{"id":157,"date":"2008-11-06T22:37:34","date_gmt":"2008-11-06T22:37:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/06\/ivotopis-dr-ive-pilara\/"},"modified":"2018-02-06T10:57:44","modified_gmt":"2018-02-06T10:57:44","slug":"ivotopis-dr-ive-pilara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/ivotopis-dr-ive-pilara\/","title":{"rendered":"\u017divotopis dr. Ive Pilara"},"content":{"rendered":"

Uvodna napomena: o manjku \u017eivotopis\u00e2 u nas i razlozima tih deficita<\/a>  \u25cf <\/span><\/span> Obitelj, \u0161kolovanje, mladena\u010dki interesi<\/a>  \u25cf <\/span><\/span> Pravnik, odvjetnik<\/a>  \u25cf <\/span><\/span> Aspekti i razdoblja politi\u010dkog anga\u017emana (1906.-1933.)<\/a>  \u25cf <\/span><\/span> Politi\u010dka publicistika<\/a>  \u25cf <\/span><\/span> Raznovrsni stru\u010dni i znanstveni interesi<\/a>  \u25cf<\/span><\/span>  Bilje\u0161ke <\/a> \u25cf <\/span><\/span> Izvor<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n
<\/td>\n <\/p>\n

Dr. Ivo Pilar<\/em> (<\/span><\/strong>Zagreb, 1874.-1933.), po struci pravnik i ekonomist (studirao u Be\u010du i Parizu). Od po\u010detka 20. stolje\u0107a do 1920. \u017eivi i radi u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Tuzla), potom do smrti u Zagrebu. Sudjelovao i u politi\u010dkom \u017eivotu: do jeseni 1918. zalagao se za odr\u017eanje vi\u0161enacionalne i multikulturne Habsbur\u0161ke Monarhije, ali pod uvjetom da se – u dr\u017eavno-politi\u010dkom i nacionalno-politi\u010dkom smislu reformira<\/em>, o \u010demu je napisao nekoliko va\u017enih programskih spisa. U novostvorenoj ju\u017enoslavenskoj dr\u017eavi (Kraljevina SHS – Kraljevina Jugoslavija) politi\u010dki je proganjan. Znanstvenik i publicist \u0161irokih interesa (umjetnost, povijest, sociologija, psihologija, demografija, politi\u010dka geografija itd.). Najva\u017enija djela: studija Secesija<\/em> (Zagreb 1898., kojom stje\u010de “legitimaciju teoreti\u010dara modernizacije”), stru\u010dni rad o recepciji Op\u0107eg austrijskog gra\u0111anskog zakonika u Bosni i Hercegovini (Entwicklungsgang der Rezeption des \u00d6sterreichischen ABG in Bosnien und Herzegowina<\/em>…, Wien, 1911.), opse\u017ena studija Die s\u00fcdslawische Frage und der Weltkrieg<\/em> (Be\u010d, 1918., pod pseudonimom L. v. S\u00fcdland), pionirski rad u hrvatskoj psihologiji (Borba za vrijednost svoga “ja”. Pokus filozofije slavenskog individualizma<\/em>, Zagreb 1922.), politi\u010dko-ekonomska studija Immer wieder Serbien. Jugoslawiens Schicksalstunde<\/em> (Berlin, 1933., pod pseudonimom Florian Lichttr\u00e4ger). <\/span><\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Uvodna napomena: o manjku \u017eivotopis\u00e2 u nas i razlozima tih deficita<\/strong>
\n <\/p>\n

Ivo Pilar dijeli sudbinu velikog broja istaknutih osoba iz hrvatskoga javnog \u017eivota protekloga, XX. stolje\u0107a o kojemu (jo\u0161) nije napisana pouzdana biografija. Taj je manjak tim izrazitiji zato, jer je jo\u0161 nakon 1945. \u2014 i za uvjerene prista\u0161e \u00abteorije distance\u00bb \u2014 bilo dospjelo vrijeme ne samo za istra\u017eivanje i prou\u010davanje nego i ocjenu i kriti\u010dki prikaz djelatnosti onih va\u017enih li\u010dnosti koje su u na\u0161 javni \u017eivot stupile u posljednjem desetlje\u0107u XIX. stolje\u0107a, i time sudjelovale u suvremenoj povijesti. Ne-dvojbeno je: jedan od razloga deficita su i \u00abop\u0107e okolnosti\u00bb nakon Drugoga svjetskog rata u nas, vladaju\u0107a jugoslavenska socijalisti\u010dka paradigma.
