{"id":11060,"date":"2018-10-21T21:51:19","date_gmt":"2018-10-21T21:51:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?p=11060"},"modified":"2018-11-13T22:08:06","modified_gmt":"2018-11-13T22:08:06","slug":"dr-sc-jadranka-svarc-drustvena-kohezivnost-slabi-pod-naletima-populizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/10\/dr-sc-jadranka-svarc-drustvena-kohezivnost-slabi-pod-naletima-populizma\/","title":{"rendered":"Dr. sc. Jadranka \u0160varc: Dru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma"},"content":{"rendered":"

Glas Slavomije u broju od 20. listopada 2018. u Temi tjedna \u201cKroni\u010dni nedostatak povjerenja\u201d donosi prilog dr. sc. Jadranke \u0160varc pod naslovom \u201cDru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma\u201d.<\/strong> \u2013 Glas Slavonije<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u2212 Glas Slavonije (Magazin):<\/strong> Tema tjedna: Kroni\u010dni nedostatak povjerenja, 20. listopada 2018.<\/a><\/p>\n

Gra\u0111ani u Hrvatskoj sve vi\u0161e shva\u0107aju da prebacivanje nadle\u017enosti na institucije s mantrom “neka institucije rade svoj posao”, nije ni\u0161ta drugo do bijeg du\u017enosnika od politi\u010dke odgovornosti i mehanizam politi\u010dke manipulacije kojom se \u017eeli dobiti na vremenu kako bi afere izgubile na emotivnom intenzitetu i pale u zaborav, a time i zahtjevi za sno\u0161enje bilo kakve politi\u010dke i moralne odgovornosti – ka\u017ee dr. sc. Jadranka \u0160varc, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, sa Instituta Ivo Pilar u Zagrebu, te dodaje:<\/p>\n

– Rije\u010d je, zapravo, o prili\u010dno perfidnoj manipulaciji demokratskim sustavom, jer se gra\u0111ane ostavlja u uvjerenju kako imaju kontrolu nad radom institucija (primjerice Sabor, sudovi i sl.), i kako te institucije rade isklju\u010divo u njihovom interesu, s obzirom na to da su ih izabrali upravo oni, sami gra\u0111ani, putem mehanizama direktne ili indirektne demokracije. U stvarnosti, pak, rije\u010d je o raznim oblicima zarobljene dr\u017eave u kojima klijentelisti\u010dke veze i parcijalni grupni interesi upravljaju institucijama, a preko njih dru\u0161tveno-politi\u010dkim procesima iz kojih su gra\u0111ani posve isklju\u010deni. U kona\u010dnici ova manipulacija zavr\u0161ava nepovjerenjem gra\u0111ana u institucije i dr\u017eavni aparat u cjelini, \u010dak i ako pojedine institucije svoj posao izvr\u0161avaju na korektan na\u010din, u interesu gra\u0111ana i dobrobiti dru\u0161tva kao cjeline. Dolazi do stvaranja dru\u0161tvene klime u kojoj sve vi\u0161e raste osje\u0107aj malodu\u0161nosti i bespomo\u0107nosti prema politekonomskim elitama i procesima, \u0161to prerasta u cinizam, odnosno u stalan osje\u0107aj nepovjerenja, sumnje i razo\u010daranosti gotovo svime \u0161to nas okru\u017euje. Stoga je va\u017eno demistificirati institucije i shvatiti da su institucije dru\u0161tveni konstrukt vrlo promjenljive prirode i da uspje\u0161na dru\u0161tva jesu uspje\u0161na zato \u0161to su sposobna za tzv. “institucionalnu promjenu”, odnosno za prilagodbu institucija novim ekonomskim i dru\u0161tvenim zbivanjima ili zahtjevima vremena.<\/p>\n

\u0160to su institucije?<\/strong><\/p>\n

– Institucije su va\u017ean koncept u sociolo\u0161kim, politolo\u0161kim i ekonomskim istra\u017eivanjima, jer institucije postavljaju “pravila igre” u kojim se odvija dru\u0161tveni i ekonomski \u017eivot i od kojih u velikoj mjeri ovisi efikasnost gospodarstva, a time standard i zadovoljstvo gra\u0111ana. Na zna\u010daj institucija za ekonomski rast ukazao je Douglas North koji je za svoju teoriju ekonomskog institucionalizma podijelio i Nobelovu nagradu 1993. godine pokazav\u0161i da nove tehnologije, inovacije, rad, obrazovanje, kapital i sli\u010dni faktori razvoja nisu sami po sebi dovoljni za gospodarski rast. Efikasnost ovih faktora ovisi o institucijama koje faktore rasta poti\u010du i \u010dini proizvodnima, ili ih, pak, \u010dini dru\u0161tveno-ekonomski irelevantnima.
