra\u010dja?<\/strong><\/p>\n

Taj uspjeh na\u0161ih reprezentativaca proizi\u0161ao je iz njihova uvjerenja da svojim zalaganjem, radom, odricanjem, poslu\u0161no\u0161\u0107u, svojim pouzdanjem u Boga mogu posti\u0107i rezultate koje ni sami nisu o\u010dekivali, ali jesu pri\u017eeljkivali. Dakle, uspjeh je proizi\u0161ao iz njihova me\u0111usobnog povjerenja, iz povjerenja u izbornika, u \u010dovjeka koji im se svojim pristupom uspio pokazati i predstaviti kao netko u koga oni trebaju i mogu imati povjerenja, kojemu mogu vjerovati, koji ih ne\u0107e izdati, koji njihovo povjerenje ne\u0107e proigrati i prodati. A izbornik je imao povjerenja u njih da ga ne\u0107e ostaviti na cjedilu i da \u0107e ispuniti sve njegove zada\u0107e. Ne vidim, stoga, nikakva opravdanog razloga da bi Svemogu\u0107i vi\u0161e volio Hrvate negoli Engleze ili pak Francuze i da bi na\u0161ima pomogao, a drugima odmogao.<\/p>\n

Daje li osje\u0107aj Bo\u017eje pomo\u0107i posebnu snagu i nadahnu\u0107e?<\/strong><\/p>\n

Svakako! Vjera, ali ne samo religiozna, ne\u0161to je veliko, nenadma\u0161ivo. Ne odnosi se isklju\u010divo na nadnaravna bi\u0107a. Bez povjerenja jednih u druge: djece u roditelje, roditelja u djecu, bez povjerenja u suprugu, mu\u017ea, u prijatelje, susjede, nemogu\u0107e je \u017eivjeti. Vjera je ne\u0161to s \u010dime svakodnevno \u017eivimo. Bez vjere \u2013 ne mora ona biti religiozna \u2013 bez povjerenja, bez pouzdanja u sebe i u drugoga ne bismo mogli \u017eivjeti.<\/p>\n

Sociologija u\u010di da religija u \u010dovjekovu \u017eivotu ima nekoliko veoma va\u017enih funkcija.<\/strong><\/p>\n

Da. Izme\u0111u ostalih i davanje \u017eivotnog smisla, osmi\u0161ljavanje svakodnevnoga \u017eivota. U razdobljima iznenadnih nesre\u0107a, gubitka najdra\u017eih osoba, u razdobljima vlastitih neuspjeha potrebno je osmisliti vlastito trenutno, a posebno daljnje postojanje. Za\u0161to i za \u0161to \u017eivjeti, za koga se \u017ertvovati, podnositi patnju? \u010cemu \u017eivjeti s patnjom, s bolovima, s neizlje\u010divom bole\u0161\u0107u? \u0160to \u0107emo time dobiti? Zato se susre\u0107emo s eutanazijom, samoubojstvima, alkoholizmom, drogama kao mogu\u0107im rje\u0161enjima \u201e\u017eivotnih problema\u201c. Ali i s vjerom u Boga, u njegovu mo\u0107 da nam u tim trenucima mo\u017ee pomo\u0107i.<\/p>\n

Koliko ozra\u010dje nogometne \u201dreligije\u201c mo\u017ee promijeniti na\u0161e dru\u0161tvo, koje je jo\u0161 u velikom postotku nereligiozno, odnosno materijalisti\u010dko i komunisti\u010dko?<\/strong><\/p>\n

Ni komunisti\u010dko ni materijalisti\u010dko dru\u0161tvo nisu nevjerni\u010dka dru\u0161tva u strogom smislu rije\u010di \u201evjera\u201c. Naime, iako njihova vjera nije vjera u kr\u0161\u0107anskoga Boga ili bogove i ne temelji se na postojanju nekoga nadnaravnog bi\u0107a, i oni vjeruju. Kako bi, ina\u010de, \u017eivjeli!? Dakle, ne zna\u010di da je \u010dovjek koji je nevjernik manje va\u017ean ili vi\u0161e nesretan negoli su to religiozni vjernici, koji odgovornost za rje\u0161avanje vlastitih problema \u201dprebacuju\u201c u onostranost jer im je tako lak\u0161e. Oni koji ne vjeruju u Boga vole istaknuti da vjeruju u razum, znanost, tehniku, napredak. U sve to vjeruju i vjernici kr\u0161\u0107ani.<\/p>\n