\nAli, treba precizirati da su \u2014 bar za problematiku o kojoj je rije\u010d \u2014 odlu\u010dne bile tri njezine glavne sastavnice: nacionalna, dr\u017eavnopravna i politi\u010dko-ideolo\u0161ka. Sve su one onemogu\u0107avale mogu\u0107nost zasnivanja projekata koji bi, koliko je to mogu\u0107e znanstveno-objektivno, istra\u017eili i ocijenili djelatnost va\u017enijih protagonista hrvatskoga gra\u0111anskog dru\u0161tva i sukladnih mu (dakako, razli\u010ditih) nacionalno-politi\u010dkih opcija u \u0161irem razdoblju od prve modernizacije (reforme I. Ma\u017eurani\u0107a) naovamo, dakle od 1873. do 1941. Na-dalje, u nas je i s\u00e2m pojam \u00absuvremene povijesti\u00bb \u2014 u kojoj bi, po svakoj logici, bilo mjesta i za Pilara i (mnoge) njegove suvremenike \u2013 \u00ablegaliziran\u00bb s gotovo \u010detvrt stolje\u0107a zaka\u0161njenja (od kraja 60-ih godina),(1) kada je pokrenut i znanstveni \u010dasopis u \u010dijem je imenu bio jasno istaknut. No, pogledamo li malo bolje, vidjet \u0107emo da je  sadr\u017eaj te novouvedene \u00abplatforme za suvremenu povijest\u00bb i opet, u velikoj mjeri, bio niz redukcija u smislu vladaju\u0107e paradigme.(2)
\nA \u017eivotni je i spisateljski anga\u017eman Ive Pilara bio je jednako nepodoban po svim spomenutim sastavnicama: u nacionalnom smislu osje\u0107ao se Hrvatom, u dr\u017eavno-pravnom pogledu zastupao je kroatizam (a ne jugoslavizam), a ideolo\u0161kopoliti\u010dki bio je uvjereni demokrat i liberal. Nakon njegove smrti, g. 1933. \u2014 osim novinskih \u010dlanaka tih dana(3) – o njemu sve do raspada Kraljevine Jugoslavije gotovo da i nije pisano. U vrijeme Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, naprotiv, tiskana su mu i prevo\u0111ena djela, a napisi o njemu nu\u017eno su nosili i obilje\u017eja toga razdoblja, evidentno nesklonog demokratsko-liberalnoj misli, \u0161to je zasigurno bio dodatni (i dostatni) razlog da ga se gotovo punih pola stolje\u0107a nakon toga naprosto pre\u0161u\u0107ivalo (s rijetkim iznimkama) \u2014 kao da nikada nije ni postojao ni on kao osoba ni njegova djela.(4)
\nTek nakon g. 1990. bilo je mogu\u0107e \u00abskinuti embargo\u00bb s njegova imena i djela. Od tada postignuti rezultati istra\u017eivanja znatni su u usporedbi s ranijim razdobljima: kada sam na temelju literature (do sredine godine 2000.) objavio u prvom svesku publikacije Godi\u0161njak PILAR njegov kra\u0107i \u017divotopis(5) i dvije bibliografije,(6) nisam mogao ni slutiti da \u0107e ih tako brzo trebati a\u017eurirati: u pet posljednjih godina tiskano je o \u00abtemi Pilar\u00bb vi\u0161e radova nego u cijelom razdoblju do tada, u rasponu od znanstvenih i stru\u010dnih studija do novoobjavljenih ili do tada stru\u010dnoj javnosti posve nepoznatih njegovih spisa i \u2014 izvorne gra\u0111e.(7) U ovaj su nacrt stoga integrirane najva\u017enije nove spoznaje i podatci. Ali, u usporedbi s jo\u0161 neistra\u017eenim i nepoznatim \u2014 nije pretjerano re\u0107i da smo na po\u010detku (ozbiljnog) puta, \u0161to ne vrijedi samo za njegov opus nego i za poznavanje njegova \u017eivota, odnosno napose bogatoga i raznovrsnog javnog anga\u017emana.<\/p>\n

<\/a>
\nObitelj, \u0161kolovanje, mladena\u010dki interesi<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Ivo Pilar ro\u0111en je 19. lipnja 1874. u Zagrebu, a tu je i pokopan u obiteljskoj grobnici na Mirogoju. Obitelj Pilar potje\u010de starinom iz \u010ce\u0161ke (u koju su, prema nekim naznakama, davno ranije doselili iz \u0160panjolske!), a Ivini su se pretci naselili u Brodu na Savi (danas: Slavonski Brod). Tu mu je ro\u0111en otac, sveu\u010dili\u0161ni profesor, geolog i paleontolog europskoga glasa, rano preminuli akademik Gjuro Pilar (1846.-1893.) i stric, ugledni arhitekt Martin Pilar (1861.-1942.), s kojim je odr\u017eavao \u017eivu vezu i nakon povratka iz Tuzle u Zagreb (1920.). Majka Klementina bila je k\u0107i poduzetnika i istaknutog kulturnog radnika (suutemeljita Matice, Akademije i Sveu\u010dili\u0161ta), saborskog zastupnika i zagreba\u010dkog podna\u010delnika Gjure Crnadka (1820.-1908.).