\nInstitucije, prema Northu, nisu ni\u0161ta drugo do pravila pona\u0161anja u odre\u0111enom dru\u0161tvu ili, formalnije re\u010deno, dru\u0161tveno konstruirana ograni\u010denja (norme, pravila), koja je postavio \u010dovjek kako bi oblikovao i olak\u0161ao ljudske interakcije i smanjio transakcijske tro\u0161kove (prema Hobbsu, primjerice, dr\u017eava je potrebna da bi se sprije\u010dio rat svih protiv sviju). Institucije, ukratko, daju strukturu svakodnevnom \u017eivotu, omogu\u0107avaju kooperaciju i smanjuju nesigurnost. Me\u0111utim, institucije mogu biti sna\u017ean ko\u010dni\u010dar dru\u0161tvenih i politi\u010dkih promjena i gospodarskog zaostajanja. Postoje razli\u010dite institucije koje nastaju na razli\u010dite na\u010dine, te stoga na specifi\u010dan na\u010din proizvode ekonomske efekte ili vr\u0161e utjecaj na dru\u0161tveni \u017eivot. Uvrije\u017eeno je razlikovanje institucija prema stupnju formalnosti pravila i normi koje je uveo D. North te mo\u017eemo razlikovati formalne i neformalne institucije te organizacije.
\nNeformalne institucije dio su na\u0161e svakodnevnice, a nastaju obi\u010dno spontano iz ponavljaju\u0107e i trajne dru\u0161tvene prakse koja prerasta u tradiciju ili kolektivne navike i obi\u010daje te moralne vrijednosti i druge norme pona\u0161anja. Karakterizira ih neformalni sustav prisile kao \u0161to su kritiziranje, ismijavanje, dru\u0161tveno ignoriranje i sl. U takve neformalne institucije pripada primjerice slavljenje Bo\u017ei\u0107a ili Valentinova te Dana \u017eena nekad, a Maj\u010dinog dana danas. Me\u0111utim, u neformalne institucije pripadaju i manje pozitivne dru\u0161tvene prakse kao \u0161to su interesno i klijentelisti\u010dko povezivanje, korupcija, interesne mre\u017ee i sl., koje posredno sna\u017eno utje\u010du na formalne institucije i jedan su od glavnih razloga njihove neefikasnosti i nezadovoljstva gra\u0111ana.
\nInstitucije o kojima je ovdje rije\u010d i prema kojima civilno dru\u0161tvo izra\u017eava nepovjerenje, jesu formalne institucije koje se ne ve\u017eu uz dru\u0161tvenu i samoreguliraju\u0107u praksu. Formalne institucije uglavnom obuhva\u0107aju dr\u017eavnu regulativu i tijela (organizacije) koja tu regulativu provode. U formalne institucije pripadaju tako razna pravila, zakoni, odluke i propisi koji definiraju politi\u010dki, dru\u0161tveni, pravni i ekonomski sustav kroz strukturu vlasti (Sabor, vlada, \u017eupanije..), ekonomske institucije (tr\u017ei\u0161te, vlasni\u010dka prava, sustavi poticaja \u2026), politi\u010dke institucije (pravila izbora\u2026), pravosudne institucije (ustrojstvo, zakoni\u2026), te dru\u0161tvene institucije (zdravstvo, obrazovanje, gra\u0111anska prava i sl.).
\nFunkcioniranje ovih institucija omogu\u0107uju organizacije, a po\u0161tivanje pravila koje one uspostavljaju osigurava sustav prisile, represivni aparat kroz kazneni sustav, policiju i sudstvo.