I, mo\u017ee li ozra\u010dje \u201enogometne religije\u201c promijeniti postoje\u0107e dru\u0161tvo?<\/strong><\/p>\n

Ozra\u010dje koje stvara trenutna \u201enogometna religija\u201c mo\u017ee promijeniti postoje\u0107e dru\u0161tvo samo pod uvjetom da se na svim razinama dru\u0161tva \u2013 u privatnom i javnom \u017eivotu \u2013 od najvi\u0161ih dr\u017eavnih slu\u017ebenika do najni\u017eih \u010dlanova dru\u0161tva po\u010dnu prakticirati vrijednosti koje, barem nam tako prikazuju, promoviraju na\u0161i nogometa\u0161i: a to su rad, trud, znoj, zahvalnost, poniznost, povjerenje, prihva\u0107anje drugog i druk\u010dijeg, me\u0111usobno pomaganje. Budimo iskreni: rijetki su takvi u na\u0161em dru\u0161tvu koji bi ovo prihvatili provoditi u svakodnevnome \u017eivotu. Stoga, sva ova \u201enogometna religijska euforija\u201c za nekoliko dana splasnut \u0107e kao mjehur od sapunice. Nikakvih tu promjena ne\u0107e biti. Ostat \u0107e samo lijepe \u201epri\u010de\u201c.<\/p>\n

Talijanski Corriere della sera<\/em> pi\u0161e da je to pozitivni nacionalizam. Sla\u017eete li se s takvim mi\u0161ljenjem ili mislite da je i takav nacionalizam opasan?<\/strong><\/p>\n

Nacionalizam je dru\u0161tvena tvorba, nastao potkraj 18. stolje\u0107a. U razli\u010ditim povijesnim, dru\u0161tvenim i geopoliti\u010dkim okolnostima razli\u010dito ga se vrednovalo. Ovisno o tome uz koju ga se ideologiju vezalo: liberalnu, komunisti\u010dku, fa\u0161isti\u010dku i tko je o njemu govorio. Me\u0111utim, nacionalizam je kao i religija. Odnosi se na skup simbola i vjerovanja koji pru\u017eaju osje\u0107aj zajedni\u0161tva, pripadanja, odnosno sudioni\u0161tva u jednoj religijskoj ili politi\u010dkoj zajednici. Uz to, on tra\u017ei i lojalnost. Kao i religija. U Weberovu razumijevanju nacionalizam je (sve)obuhvatna \u201epredod\u017eba o svijetu\u201c ili pak, prema Pierreu Bourdieuu, \u201emisaona vizija\u201c. Odatle nacionalne i religijske razlike. Ne \u010dudi da su se sa\u010duvale najvi\u0161e u kulturi, \u201ei to u jeziku, umjetni\u010dkom stvarala\u0161tvu i kulturnoj ba\u0161tini\u201c.<\/p>\n

Je li to lo\u0161e i opasno?<\/strong><\/p>\n

U tom smislu nacionalizam kao ni religija ne bi trebao zna\u010diti ni\u0161ta lo\u0161e, sve dok slu\u017ei dobru. Iskaz pripadanja hrvatskoj naciji koji su promovirali na\u0161i reprezentativci na ovome natjecanju nije i ne bi trebalo tuma\u010diti na negativan na\u010din. Jer pokazano izra\u017eavanje nacionalnog osje\u0107aja nije ni u kojem slu\u010daju bilo povezano s etnocentrizmom ili ksenofobijom. Potrebno ga je, stoga, izjedna\u010diti s pojmom domoljublje, patriotizam.<\/p>\n

Za\u0161to se onda u nas izjedna\u010dava nacionalizam i \u0161ovinizam pa se svako domoljublje progla\u0161ava \u0161ovinisti\u010dkim ispadom i opasno\u0161\u0107u?<\/strong><\/p>\n