\nIntelektualna atmosfera uglednoga gra\u0111anskoga obiteljskog kruga zasigurno je znatno utjecala na njegov razvoj od najranije dobi. Pilar u rodnom gradu pohodi pu\u010dku \u0161kolu i Klasi\u010dnu gimnaziju, u Be\u010du potom jednogodi\u0161nji te\u010daj na Visokoj \u0161koli za svjetsku trgovinu (Hochschule f\u00fcr Welthandel), a onda studira pravo: specijalizira nacionalnu ekonomiju (Volkswirtschaft) i sociologiju. Pravnu naobrazbu zaokru\u017euje u Parizu na \u00ab\u00c9cole de droit\u00bb, a stje\u010de i mnoga va\u017ena poznanstva, me\u0111u njima i s glasovitim francuskim slavistom, Louisom L\u00e9gerom.(8) Doktorat prava (\u00abdoktor utriusque iuris\u00bb) stje\u010de u Be\u010du, sve\u010dana je promocija bila 14. srpnja 1899. u, kako je pisalo na tiskanoj pozivnici, \u00abvelikoj sve\u010danoj dvorani Be\u010dke Rudolfinske univerze\u00bb.(9)
\nPilar je ve\u0107 bio na studijama u Be\u010du, pa nije ni mogao biti sudionikom studentskoga bunta g. 1895. u Zagrebu, koji je kulminirao spaljivanjem magjarske zastave pod spomenikom banu Jela\u010di\u0107u. U vrijeme studija nemamo podataka o nekoj njegovoj izrazito politi\u010dkoj djelatnosti. Nasuprot tome, i vi\u0161e nego aktivno uklju\u010dio se u knji\u017eevna i op\u0107eumjetni\u010dka kretanja \u00abmladih\u00bb. U javnosti se g. 1896. javlja u De\u017eeli\u0107evu Viencu prijevodom \u00ab\u0160utnje\u00bb M. Maeterlincka (prevodio ga je i kasnije), a 1898. po\u010detni\u010dkom pjesmom u prozi, \u00abZvono\u00bb.
\nPrvi Pilarovi autorski knji\u017eevni poku\u0161aji ne\u0107e izdr\u017eati trajniju provjeru,(10) a zacijelo je i s\u00e2m uvidio da mu na knji\u017eevnom polju nema mjesta, jer je na prvim poku\u0161ajima i ostao. Izrazit interes me\u0111utim pokazuje za probleme umjetni\u010dkog stvaranja ne samo kao estetskog nego i kulturolo\u0161kog, dru\u0161tvenog problema, navlastito studijom Secesija (1898.)(11) koja predstavlja odgovor \u00abMladih\u00bb na napade \u00abStarih\u00bb(12) i kojom je, kako je utvrdio Ivan Rogi\u0107, stekao \u00ablegitimaciju teoreti\u010dara modernizacije\u00bb.(13)
\nRetrospektivno je Pilar to nadasve \u017eivo knji\u017eevno doba s izrazitim dru\u0161tvenim implikacijama ocrtao u tekstu \u00abZagreba\u010dki literarni pokret\u00bb (1903.).(14) Spomenuti radovi ve\u0107 se odlikuju vje\u0161tim stilom, a kako smatraju neki prou\u010davatelji, Secesija ukazuje na autora i kao odli\u010dnog pravnika: evidentna je potpunost i dore\u010denost njegovih misli.(15)<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Pravnik, odvjetnik<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon studija kratko radi kao tajnik ravnatelja be\u010dkog \u00abDioni\u010dkog dru\u0161tva \u017eeljezne industrije\u00bb, a 1900. napu\u0161ta Hrvatsku da bi u Bosni i Hercegovini proveo puna dva desetlje\u0107a. Prvo dolazi u Sarajevo, gdje je najprije zaposlen u bankarstvu (tajnik je ravnatelja Zemaljske privredne banke) a od 1901. u pravosu\u0111u: slu\u017ebenik je Sudbenog stola i odvjetni\u010dki perovo\u0111a. Vlastitu odvjetni\u010dku kancelariju vodi od 1905. do 1920. u Tuzli te potom u Zagrebu, do smrti. U tuzlanskom razdoblju \u2014 koje u aspektu odvjetni\u010dkog rada treba jo\u0161 istra\u017eiti (opse\u017ena dokumentacija se danas \u010duva u Arhivu Tuzlanskog kantona\/\u017eupanije), zastupa i Prvu hrvatsku \u0161tedionicu i njezine afilijacije u Bosni i Hercegovini (Hrvatska centralna banka za B. i H. i Hrvatska zadru\u017ena banka d.d. u Sarajevu).(16)
\nNakon povratka u Zagreb \u2014 osim rada u vlastitoj odvjetni\u010dkoj kancelariji, koji mu je od 1905. bio osnova za neovisnu egzistenciju \u2014 stru\u010dnim se radom nedvojbeno mo\u017ee smatrati i njegova duga i na kraju uspje\u0161na borba za prava ku\u0107evlasnika u Kraljevini SHS\/Jugoslaviji, u kojoj je taj va\u017ean dru\u0161tveni problem rije\u0161io njegovim podizanjem na me\u0111unarodnu razinu, o \u010demu se donedavno nije znalo gotovo ni\u0161ta, pa to iznimno oboga\u0107uje na\u0161e jo\u0161 uvijek manjkavo znanje o zna\u010denju i va\u017enosti Pilarove javne djelatnosti.(17)<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Aspekti i razdoblja politi\u010dkog anga\u017emana (1906.-1933.)