\nFormalne institucije mogu nastati spontano, ili “odozdo”, primjerice udru\u017eivanjem u interesne grupe koje prerastaju u dovoljno sna\u017ene organizacije koje imaju mo\u0107 da utje\u010du na zakonsku regulativu i strukturu vlasti (primjerice za\u0161tita potro\u0161a\u010da ili ranjivih skupina, gospodarske komore). Me\u0111utim, formalne institucije u pravilu ne nastaju spontano, nego se obi\u010dno name\u0107u “odozgo” od strane legitimno izbrane vlasti personificirane u obliku dr\u017eavnih i drugih tijela. Problem nastaje kada dolazi do konflikta interesa izme\u0111u gra\u0111ana i samih institucija tj. kada naraste svijest gra\u0111ana da institucije formirane kroz legitimne demokratske procese ne obavljaju vi\u0161e svoje zada\u0107e u njihovom interesu. Tada govorimo o gubljenju povjerenja u institucije koja \u010desto dovodi do krize vlasti i politi\u010dkih promjena, pri \u010demu se o\u010dekuje da \u0107e nova birokratska nomenklatura osigurati bolje funkcioniranje institucija.<\/p>\n

Razlozi nepovjerenja<\/strong><\/p>\n

– Dosada\u0161nja istra\u017eivanja pokazala su da gra\u0111ani u Hrvatskoj imaju visoku razinu oportunizma i nepovjerenja u institucije, posebno one politi\u010dke prirode. Razlozi se pronalaze u razli\u010ditim faktorima kao \u0161to je stoljetna strana vlast i ra\u0161ireno siroma\u0161tvo, pri \u010demu je oportunizam bio jedini na\u010din pre\u017eivljavanja. Drugi dr\u017ee da je nepovjerenje u institucije uvjetovano povijesnim naslije\u0111em, odnosno da je iskustvo \u017eivljenja u nedemokratskom socijalisti\u010dkom sustavu glavni razlog oportunizma i nepovjerenja prema institucijama. Stoga je bilo za o\u010dekivati da \u0107e s kolapsom socijalizma, zadobivanjem vlastite dr\u017eave i izgradnjom demokratskog i kapitalisti\u010dkog dru\u0161tva, rasti i povjerenje u institucije. Me\u0111utim, sva istra\u017eivanja, pa i na\u0161e svakodnevno iskustvo, govore da tome nije tako.
\nPrimjerice, prema Pilarovom barometru, istra\u017eivanju koje je provodio Institut Ivo Pilar od 2008. do 2016. godine (kada je Barometar zaustavljen zbog manjka financijskih sredstava), gra\u0111ani u Hrvatskoj pokazuju osrednje do malo povjerenje u dr\u017eavne institucije. Najvi\u0161e povjerenja (vrijednosti izme\u0111u 4 i 6 na ljestvici od 1 do 10), gra\u0111ani imaju u \u0161kolstvo, vojsku, Crkvu i policiju, a najmanje povjerenja imaju u politi\u010dke stranke, Sabor, vladu i pravosu\u0111e (vrijednosti izme\u0111u 1,7 i 3,1 na ljestvici od 1 do 10), pri \u010demu uvjerljivo najmanje povjerenja gra\u0111ani imaju u politi\u010dke stranke.
\nPrema istra\u017eivanju Eurobarometra u 2018. godini, Hrvati imaju od svih europskih zemalja najmanje povjerenja u vlastito pravosu\u0111e (svega 22% ispitanika), sli\u010dno Bugarskoj, dok u skandinavskim zemljama vi\u0161e od 80% ispitanika vjeruje u pravosu\u0111e. Politi\u010dkim strankama vjeruje svega 8% ispitanika, \u0161to je ipak ne\u0161to vi\u0161e od povjerenja u Gr\u010dkoj (4%) ili Latviji (5%). Sude\u0107i prema odgovorima ispitanika Hrvati daleko vi\u0161e vjeruju Europskom parlamentu (84%) nego vlastitom parlamentu (49%.) Tako\u0111er visokih 71% ispitanika ne vjeruje javnoj administraciji u zemlji, a Europskoj komisiji vjeruje 44%. Naravno, da se pitanje za\u0161to imamo tako nisko povjerenje u vlastite institucije, name\u0107e samo od sebe.