Zato \u0161to su mnogi ponekad \u201epretjerano isticanje nacionalnog pripadanja\u201c povezivali s negativnim odnosom prema pripadnicima drugih naroda, nacija, rasa, drugih religija i kulturnih tradicija. Nacionalizam u negativnome smislu nije zna\u010dajka samo postkomunisti\u010dkih dru\u0161tava, pa time ni hrvatskoga. Javlja se, a toga smo svjedoci svakim danom sve vi\u0161e, i u drugim i k tomu razvijenijim europskim demokracijama.<\/p>\n

Mo\u017ee li Crkva utjecati na \u201enogometnu religiju\u201c?<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to je poznato, Crkva propovijeda i promovira upravo one temeljne vrijednosti o kojima smo govorili. Svete knjige pune su govora o natjecanju, o uspjehu, o pobjedama, o osvajanju trona. Crkva propovijeda ljubav prema bli\u017enjemu, prema suparniku. A kako je mjesna Crkva dio nacionalne zajednice, njezini predstavnici ne zaboravljaju istaknuti ljubav prema zavi\u010daju, narodu, domovini. Ve\u0107 su neki biskupi (Mate Uzini\u0107) u svojim javnim nastupima preporu\u010dili vjernicima, odnosno svima nama, da ne trebamo navijati protiv drugih, nego da trebamo navijati za svoje.<\/p>\n

Je li Crkva du\u017ena govoriti u ime kr\u0161\u0107ana i svojih vjernika i onima koji nisu vjernici?<\/strong><\/p>\n

Ukoliko Katoli\u010dka crkva kao organizacija \u017eeli biti udruga svih vjernika katoli\u010dke vjeroispovijedi bez obzira na njihova politi\u010dka uvjerenja, ona bi tada trebala javno nastupati, trebala bi se svakodnevno baviti politikom kao op\u0107im dobrom. Ali ne bi trebala biti strana\u010dka, njezini sve\u0107enici, iako su takvi u manjini, ne bi trebali s oltara, posebno u vrijeme izbora, promovirati predstavnike jedne politi\u010dke stranke. Hrvatski gra\u0111ani nisu u tolikoj mjeri takvi tudumi, takvi politi\u010dki idioti da im katoli\u010dki biskupi i sve\u0107enici trebaju kazati za koga trebaju glasovati. To ponekad postaje degutantno!<\/p>\n

Ne radi li to stoga \u0161to na\u0161i komunisti, a dosta ih je jo\u0161 \u017eivih i dru\u0161tveno utjecajnih, ne mogu prihvatiti aktivnu ulogu Crkve u hrvatskom dru\u0161tvu, pa onda optu\u017euju Crkvu i gdje radi dobre stvari?<\/strong><\/p>\n

Ne bih generalizirao stvari na takav na\u010din. Najve\u0107i kriti\u010dari djelovanja pojedinih \u010dlanova hijerarhije Katoli\u010dke crkve u Hrvatskoj, ka\u017eem pojedinih \u010dlanova, dolazi upravo iz te Crkve. Ne znam da bi itko, pa bili to i biv\u0161i i sada\u0161nji komunisti, imao bilo \u0161to protiv dobra koje \u010dini Crkva, protiv zalaganja za siroma\u0161ne, obespravljene, za one koji su na rubu dru\u0161tva. \u0160to ne zna\u010di da nema onih koji tako nastupaju.<\/p>\n

Problem nije ta vrst djelovanja nego im je problem \u201dupletanje\u201c Crkve u dru\u0161tvene procese.<\/strong><\/p>\n

Ako si neki visoki uglednici Katoli\u010dke crkve uzmu za pravo tra\u017eiti od legalno i legitimno izabranih narodnih zastupnika da glasuju prema naho\u0111enju, da tra\u017ee, kao npr. od predsjednika Vlade Republike Hrvatske, da odstupe s vlasti jer ne promoviraju \u201enjihovu politiku\u201c, onda im se jednom mora re\u0107i da tako ne ide. Jer mi nismo teokratska katoli\u010dka dr\u017eava, iako smo dru\u0161tvo i dr\u017eava u kojemu je najve\u0107i broj deklarativno izja\u0161njenih katolika. Mi smo, zahvaljuju\u0107i upravo tim katolicima, sekularno dru\u0161tvo u kojemu su Ustavom odvojene nadle\u017enosti crkve i dr\u017eave, u kojemu je mogu\u0107e biti vjernik i nevjernik, katolik, pravoslavac, protestant, musliman, \u017eidov i pripadnik svake druge vjere i \u017eivotnoga stila. Ali sve to, ponavljam, zahvaljuju\u0107i upravo obi\u010dnim, \u201emalim\u201c katolicima koji \u017eele upravo takvu \u2013 demokratsku i svakome \u010dovjeku prihvatljivu \u2013 Hrvatsku.<\/p>\n