<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Do odlaska u Bosnu, g. 1900., kako je ve\u0107 napomenuto, nemamo podataka o nekoj politi\u010dkoj djelatnosti Pilarovoj, iako je njegova aktivna publicisti\u010dka uloga u sukobu \u00abStarih\u00bb i \u00abMladih\u00bb nedvojbeno imala i \u0161ire dru\u0161tveno, pa i politi\u010dko zna\u010denje u doba \u00absmjene nara\u0161taja\u00bb na prijelomu dvaju stolje\u0107a, a njegovi zahtjevi za modernizacijom svekolikog \u017eivota po logici su stvari imali politi\u010dku protegu. No, na Pilarovo aktivno uklju\u010divanje u politi\u010dki \u017eivot ne \u0107emo dugo \u010dekati. Zapo\u010delo je sudjelovanjem u pripremama za osnivanje vjersko-kulturne organizacije Hrvatska narodna zajednica (HNZ), najutjecajnije politi\u010dke organizacije bosansko-hercegova\u010dkih Hrvata do raspada Habsbur\u0161ke monarhije. Osnovana je u Docu kraj Travnika u kolovozu 1906., a u pripremni \u00abOdbor \u0161estorice\u00bb u\u0161ao i dr. Pilar.(18)
\nU velja\u010di 1908. je \u010dlanom Sredi\u0161njeg odbora te organizacije i predsjednikom Okru\u017enog odbora HNZ-a Donja Tuzla. Njegov najaktivniji politi\u010dki rad zavr\u0161ava godine 1918., i u dva je razdoblja vezano uz djelovanje nadbiskupa vrhbosanskoga, Josipa Stadlera. Ponajprije su se u prvim godinama razi\u0161li na programskoj orijentaciji hrvatskoga organiziranja u Bosni i Hercegovini: HNZ i Pilar stoje na stajali\u0161tu interkonfesionalnog modela, Stadler inzistira da \u010dlanovi budu samo katolici.(19) U jeku sukoba Pilar pod pseudonimom \u00abZajedni\u010dar\u00bb objavljuje svoj prvi va\u017eniji politi\u010dki tekst, polemi\u010dku bro\u0161uru Nadbiskup Stadler i Hrv. Nar. Zajednica (Sarajevo, 1910.). Nakon \u0161to su se po\u010detkom g. 1912. predstavnici muslimana i Srba u Bosanskom saboru zajedni\u010dki usprotivili povezivanju Bosne i Hercegovine s Hrvatskom, Pilar i Stadler se pribli\u017euju i usko sura\u0111uju sve do pred kraj g. 1918., ostvariv\u0161i \u00absna\u017ean utjecaj na proces politi\u010dkog oblikovanja bosansko-hercegova\u010dkih Hrvata po\u010detkom XX. stolje\u0107a\u00bb.(20)
\nNovija su istra\u017eivanja dokazala da je Pilar bio autorom ili su-autorom va\u017enih politi\u010dkih spisa koji su se do sada pripisivali vrhbosanskom nadbiskupu,(21) a kontaktirao je i s najvi\u0161im du\u017enosnicima Monarhije. U skladu s hrvatskom politi\u010dkom tradicijom (i programom ujedinjene hrvatske opozicije iz g. 1894.), Bosnu i Hercegovinu Pilar je smatrao zemljama hrvatskoga dr\u017eavnog prava. Pomno i uvjerljivo ukazav\u0161i na sve lo\u0161e strane nagodbenog sustava, tra\u017eio je oblike i rje\u0161enja koje je smatrao najprimjerenijima za egzistencijalne potrebe hrvatskog naroda u okviru Habsbur\u0161ke monarhije.
\n\u017divio je i djelovao u Bosni, bio jedan od organizatora velikog tuzlanskog prosvjeda nakon ubojstva Franje Ferdinanda. Godine 1917. je mobiliziran,(22) a kada nakon objave Svibanjske deklaracije u Be\u010du dolazi do raskola u hrvatskom politi\u010dkom korpusu u B. i H., Pilar se razilazi s vodstvom bosanskih franjevaca koji su se deklaraciji priklonili,(23) pristaju\u0107i uz nadbiskupa Stadlera i ostale protivnike Deklaracije, preuzima ure\u0111ivanje najva\u017enijega hrvatskog politi\u010dkog glasila u B. i H., Hrvatskog dnevnika. No, politi\u010dki vrhovi i elite Monarhije nisu imali sluha i razumijevanja za spoznaje koje su polazile od rezultata njegovih istra\u017eivanja i, na tom temelju, rje\u0161avanja hrvatskih problema u \u0161irem okviru tada iznimno relevantnog ju\u017enoslavenskog pitanja, na kojem \u0107e se Monarhija i raspasti.(24)
\nU novostvorenoj, prvoj ju\u017enoslavenskoj dr\u017eavnoj zajednici, od po\u010detka optere\u0107enoj nerije\u0161enim nacionalnim i socijalnim pitanjima (tvrdim velikosrpskim centralizmom i majorizacijom nesrpskih entiteta, osobito pak nerije\u0161enim hrvatskim pitanjem), zbog svojih je politi\u010dkih uvjerenja Pilar bio persona non grata: u Tuzli je ve\u0107 krajem 1918. tamo\u0161nja \u00abnova vlast\u00bb \u017eeljela obra\u010dunati i s njim kao prista\u0161om Habsbur\u0161ke monarhije pa, iako mu je u samom po\u010detku u opasnosti bio i \u017eivot, situacija se smirila.