\nTreba re\u0107i da su razine povjerenja u institucije u padu gotovo svugdje u zapadnom svijetu zbog sve ve\u0107eg nezadovoljstva ljudi \u017eivotnim standardom i kvalitetom \u017eivota \u0161to se odr\u017eava u rastu desnog populizma, ksenofobije i netolerancije. Razlozi se pronalaze u ekonomskoj globalizaciji, mobilnosti radne snage, seljenju kapitala na Daleki istok, slabljenju socijalne dr\u017eave te tehnolo\u0161kom progresu koji favorizira uglavnom digitalne tehnologije, a koje se sporo i sporadi\u010dno uvode u tradicionalnu proizvodnju i poslovanje. Digitalna ekonomija, deindustrijalizacija i financijalizacija ekonomije stavila je mnoge pripadnike srednje klase, posebno one vezane direktno ili indirektno uz industrijsku proizvodnju, u te\u017eak materijalni polo\u017eaj zbog gubitka posla, neravnomjerne raspodjele bogatstva i materijalnih dobara te zbog polarizacije na globalizacijske “dobitnike” i “gubitnike”.
\nDobar dio hrvatskih gra\u0111ana na\u0161ao se na strani globalizacijskih gubitnika, a kao dr\u017eava i nacija suo\u010deni smo, po\u010dev\u0161i od ekonomske krize 2008. godine, sa stalnim padom gospodarske efikasnosti i konkurentnosti te smo se na\u0161li na dnu europske ljestvice prema gospodarskoj razvijenosti, a ispod nas je preostala samo Bugarska. Samo taj razlog bio bi dovoljan za gubljenje povjerenja u racionalnu, progresivnu i razvojnu ulogu institucija, a da ne spominjemo druge pojave kojima svakodnevno svjedo\u010dimo, kao \u0161to je uru\u0161avanje socijalne dr\u017eave (zdravstvo, \u0161kolstvo), neprovo\u0111enje reformi, politi\u010dke borbe koje unose dodatni kaos u neure\u0111eni sustav. Poseban je problem neefikasan i nepravedan pravni sustavu koji \u010dini klju\u010dnu institucionalnu osnovu jednog dru\u0161tva, jer personificira po\u0161tovanje formalnih normi potrebnih za funkcioniranje dru\u0161tveno-ekonomskog sustava. Gra\u0111ani se osje\u0107aju nesigurno i neza\u0161ti\u0107eno u vlastitoj dr\u017eavi te raste nezadovoljstvo prema institucijama sistema. Rezultat je porast nepovjerenja u kompetencije i efikasnost politi\u010dkih elita koje upravljaju institucijama da rije\u0161e nagomilane probleme te razbijanje iluzija u mo\u0107 demokracije i sve ve\u0107u sklonost direktnim, nekad i nasilnim, dru\u0161tvenim akcijama (\u0161trajkovi, javni protesti i sl.).
\nPovjerenje u institucije dobrim se dijelom temelji na vjerovanju da vlast djeluje dobronamjerno, pravedno i u op\u0107em interesu, \u0161to stvara socijalnu identifikaciju, tj. osje\u0107aj zadovoljstva i pripadnosti odre\u0111enoj dru\u0161tvenoj grupi, dr\u017eavi ili naciji, i \u010dini temelj povjerenja u institucije. Osje\u0107aj ponosa, zadovoljstva i pripadnosti \u010dini osnovu socijalne identifikacije gra\u0111ana s politi\u010dkim strankama i sustavom vlasti u cjelini, kao i svojevoljno prihva\u0107anje i slije\u0111enje institucija, njihovih pravila i zakona. U posljednje vrijeme, me\u0111utim, zamje\u0107uje se udaljavanje dr\u017eave i politike od gra\u0111ana i rastu\u0107i konflikt izme\u0111u institucija na vlasti i interesa gra\u0111ana, zbog \u010dega opada stupanj identifikacije gra\u0111ana s postoje\u0107im politi\u010dkim strankama, a posljedi\u010dno i s institucijama vlasti (vlade, Sabor, sudovi). S opadanjem stupanja identifikacije raste nepovjerenje u politi\u010dke institucije, \u0161to se jasno vidi iz rezultata istra\u017eivanja, a donekle se zadr\u017eava povjerenje u relativno apoliti\u010dne i tradicionalne institucije kao \u0161to su vojska, \u0161kolstvo i policija.<\/p>\n

Socijalisti\u010dko naslije\u0111e<\/strong><\/p>\n

– Pitanje je za\u0161to politi\u010dke i ekonomske elite ne uspostavljaju (naj)efikasnije institucije, ili za\u0161to ne dolazi do evolucija institucija u smislu bolje efikasnosti, zastupanja op\u0107eg interesa i prava gra\u0111ana. U ovom kontekstu treba re\u0107i da je o razumijevanju institucija, njihove evolucije, na\u010dinu funkcioniranja, mjerenju efikasnosti i sli\u010dno, napisano nebrojno radova i analiza od strane doma\u0107ih i stranih autora te me\u0111unarodnih organizacija (primjerice Svjetska banka, OECD) te je ovdje mogu\u0107e dati samo naznaku elemenata koji pridonose neefikasnosti institucija kod nas. Pritom su kori\u0161tena dva specifi\u010dna sociolo\u0161ka i politolo\u0161ka aspekta u cilju ilustracije raznolikosti u pristupu u analizi povjerenja u institucije.