Koliko se Katoli\u010dka crkva s papom Franjom pribli\u017eila problemima suvremenog \u010dovjeka ili samo o njima govori ne poma\u017eu\u0107i malom \u010dovjeku?<\/strong><\/p>\n

Katoli\u010dka crkva s papom Franjom na \u010delu do\u017eivljava istinsku kr\u0161\u0107ansku renesansu, vra\u0107a se u ona prva razdoblja kr\u0161\u0107anstva, postaje Crkva koju po\u010dinju prihva\u0107ati ponajprije \u017eene, jer su one u Crkvi, iako ih je vi\u0161e od polovice, podcijenjena, omalova\u017eena skupina, zatim siroma\u0161ni, izbjegli, prognani.<\/p>\n

Za\u0161to onda otpori papi Franji?<\/strong><\/p>\n

Papu Franju mnogi ne podnose jer unosi promjene u u\u010dmalu hijerarhiziranu feudalnu crkvenu strukturu. Ne znam u \u010demu to papa Franjo ne poma\u017ee unesre\u0107enim ljudima!? Svojim javnim istupima u kojima hrabro zagovara evan\u0111eoske poruke, poruke Isusa Nazare\u0107anina, on razara oko\u0161tale okove europske kr\u0161\u0107anske samodostatnosti. On ih rasijeca, posebno u zemljama koje su se oslobodile komunisti\u010dkoga zagrljaja, kakve su Poljska ili Ma\u0111arska. Zamislite, molim vas, usporedbu: ma\u0111arski Orb\u00e1n kao branitelj europskih vrijednosti i papa Franjo kao njihov razara\u010d. Koja blasfemija!<\/p>\n

Za\u0161to blasfemija, Orb\u00e1n se brine o svojim dr\u017eavljanima.<\/strong><\/p>\n

Papa Franjo nije politi\u010dar koji bi zagovarao samo jednu politi\u010dku, sebi\u010dnu, teritorijalno ome\u0111enu opciju. On je kr\u0161\u0107anin, on je na \u010delu Crkve kojoj pripadaju ljudi bez obzira na boju ko\u017ee, naciju, jezik i kulturu. Bog u razumijevanju svijeta pape Franje nije stvorio ovu zemlju ni Europu da bi je (pre)dao samo jednoj narodnosnoj i civilizacijskoj skupini. On ju je povjerio onima koji je trenutno nastavaju da je izgra\u0111uju kako bi i drugima koji do\u0111u u nju moglo biti dobro. Hrvatsku nastavaju Hrvati tek od stolje\u0107a sedmog. Tko je prije njih ovdje bio znamo, a koliko dugo \u0107emo ovdje jo\u0161 biti zavisi od nas samih.<\/p>\n

Vi ste od po\u010detka zagovarali Istanbulsku konvenciju i tvrdili da pojam rod nije kukavi\u010dje jaje, nego doseg napredne svijesti. Je li ba\u0161 tako i koje su razlike izme\u0111u roda i spola, u kontekstu Konvencije?<\/strong><\/p>\n

Zanimljivo da je Istanbulska konvencija jo\u0161 kamen spoticanja. Valjda je svakomu u Hrvatskoj trebalo ve\u0107 kona\u010dno postati jasno da se ra\u0111amo po prirodnome spolu kao \u017eene i mu\u0161karci, a da se odgajamo i dru\u0161tveno formiramo kao rod. Istanbulska konvencija nije protiv nikoga. O tome je predsjednik Vlade RH, gosp. Plenkovi\u0107, jako to\u010dno govorio.<\/p>\n