\nZa sada mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u predpostavljati da se novi vlastodr\u0161ci ipak nisu usudili izravno \u00abobra\u010dunati\u00bb s jednim od najuglednijih odvjetnika u gradu, jer je u\u017eivao nepodijeljen ugled u gra\u0111anstvu, neovisno o njihovu nacionalnom ili socijalnom porijeklu. Ipak je g. 1920. napustio Tuzlu i vratio se u Zagreb. No, i tu je politi\u010dki i policijski progonjen te stavljen pred sud. Ne\u0161to vi\u0161e o tome znamo tek odnedavno.(25) Otada pa do smrti Pilar vi\u0161e politi\u010dki ne djeluje javno, ali dosada\u0161nji uvidi u ostav\u0161tinu (mogu\u0107i tek nakon g. 1990.), otkrivaju da je posljednjih desetak godina \u017eivota, a osobito nakon Radi\u0107eva ubojstva u beogradskoj Skup\u0161tini u lipnju 1928., bio u kontaktima s najistaknutijim hrvatskim politi\u010darima, blizak Hrvatskoj selja\u010dkoj stranci.(26) Nasilna smrt prekinula je i njegov, od o\u010diju javnosti skriven, politi\u010dki rad, ali i, \u0161to je za hrvatsku znanost od posebnog interesa, njegov istra\u017eiva\u010dki, teorijski rad i publicisti\u010dki rad.<\/p>\n

<\/a>
\nPoliti\u010dka publicistika<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Politi\u010dki i politolo\u0161ki zainteresiran i anga\u017eiran publicist, \u010cesto objavljuje pod pseudonimima (D. Juri\u010di\u0107, L. von S\u00fcdland, Florian Lichttr\u00e4ger), a ti radovi \u010dine i prete\u017ean dio njegova publicisti\u010dkog opusa, o \u010demu najbolje svjedo\u010di uvid u opse\u017ean popis njegovih radova.(27) U tom se bogatom korpusu posebno isti\u010de Ju\u017enoslavensko pitanje,(28) na neki na\u010din summa autorovih spoznaja s izvora povijesnih i suvremenih mu vlastitih spoznaja i iskustava. Za djelo je nakon g. 1918. postojao znatan interes i u inozemnim krugovima, dokumenti u Pilarovoj ostav\u0161tini nedvojbeno potvr\u0111uju da je knjigu \u017eelio imati i tada\u0161nji predsjednik SAD-a, Harding. Autor se g. 1924. uzaludno trudio da mu to djelo ponovno tiskaju u Njema\u010dkoj. Namjeravao je i predlagao da \u0107e za novo izdanje napisati novo posljednje poglavlje, ali, koliko se danas zna, djelo u Njema\u010dkoj nije tiskano, a u ostav\u0161tini nema traga o novonapisanom zadnjem poglavlju.(29)<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Raznovrsni stru\u010dni i znanstveni interesi<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Ivu Pilara danas se smatra jednim od na\u0161ih prvih teoreti\u010dara modernizacije. Ve\u0107 je spomenuto da je tu \u00ablegitimaciju\u00bb stekao raspravom Secesija u kojoj se prividno ograni\u010dio na kulturnu modernizaciju, ali je to, zapravo, bio \u00abpoziv na modernizaciju hrvatskog dru\u0161tva u cijelosti\u00bb. Dvije su mu glavne ideje u tom okviru: \u00abdemokracija i europska Hrvatska\u00bb.(30) Pomnije prou\u010davanje njegovih kasnijih djela bi potvrdilo da se te temeljne ideje nalaze u cijelom spisateljskom korpusu, neovisno o tematici kojom se bavio i konkretnim dru\u0161tvenim i politi\u010dkim okolnostima u kojima je pisao.
\nU \u0161irokom okviru Pilarova zanimanja za povijesnu problematiku koja je va\u017ean i nezaobilazan segment u specijalisti\u010dkim raspravama, u dvadesetim se godinama intenzivno bavio i \u2014 do danas jo\u0161 \u2014 nedostatno obja\u0161njenim problemom Crkve bosanske. I o tome se danas ve\u0107 znade vi\u0161e od pukih naslova njegovih radova.(31) Pilar je bio i istaknuti pravni stru\u010dnjak. Bio je vrlo cijenjen kao prakti\u010dar: smisao i zalaganje za provedbu modernizacijskih procesa dokazao je ve\u0107 na opse\u017enome poslu prilagodbe Op\u0107eg austrijskog gra\u0111anskog zakonika na prilike u Bosni i Hercegovini (1911.), u kojoj je do tada bilo primjenjivano, u Osmanskome carstvu uobi\u010dajeno, \u0161erijatsko pravo.