\nVe\u0107ina teorijskih pristupa i analiza sla\u017eu se oko dva momenta. Prvo, institucije nastaju i mijenjaju se inkrementalno, tj. postupno, te povezuju pro\u0161li, sada\u0161nji i budu\u0107i razvoj institucija, pri \u010demu sna\u017enu ulogu razvoju i funkcioniranju institucija imaju pro\u0161lo iskustvo i povijesno naslje\u0111e. Drugo, formalne i neformalne institucije (pravila igre) i organizacije (igra\u010di) nalaze se u stalnoj interakciji, pri \u010demu neformalne institucije, ako su u domeni negativnih dru\u0161tvenih praksi, mogu biti sna\u017ean ko\u010dni\u010dar promjena i uspostavljana efikasnih institucija.
\nSpecifi\u010dnosti institucionalnog razvoja u Hrvatskoj u odnosu na ove dvije karakteristike jest kulturno i politi\u010dko naslje\u0111e socijalizma s aspekta inkrementalnog, tj. povijesnog razvoja institucija te proces tranzicije u kapitalizam u kojem dolazi do izra\u017eaja interakcija formalnih i neformalnih institucija u domeni negativnih dru\u0161tvenih praksi.
\nDok su jedni teoreti\u010dari vrlo skloni neefikasnost sustava i institucija pripisati kulturnoj inerciji, tj. primjeni obrazaca funkcioniranja institucija razvijenih u prethodnom re\u017eimu, druga grupacija sklonija je i neefikasnost institucija pripisati opskurnom procesu tranzicije, a nepovjerenje nezadovoljstvom gra\u0111ana kao reakciju na stvarnost tranzicije.
\nU pogledu povijesnog naslje\u0111a, \u010dinjenica je da se sada\u0161nje institucije, kao i stavovi prema njima, ne pojavljuju odjednom i niotkuda, nego su rezultat politi\u010dke socijalizacije i kontinuiteta institucija. Uspostava novih i evolucija starih institucija zbila se kod nas u okru\u017eenju politi\u010dke kulture, vrijednosti i normi starog socijalisti\u010dkog sustava te je funkcioniranje institucija obilje\u017eeno kulturnom inercijom, odnosno sociokulturnim obrascima razvijenim u prethodnom re\u017eimu koji su obilje\u017eeni dr\u017eavnim paternalizmom, egalitarizmom, oportunizmom i nepovjerenjem u institucije.
\nMe\u0111utim, druga grupa argumenta nastoji dokazati da je nerealno, te krajnje nekriti\u010dki i konformisti\u010dki neefikasnosti sada\u0161njeg institucionalnog sustava pripisati tek naslije\u0111u socijalizma, \u0161to amnestira od odgovornosti elite na vlasti u posljednjih gotovo 30 godina.