Za\u0161to onda otpori prema Konvenciji?<\/strong><\/p>\n

Valjda zato \u0161to je Konvencija za obranu onih u ovome dru\u0161tvu i u Katoli\u010dkoj crkvi koje se najvi\u0161e poni\u017eava i nad kojima se vr\u0161i najve\u0107e nasilje: \u017eene, odnosno majke, k\u0107eri, djevoj\u010dice, ali i mu\u0161karci te posebno starije osobe. Ako su dosada\u0161nje hrvatske zakonske odredbe bile toliko dobre, ne znam za\u0161to i dalje gradimo \u201esigurne ku\u0107e\u201c i to isklju\u010divo za \u017eene \u2013 zlostavljane majke s malom djecom \u2013 za\u0161to je toliko ostavljenih starijih osoba po stara\u010dkim domovima i bolnicama koje nema tko ni pokopati, a kamoli obi\u0107i u bolesni\u010dkome krevetu? Obilaze\u0107i takve osobe, napisao sam i tekst: Biti sretan umrijeti kod ku\u0107e.<\/p>\n

Ho\u0107e li Konvencija pripomo\u0107i i boljem prihva\u0107anju imigranata-muslimana u Zapadnoj Europi?<\/strong><\/p>\n

Muslimani u Zapadnu Europu ne dolaze svojom voljom, ne dolaze ni s tenkovima ni s oru\u017ejem. Dolaze sa zave\u017eljajima u rukama, s malom djecom. A dolaze zato \u0161to su im pripadnici toga razvijenog svijeta \u2013 zapadne Europe i SAD-a \u2013 razorili dom, domovinu, zemlju, \u0161to su ih oru\u017ejem i otrovima protjerali iz vlastitih ku\u0107a. Oni dolaze u Zapadnu Europu na poziv, jer ta Europa izumire, jer u toj Europi ve\u0107 nema tko raditi \u2013 Njema\u010dkoj je svake godine potrebno najmanje pola milijuna radnika da bi se odr\u017eavala razina postoje\u0107e industrijske proizvodnje \u2013 u toj Europi nema se tko brinuti o ostarjelim i iznemoglim bogatim i manje bogatim Europljanima, koji su pripadnici zapadnoeuropske kr\u0161\u0107anske kulture i civilizacije. Postavlja se pitanje za\u0161to je i kako je Europa postala mjesto vlastitih najve\u0107ih tragedija i nesre\u0107a, mjesto nestanka vlastitih sunarodnjaka.<\/p>\n

Valjda zbog svojeg egoizma?<\/strong><\/p>\n

Da. Muslimani u Europi koriste se pravima koje su Europljani izborili za sebe. I ne na kraju, treba re\u0107i da je Zapadna Europa geografsko podru\u010dje koje \u0107e nastanjivati oni koji u njoj budu ra\u0111ali djecu, koji je budu obra\u0111ivali i \u017eivjeli od svoga rada. Nikakav Orb\u00e1n ili njemu sli\u010dni ne\u0107e mo\u0107i sa\u010duvati podru\u010dje isklju\u010divo za europske kr\u0161\u0107ane, jer je tih \u2013 kako vidimo \u2013 svakim danom sve manje. Ni\u0161ta druk\u010dije nije ni u Hrvatskoj. Ako ne i gore. Najnovije ga\u0161enje demografskoga po\u017eara samo su predizborni trikovi politi\u010dkih ma\u0111ioni\u010dara. Djecu ra\u0111aju i imaju oni koji zbog toga ne\u0107e biti diskriminirani u dru\u0161tvu, koji \u0107e imati posao i mo\u0107i zara\u0111ivati za sebe i one koje rode.<\/p>\n

Imate li podataka \u017eele li se ti imigranti-muslimani integrirati u zapadnja\u010dko dru\u0161tvo? Ako ne \u017eele, kako rije\u0161iti njihov status, koji \u0107e neizbje\u017eno dovesti do getoizacije i paralelnih dru\u0161tvenih procesa?<\/strong><\/p>\n