\nPilarovo razumijevanje proces\u00e2 modernizacije (u teorijskom, metodolo\u0161kom i pragmati\u010dnom vidu) egzemplarno \u0107e se pokazati i u \u0161irini njegovih znanstvenih interesa: zanimao se za probleme razli\u010ditih srodnih disciplina dru\u0161tvenih znanosti, da bi o nekima od njih objavio, za hrvatske prilike, pionirske radove. To su prvenstveno sociologija i psihologija. Pilarovi radovi i njegova djelatnost kao predsjednika zagreba\u010dkog \u00abSocijolo\u0161kog dru\u0161tva\u00bb jo\u0161 \u010dekaju istra\u017eiva\u010da, a prva studija uop\u0107e o Pilaru-psihologu otkriva ga kao vrlo va\u017enog i kompetentnog autora.(32) Unato\u010d tome, hrvatska psihologija sve donedavno nije niti znala za njega.
\nDvadesetak godina nakon \u0161to se politi\u010dka geografija\/geopolitika u vode\u0107im europskim zemljama etablirala kao znanstvena disciplina (Ratzel, 1897.; Kjell\u00e9n, 1899., Mackinder, 1904.), i u doba kada nalazi i prakti\u010dnu primjenu (Mackinder 1919., Bowmann, 1921.), ali kada jo\u0161 uvijek nije do\u0161lo do pojmovne i vrijednosne razlike izme\u0111u politi\u010dke geografije i geopolitike, Pilar je prvi hrvatski autor koji je o tome pisao: Politi\u010dki zemljopis hrvatskih zemalja. Geopoliti\u010dka studija (Sarajevo, 1918.), zasnovan jo\u0161 1911., je \u00abprva rasprava koja se bavi hrvatskom tematikom u okviru politi\u010dke geografije\u00bb. Stoga mu u razvitku hrvatske politi\u010dke geografije pripada pionirsko mjesto: otvorio je nove teme i uveo dotad nepoznate pojmove u hrvatsku geografiju.(33)
\nNaposljetku, s bankarstvom se Pilar susre\u0107e odmah nakon zavr\u0161enog fakulteta; ve\u0107 je spomenuto da je bio odvjetnik bankarskih ku\u0107a, ali najva\u017eniji stru\u010dni prinos dao je pri kraju \u017eivota, pa se smatra da \u00abnema bolje analize ni sa\u017eetijeg prikaza o krizi bankarstva koja je izbila 1931. i 1932. godine od Pilarovih tekstova\u00bb objavljenih u zagreba\u010dkom Obzoru, a odli\u010dan je sa\u017eetak problema objavio i u svojoj knjizi Immer wieder Serbien, tiskanoj na njema\u010dkom jeziku u Berlinu, 1933.(34)
\nKako je iz svega navedenog vidljivo, ni pristupa\u010dni (objavljeni) Pilarovi multidisciplinarni istra\u017eiva\u010dki prinosi (politi\u010dka geografija, geopolitika, sociologija, antropologija, psihologija) jo\u0161 nisu dostatno istra\u017eeni i znanstveno-kriti\u010dki prou\u010deni i verificirani (\u0161to jo\u0161 vi\u0161e vrijedi i za ostav\u0161tinu). Stoga mo\u017eemo opetovati: tek je zapo\u010deo temeljitiji, nu\u017eno interdisciplinaran, rad na kriti\u010dkom vrednovanju svih aspekata njegova \u017eivota i djela.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Bilje\u0161ke<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

(1) Iznimki je bilo jo\u0161 od po\u010detka 60-ih godina. Najbolji je primjer, mo\u017eda, monografija Sporazum Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek (Beograd, 1964.), opse\u017eno i prvo va\u017eno djelo Ljube Bobana, koje \u2014 nije moglo biti objelodanjeno u Zagrebu, navodno zbog protivljenja V. Bakari\u0107a.
\n(2) Prvi broj \u010casopisa za suvremenu povijest u izdanju Instituta za historiju radni\u010dkog pokreta Hrvatske u Zagrebu iza\u0161ao je g. 1969. Nakon \u0161to je osnivanje toga zavoda inicirao tada\u0161nji Centralni Komitet Saveza komunista Hrvatske (\u00abproiza\u0161ao\u00bb je iz Arhiva istoga Centralnog komiteta) g. 1961., izlazio je \u010dasopis Putevi revolucije (do 1967.). Cinici bi komentirali da je suvremena povijest k nama stigla tek nakon skretanja s revolucionarnih puteva… Ali, volja za \u0161alom prestaje nakon tematske analize tekstova koji su u \u010cSP-u objavljivani: kako je pokazao Jure Kri\u0161to, prvih petnaest godina izrazito su dominirale teme iz \u00absocijalisti\u010dke revolucije\u00bb (usp.: J. KRI\u0160TO, \u00abIdeologija\/politika i historiografija: primjer \u010casopisa za suvremenu povijest (1969.-1999.)\u00bb, u: Hrvatska historiografija XX. stolje\u0107a: Izme\u0111u znanstvenih paradigmi i ideolo\u0161kih zahtjeva [Sre\u0107ko LIPOV\u010cAN i Ljiljana DOBROV\u0160AK, ur.], edicija ZBORNICI, 22, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar [dalje: IDZIP], Zagreb 2005., 72-98, osobito grafikon na str. 83).