\nStoga je fokus ovih teorija usmjeren na niz negativnosti tijekom procesa tranzicije, a nepovjerenje u institucije promatra se kao reakciju na negativne tranzicijske procese. Primjerice, akademik J. \u017dupanov govori o deset godina de-industrijaliziraju\u0107e elite na vlasti koja je stasala po\u010detkom 90-ih i koja je dovela do re-tradicionalizacije, de-industrijalizacije, de-scijentizacije i iracionalne birokracije koja je omogu\u0107ila procese privatizacije prema modelu prazne lju\u0161ture, odnosno isisavanja ekonomske supstance iz poduze\u0107a radi vlastite koristi.<\/p>\n

Orta\u010dki kapitalizam<\/strong><\/p>\n

Na sli\u010dnom tragu su teorije razvijene u politolo\u0161kim krugovima, o orta\u010dkom kapitalizmu kao specifi\u010dnom modelu hrvatskog puta u kapitalizma. Ove teorije dr\u017ee da orta\u010dki kapitalizam koji se bazira na kronizmu, klijentelizmu i populizmu, \u010dini su\u0161tinu politi\u010dko-ekonomskog modela nastalog devedesetih godina, a ujedno je i glavni uzrok njegove krize. Orta\u010dki kapitalizam doveo je do instrumentalizacije dr\u017eave u ostvarivanju partikularnih interesa privilegiranih dru\u0161tveno-ekonomskih grupa mimo legitimnih institucija u domeni ekonomije i tr\u017ei\u0161ta, prava i politike, a na temelju bliskih obiteljskih, etni\u010dkih veza, ili interesnih povezivanja. Orta\u010dki kapitalizam ozna\u010dio je po\u010detak nepovjerenja u institucije te naru\u0161avanje dru\u0161tvene kohezivnosti koja je nu\u017ena za funkcioniranje institucija. Do izra\u017eaja dolazi sna\u017ean utjecaj neformalnih grupa (klijentelisti\u010dkih mre\u017ea) na rad formalnih institucija (vlada, pravosu\u0111e, regionalna i lokalna uprava). Na taj je na\u010din, tranzicija trajno naru\u0161ila povjerenje u institucije sustava koje se, uz kratka radoblja oporavka, sada\u0161njim aferama samo produbljuju, a dru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma i ideolo\u0161kih razlika.
\nMnogobrojne studije javne administracije pokazuju da su birokratske strukture formalne institucije s velikom koncentracijom dru\u0161tven mo\u0107i koje su ujedno vrlo inertne i otporne na promjenu, iako pate od raznih nedostataka. Primjerice, javna administracija nerijetko je disfunkcionalna ili iracionalna (kada racionalne odluke mogu imati suprotne u\u010dinke, npr. subvencije za usluge poskupljuju same usluge), ili je “mehani\u010dka” kada se ustaljeni postupci nekriti\u010dki primjenjuju na sve slu\u010dajeve, \u0161to dovodi do fenomena “stru\u010dne nekompetentnosti”.
\n– Naravno, mogu\u0107e je identificirati i niz dugih razloga za neefikasnost institucija, kao \u0161to je predimenzioniran birokratski aparat, posebno na lokalnoj razini (nastao uglavnom iz politi\u010dkih razloga, a ne zbog potrebe racionalnog upravljanja) koji nema kompetencije i sredstva za vo\u0111enje lokalne politike, a niti nema mehanizma odgovornosti koji bi prisilio upravne strukture na odgovoran i savjestan rad. Stoga se \u010desto neke mjere za dobro funkcioniranje zajednica poduzimaju tek nakon javnih izbijanja skandala ili nesretnih slu\u010dajeva, npr. u prometu, zdravstvu ili za\u0161titi okoli\u0161a. U sada\u0161njem okru\u017eenju, gdje su neformalne institucije, veze i kanali jo\u0161 jaki u mjeri da mogu utjecati ili ne po\u0161tovati formalna pravila, zakone i regulativu, prognoze za povrat povjerenja u institucije prili\u010dno su pesimisti\u010dne. Ipak, postoje i mnogi pozitivni primjeri, kao \u0161to je reakcija formalnih institucija u pogledu za\u0161tite gra\u0111ana s kreditima u “\u0161vicarcima”, ili reakcije neformalnih grupa prilikom “spa\u0161avanja” Imunolo\u0161kog zavoda. Takvi primjeri ilustriraju kako je mogu\u0107e povratiti povjerenje u institucije, oja\u010dati dru\u0161tvenu koheziju i identifikaciju s institucijama sistema. Bit je u tome da je za povjerenje nu\u017eno da institucije rade u op\u0107em interesu, tj. u interesu gra\u0111ana.<\/p>\n

Dr. sc. Jadranka \u0160varc<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Glas Slavomije u broju od 20. listopada 2018. u Temi tjedna \u201cKroni\u010dni nedostatak povjerenja\u201d donosi prilog dr. sc. Jadranke \u0160varc pod naslovom \u201cDru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma\u201d. \u2013 Glas Slavonije \u2212 Glas Slavonije (Magazin): Tema tjedna: Kroni\u010dni nedostatak povjerenja, 20. listopada 2018. Gra\u0111ani u Hrvatskoj sve vi\u0161e shva\u0107aju da prebacivanje nadle\u017enosti na institucije s… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Jadranka \u0160varc: Dru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":11062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"yoast_head":"\nDr. sc. Jadranka \u0160varc: Dru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dr. sc. Jadranka \u0160varc: Dru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Glas Slavomije u broju od 20. listopada 2018. u Temi tjedna \u201cKroni\u010dni