Zapadna Europa nije bila spremna ni \u0161ezdesetih godina 20. stolje\u0107a suo\u010diti se s posebno\u0161\u0107u religijskih, jezi\u010dnih, obi\u010dajnih, kulturnih, civilizacijskih identiteta koju su sa sobom donijeli muslimanski gastarbajteri, Turci, i s kojom su nastavili \u017eivjeti u gradskim \u010detvrtima. Smatrali su da su Turci tu privremeno. Nisu se brinuli za to kako \u0107e organizirati svakodnevni \u017eivot. A u svakodnevnome \u017eivotu, djelovanju i susretu, u svakodnevnim sitnicama, realizira se na\u0161 \u017eivot. Turci su jo\u0161 tada stvorili paralelno dru\u0161tvo. Stoga je i propao multikulturalizam u onome smislu kako su ga zami\u0161ljali Nijemci. U Francuskoj je to i\u0161lo malo druk\u010dije, ili pak u Engleskoj. Ta nedavna iskustva u integracijskom neuspjehu tjeraju Nijemce da se u dana\u0161njem vremenu po\u010dnu druk\u010dije odnositi prema muslimanskim imigrantima, koji za sebe i tra\u017ee ista prava koja imaju i Europljani, a to se posebno odnosi na odr\u017eavanje religijskih praksa, s posebnim naglaskom na odijevanje \u017eena.<\/p>\n

Trebaju li se muslimanke obla\u010diti druk\u010dije?<\/strong><\/p>\n

Zastupam stajali\u0161te da doseljenici, ako smatraju da ih netko treba primiti kao sebi istovrijedne osobe, trebaju prihvatiti oblike organiziranog \u017eivota u zemlji doseljenja. Tako\u0111er, domoroci bi trebali po\u0161tivati religijske i kulturne posebnosti onih koji su doselili u njihova mjesta i omogu\u0107iti da ih prakticiraju. Na\u017ealost, doseljenici smatraju da su do\u0161li u zemlju u kojoj trebaju izgubiti svoj identitet, u zemlju u kojoj bi se trebali asimilirati i nestati kao narodnosna i religijska skupina, a doma\u0107ini u doseljenicima vide ugrozu, opasnost, vide pripadnike sna\u017enije kulture koji \u017eele njih i njihovu kulturu, religiju i obi\u010daje zatrti i zamijeniti svojim.<\/p>\n

Je li rje\u0161enje njihovo vra\u0107anje u dr\u017eave podrijetla ili u islamske dr\u017eave?<\/strong><\/p>\n

Najbolje rje\u0161enje bilo bi zaustavljanje ratnih sukoba u zemljama njihova podrijetla i njihovo vra\u0107anje u te zemlje. Me\u0111utim, to bi bilo mogu\u0107e kad ti ljudi ve\u0107 sada ne bi bili prijeko potrebni europskim gospodarstvenicima i politi\u010darima, ali i ideolozima \u201epuzaju\u0107e islamizacije\u201c Europe. Bojim se da veliki dio imigranata nema mogu\u0107nost vratiti se u zemlju podrijetla, sve i kad bi htjeli, jer u njihovim zavi\u010dajnim domovinama traje nesmiljeni rat, a ni zapadni politi\u010dari nemaju \u017eelje prekinuti ratna nadmetanja u zemljama odakle su prognanici do\u0161li.<\/p>\n

Onda \u0107emo sve vi\u0161e imati islamofobije i kr\u0161\u0107anofobije?<\/strong><\/p>\n

Povijesne okolnosti \u2013 od muslimanskih osvajanja \u0160panjolske i kri\u017earskih ratova pa sve do dana\u0161njih dana \u2013 u\u010dinile su da u Europi vlada povremeno pritajena, a posebno sada i jasno iskazana islamofobija, a me\u0111u muslimanima doseljenicima, kao i me\u0111u muslimanima u tzv. muslimanskim zemljama, tako\u0111er ranije pritajena i sada javno iskazana kr\u0161\u0107anofobija. Razlozi su na objema stranama vi\u0161estruki i te\u0161ko rje\u0161ivi na jednostavan na\u010din. Najve\u0107u ulogu u me\u0111usobnome pomirenju i razumijevanju mogu odigrati vjerske zajednice. Jer davno je veliki Hans K\u00fcng rekao: \u201eBez mira me\u0111u religijama, nema mira me\u0111u narodima.\u201c<\/p>\n

Koliko u rje\u0161avanju sukoba civilizacija, odnosno religija, mogu utjecati mediji?<\/strong><\/p>\n