\n(3) Ujutro 3. rujna 1933., obitelj ga je na\u0161la prostrijeljene glave u spava\u0107oj sobi. Osim slu\u017ebene verzije o samoubojstvu, postoji i ona o politi\u010dki motiviranu umorstvu. Ne bi to bila nikakva iznimka u to doba. Atentatori na Milana pl. \u0160ufflaya (1931.) i Milu Budaka (1932.) bili su agenti beogradskoga diktatorskog re\u017eima. Va\u017eno jest pritom znati, da je po\u010detkom 1933. u Berlinu (pod pseudonimom!) objavljena Pilarova knjiga Immer wieder Serbien (i odmah slu\u017ebeno zabranjena u Jugoslaviji), pa je doista mogu\u0107e da se Pilar pobojao da ga je tajna jugoslavenska policija otkrila, i \u2014 po\u010dinio samoubojstvo. No, ako je to re\u017eimu uspjelo saznati, isto je tako mogu\u0107e da ga je zbog toga dao likvidirati (to je mi\u0161ljenje kasnije zastupao i povjesni\u010dar Rudolf Horvat). \u0160to se zapravo zbilo \u2014 ni do danas nije razja\u0161njeno (usp.: \u017deljko HOLJEVAC, \u00abProblem Pilarove smrti\u00bb, [S. LIPOV\u010cAN i Zlatko MATIJEVI\u0106, ur.] Godi\u0161njak Pilar, (dalje: GP), IDZIP, Zagreb 1\/2001., 233-238). U natuknici o I. Pilaru u Hrvatskom leksikonu (Zagreb, 1997.) nespretno je formulirano da je rije\u010d o \u00abnerazja\u0161njenom samoubojstvu\u00bb, a mogu\u0107nost ubojstva uop\u0107e se ni ne spominje (sv. II, 261).
\n(4) Usp. u ovome broju: \u00abBibliografija radova Ive Pilara\u00bb.
\n(5) \u00ab\u017divotopis Ive Pilara\u00bb, GP, 1\/2001., 269-272.
\n(6) \u00abBibliografija radova Ive Pilara\u00bb, GP, 1\/2001., 273-278 i \u00abLiteratura o Ivi Pilaru\u00bb, GP, 1\/2001., 279-281.
\n(7) Usp. u ovome broju: \u00abBibliografija radova o Ivi Pilaru\u00bb i \u00abNovoobjavljena gra\u0111a o Ivi Pilaru (nakon 2002.)\u00bb.
\n(8) Prijatelju i istomi\u0161ljeniku Du\u0161anu Plav\u0161i\u0107u 1897. javlja iz Be\u010da L\u00e9gerovu pari\u0161ku adresu. (Stjepan MATKOVI\u0106, \u00abIvo Pilar: Pisma Du\u0161anu Plav\u0161i\u0107u \/1897.-1898.\/\u00bb, GP, 2\/2002., 160.)
\n(9) Preslik je objavljen u GP, 2\/2002., 166.
\n(10)\u02d9Antun Pave\u0161kovi\u0107, \u00abKnji\u017eevna publicistika Ive Pilara\u00bb, GP, 1\/2001., 23-37.
\n(11) Zbog nedostupnosti u dana\u0161nje doba, taj je tekst u cijelosti ponovno tiskan u GP, 2\/2002., a priredile su ga i bilje\u0161kama popratile Mira Kolar i Elizabeta Wagner (s. 227-250).
\n(12) Bila je to bro\u0161ura Franje Kuha\u010da Anarkija u hrvatskoj knji\u017eevnosti i umjetnosti, tiskana iste godine u Zagrebu. Kuha\u010da je podr\u017eao I. Kr\u0161njavi a \u00abMlade\u00bb \u2014 Josip Frank bro\u0161urom U obranu hrvatskih umjetnika(1898.).
\n(13)  Ivan ROGI\u0106, \u00ab\u010cetiri lika Ive Pilara\u00bb, GP, 1\/2001., 15-17.
\n(14)  O ovom je segmentu Pilarova stvarala\u0161tva tek nakon g. 2000. iscrpno pisano. Osim radova navedenih u dvije predhodne bilje\u0161ke, upu\u0107ujem osobito na ove: M. KOLAR, \u00abIvo Pilar izme\u0111u protivnika i simpatizera secesije u Hrvatskoj\u00ab, GP, 2\/2002., 11-31; S. MATKOVI\u0106, \u00abPilarova pisma Du\u0161anu Plav\u0161i\u0107u: fragment poznavanja hrvatskih secesionista\u00bb, GP, 2\/2002., 33-40.