nedostatak povjerenja\u201d donosi prilog dr. sc. Jadranke \u0160varc pod naslovom \u201cDru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma\u201d. \u2013 Glas Slavonije \u2212 Glas Slavonije (Magazin): Tema tjedna: Kroni\u010dni nedostatak povjerenja, 20. listopada 2018. Gra\u0111ani u Hrvatskoj sve vi\u0161e shva\u0107aju da prebacivanje nadle\u017enosti na institucije s… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Jadranka \u0160varc: Dru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/10\/dr-sc-jadranka-svarc-drustvena-kohezivnost-slabi-pod-naletima-populizma\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2018-10-21T21:51:19+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2018-11-13T22:08:06+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/Svarc_fi.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"617\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"379\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Boris\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Boris\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/10\/dr-sc-jadranka-svarc-drustvena-kohezivnost-slabi-pod-naletima-populizma\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/10\/dr-sc-jadranka-svarc-drustvena-kohezivnost-slabi-pod-naletima-populizma\/\",\"name\":\"Dr. sc. Jadranka \u0160varc: Dru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2018-10-21T21:51:19+00:00\",\"dateModified\":\"2018-11-13T22:08:06+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/10\/dr-sc-jadranka-svarc-drustvena-kohezivnost-slabi-pod-naletima-populizma\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/10\/dr-sc-jadranka-svarc-drustvena-kohezivnost-slabi-pod-naletima-populizma\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/10\/dr-sc-jadranka-svarc-drustvena-kohezivnost-slabi-pod-naletima-populizma\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dr. sc. Jadranka \u0160varc: Dru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\",\"name\":\"Boris\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Boris\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dr. sc. Jadranka \u0160varc: Dru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dr. sc. Jadranka \u0160varc: Dru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"Glas Slavomije u broju od 20. listopada 2018. u Temi tjedna \u201cKroni\u010dni nedostatak povjerenja\u201d donosi prilog dr. sc. Jadranke \u0160varc pod naslovom \u201cDru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma\u201d. \u2013 Glas Slavonije \u2212 Glas Slavonije (Magazin): Tema tjedna: Kroni\u010dni nedostatak povjerenja, 20. listopada 2018. Gra\u0111ani u Hrvatskoj sve vi\u0161e shva\u0107aju da prebacivanje nadle\u017enosti na institucije s… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Jadranka \u0160varc: Dru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/10\/dr-sc-jadranka-svarc-drustvena-kohezivnost-slabi-pod-naletima-populizma\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2018-10-21T21:51:19+00:00","article_modified_time":"2018-11-13T22:08:06+00:00","og_image":[{"width":617,"height":379,"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/Svarc_fi.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Boris","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Boris","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/10\/dr-sc-jadranka-svarc-drustvena-kohezivnost-slabi-pod-naletima-populizma\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/10\/dr-sc-jadranka-svarc-drustvena-kohezivnost-slabi-pod-naletima-populizma\/","name":"Dr. sc. Jadranka \u0160varc: Dru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2018-10-21T21:51:19+00:00","dateModified":"2018-11-13T22:08:06+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/10\/dr-sc-jadranka-svarc-drustvena-kohezivnost-slabi-pod-naletima-populizma\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/10\/dr-sc-jadranka-svarc-drustvena-kohezivnost-slabi-pod-naletima-populizma\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2018\/10\/dr-sc-jadranka-svarc-drustvena-kohezivnost-slabi-pod-naletima-populizma\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dr. sc. Jadranka \u0160varc: Dru\u0161tvena kohezivnost slabi pod naletima populizma"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b","name":"Boris","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","caption":"Boris"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11060"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11060"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11060\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11064,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11060\/revisions\/11064"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11060"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11060"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11060"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}