Mediji imaju svoje vlasnike. O njima ovisi koji \u0107e smjer zauzeti kad je rije\u010d i o imigrantima. Najva\u017eniju ulogu imaju vjerske zajednice. Me\u0111utim, kako su najve\u0107e od njih, kr\u0161\u0107anska i islamska, uvjerene da posjeduju punu istinu koju trebaju upoznati svi narodi ovoga svijeta, ne trebaju \u010duditi njihova me\u0111usobna trvenja na tr\u017ei\u0161tu ljudi potrebnih da religijski i ideolo\u0161ki negdje pripadaju, da na\u0111u smisao vlastitoga postojanja.<\/p>\n

Reagiraju\u0107i na jednu propovijed kardinala Bozani\u0107a koji je optu\u017eio medije za \u0161irenje negativnosti i zla izjavili ste \u201eza mene kao kr\u0161\u0107anina mediji su dar Bo\u017eji\u201c. Jesu li takvi svi mediji ili samo neki?<\/strong><\/p>\n

Uistinu, mediji su za mene dar Bo\u017eji, mogu\u0107nost da mo\u017eemo drugomu prenijeti poruku Dobroga, u\u010diniti dobro drugome i sebi. Optu\u017eivati medije kao medije za \u0161irenje negativnosti u dru\u0161tvu nije korektno. Ve\u0107 sam rekao da mediji imaju svoje vlasnike i o njima ovisi \u0161to \u0107e objaviti. Pa ni ja ne bih mogao govoriti za Vijenac da me vi niste pozvali uime vlasnika, uime Matice hrvatske. Bez medija ne bismo znali \u0161to se doga\u0111a u na\u0161em okru\u017eenju. Mediji nam, kako ve\u0107 rekoh, omogu\u0107uju prenijeti poruku. O nama ovisi ho\u0107emo li poslati poruku kako bismo drugomu nanijeli zlo ili u\u010dinili dobro.<\/p>\n

Izjavili ste i da \u201ezlo kao takvo ne postoji\u201c. Mislite li da ga ipak rade i stvaraju ljudi, koji mogu biti i u medijima?<\/strong><\/p>\n

Zlo nije ne\u0161to \u0161to bismo mogli prepoznati kao npr. stablo i plod kru\u0161ke, jabuke itd. Zlo je ono za \u0161to se dogovorimo da je zlo, da je ne\u0161to \u0161to je neprimjereno za odre\u0111enu skupinu ljudi. S time se susre\u0107emo svaki dan. U odre\u0111ivanju \u0161to je za neko dru\u0161tvo dobro i po\u017eeljno, a \u0161to zlo i nepo\u017eeljno, slu\u017ee osim obi\u010dajnih i religijskih pravila slu\u017ebena zakonodavna tijela, u na\u0161emu slu\u010daju Hrvatski sabor. Po\u0111imo, primjerice od eutanazije, poba\u010daja, ubijanja u ratu itd. Ili pak od toga kako se treba odjenuti, \u0161to re\u0107i, a da ne govorimo o tome \u0161to treba u\u010diniti.<\/p>\n

Preispituje li \u010dovjek sebe, svoju savjest, upravo zbog straha od \u010dinjenja zla?<\/strong><\/p>\n

Da, ako je \u010dovjek otprije svjestan da ono \u0161to \u010dini nije dobro djelo. Me\u0111utim, ako vas nitko nije upozorio da ono \u0161to \u010dinite nije dobro, a vi ga i dalje \u010dinite, vi u svome osobnom razumijevanja svoga \u010dina ne \u010dinite ni\u0161ta zlo. No neka zla djela mnogi od nas, unato\u010d dru\u0161tvenoj osudi, ne prihva\u0107amo kao zla. Primjerice zlo\u010dini po\u010dinjeni u ratu, posebno zlo\u010dini silovanja \u017eena. Za\u0161to prema na\u0161im pozitivnim zakonima zlo\u010din silovanja \u017eena u ratu nije uzdignut na rang ratnoga zlo\u010dina, iako je Ha\u0161ki sud donio takvu presudu? Samo su u Kuhari\u0107evo vrijeme silovane \u017eene Hrvatice bile \u201ena\u0161e mu\u010denice\u201c. Poslije njega \u2013 nikome ni\u0161ta, osim sitne satisfakcije koju im je pru\u017eila Milanovi\u0107eva vlada.<\/p>\n

Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Knji\u017eevni list za umjetnost, kulturu i znanost, dvotjednik Matice hrvatske VIJENAC u broju 636-638 od 19. srpnja 2018. objavljuje razgovor Andrije Tunji\u0107a s dr. sc. Ivanom Marke\u0161i\u0107em pod naslovom “Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo”. \u2212 Razgovor Razgovarao Andrija Tunji\u0107 | Snimio Goran Jaku\u0161 \/ PIXELL – Vijenac: Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo, 19. srpnja 2018.… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107: “Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":10576,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[48,12],"tags":[],"yoast_head":"\nDr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107: "Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo" - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107: "Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo" - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Knji\u017eevni list za umjetnost, kulturu i znanost, dvotjednik Matice hrvatske VIJENAC u broju 636-638 od 19. srpnja 2018. objavljuje razgovor Andrije Tunji\u0107a s dr. sc. Ivanom Marke\u0161i\u0107em pod naslovom “Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo”. \u2212 Razgovor Razgovarao Andrija Tunji\u0107 | Snimio Goran Jaku\u0161 \/ PIXELL – Vijenac: Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo, 19. srpnja 2018.… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107: “Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo”\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/07\/dr-sc-ivan-markesic-nogometna-euforija-nece-promijeniti-dustvo\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2018-07-18T13:28:52+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2020-10-28T19:03:53+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/Markesic.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"454\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"329\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Boris\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Boris\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"19 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/07\/dr-sc-ivan-markesic-nogometna-euforija-nece-promijeniti-dustvo\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/07\/dr-sc-ivan-markesic-nogometna-euforija-nece-promijeniti-dustvo\/\",\"name\":\"Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107: \\\"Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo\\\" - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2018-07-18T13:28:52+00:00\",\"dateModified\":\"2020-10-28T19:03:53+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/07\/dr-sc-ivan-markesic-nogometna-euforija-nece-promijeniti-dustvo\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/07\/dr-sc-ivan-markesic-nogometna-euforija-nece-promijeniti-dustvo\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/07\/dr-sc-ivan-markesic-nogometna-euforija-nece-promijeniti-dustvo\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107: “Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo”\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\",\"name\":\"Boris\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Boris\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107: \"Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo\" - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107: \"Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo\" - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"Knji\u017eevni list za umjetnost, kulturu i znanost, dvotjednik Matice hrvatske VIJENAC u broju 636-638 od 19. srpnja 2018. objavljuje razgovor Andrije Tunji\u0107a s dr. sc. Ivanom Marke\u0161i\u0107em pod naslovom “Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo”. \u2212 Razgovor Razgovarao Andrija Tunji\u0107 | Snimio Goran Jaku\u0161 \/ PIXELL – Vijenac: Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo, 19. srpnja 2018.… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107: “Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo”","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/07\/dr-sc-ivan-markesic-nogometna-euforija-nece-promijeniti-dustvo\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2018-07-18T13:28:52+00:00","article_modified_time":"2020-10-28T19:03:53+00:00","og_image":[{"width":454,"height":329,"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/Markesic.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Boris","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Boris","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"19 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/07\/dr-sc-ivan-markesic-nogometna-euforija-nece-promijeniti-dustvo\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/07\/dr-sc-ivan-markesic-nogometna-euforija-nece-promijeniti-dustvo\/","name":"Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107: \"Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo\" - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2018-07-18T13:28:52+00:00","dateModified":"2020-10-28T19:03:53+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/07\/dr-sc-ivan-markesic-nogometna-euforija-nece-promijeniti-dustvo\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/07\/dr-sc-ivan-markesic-nogometna-euforija-nece-promijeniti-dustvo\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/07\/dr-sc-ivan-markesic-nogometna-euforija-nece-promijeniti-dustvo\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107: “Nogometna euforija ne\u0107e promijeniti du\u0161tvo”"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b","name":"Boris","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","caption":"Boris"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10579"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10579"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10579\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10584,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10579\/revisions\/10584"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10576"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10579"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10579"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10579"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}