\n(15) M. KOLAR, \u00abIvo Pilar izme\u0111u protivnika i simpatizera\u00bb, str. 19.
\n(16) M. KOLAR, \u00abDr. Ivo Pilar i gospodarstvo (s posebnim osvrtom na bankarstvo)\u00bb, GP, 1\/2001., 69.
\n(17) Usp. u ovom broju: M. KOLAR, \u00abDr. Ivo Pilar i akcija za povratak punog vlasni\u0161tva ku\u0107evlasnicima nad njihovim nekretninama (1920.-1933.)\u00bb.
\n(18) Ostali \u010dlanovi: dr. Nikola Mandi\u0107, Milan Kati\u010di\u0107, dr. Jozo Sunari\u0107, Stjepan Kukri\u0107 i \u0110uro D\u017eamonja.
\n(19) J. KRI\u0160TO, \u00abUloga Ive Pilara u hrvatskom organiziranju u Bosni i Hercegovini\u00bb, GP, 1\/2001., 86-93.
\n(20) Zoran GRIJAK, \u00abIvo Pilar i Stadlerova promemorija papi Benediktu XV., g. 1915.\u00bb, GP, 1\/2001., 96, 97-98.
\n(21) Z. GRIJAK, \u00abI. Pilar i Stadlerova promemorija\u00ab, GP, 1\/2001., 101ff; Z. MATIJEVI\u0106, \u00abDr\u017eavnopravne koncepcije dr. Ive Pilara i vrhbosanskog nadbiskupa dr. Josipa Stadlera. Od Promemorije do Izjave klerikalne grupe bosansko-hercegova\u010dkih katolika (kolovoz-prosinac 1917.)\u00bb, GP, 1\/2001., 117-131; ISTI, \u00abPoliti\u010dko djelovanje dr. Ive Pilara i poku\u0161aji rje\u0161avanja \u2018ju\u017enoslavenskog pitanja\u2019 u Austro-Ugarskoj Monarhiji (o\u017eujak-listopad 1918.)\u00bb, GP, 1\/2001., 133-170; Z. GRIJAK, \u00abO sadr\u017eaju promemorije Ive Pilara caru Karlu I. (IV.) iz kolovoza 1917. godine\u00bb. GP, 2\/2002., 83-102; Usp. i dokument \u00abApel nadbiskupa Stadlera papi Benediktu XV.\u00ab, u: GP, 2\/2002., str. 172-175 te Ivo PILAR: Promemoria \u00fcber die L\u00f6sung der s\u00fcdslawischen Frage, u: GP, 2\/2002., 178-184.
\n(22) Poznata je njegova fotografija u \u010dasni\u010dkoj odori, ali krivo upu\u0107uje na neki njegov vojni anga\u017eman.
\n(23) Usp. u ovom broju: Vine MIHALJEVI\u0106, \u00abDr. Ivo Pilar i bosanski franjevci \u2014 suglasja i sporovi\u00bb.
\n(24) Najbolji je i najpoznatiji njegov rad o tome knjiga Die s\u00fcdslawische Frage und der Weltkrieg (Be\u010d, 1918.), koju mo\u017eemo smatrati vrlo uspjelim odgovorom tada europski uglednom specijalistu za to pitanje, R. Seton-Watsonu; Pilar to isti\u010de i u predgovoru ovom svom djelu, pa sam jo\u0161 g. 2001. prvi upozorio da su stavovi koje je zastupao ovaj britanski publicist bili \u00abizravan poticaj\u00bb Pilaru da napi\u0161e svoju knjigu (usp. Sre\u0107ko LIPOV\u010cAN, \u00abPilarovo djelo Ju\u017enoslavensko pitanje\u00ab, GP 1\/2001., str. 218-219). Usp. u ovom broju: Stjepan MATKOVI\u0106, \u00abIvo Pilar i Robert W. Seton-Watson (Dva pogleda na ju\u017enoslavensko pitanje)\u00bb.
\n(25) Bosiljka JANJATOVI\u0106, \u00abDr. Ivo Pilar pred sudbenim stolom u Zagrebu 1921. godine\u00bb, u: GP, 2\/2002., 121-139; usp.: I. PILAR, \u00abTri dokumenta u vezi sa su\u0111enjem g. 1921.\u00bb, u: GP, 2\/2002., 203-209 te I. PILAR: \u00abHistorijat moje veleizdajni\u010dke parnice u g. 1921.-22\u00bb, GP, 2\/2002., 211-215.
\n(26) Bo\u017eidar JAN\u010cIKOVI\u0106, \u00abIvo Pilar i vodstvo privremeno zabranjene Hrvatske selja\u010dke stranke\u00bb, GP, 1\/2001., 171-189 i ISTI, \u00abIvo Pilar u svjetlu nepoznatih dokumenata\u00bb, GP, 1\/2002., 239-265.
\n(27) Usp. u ovom broju: \u00abBibliografija radova Ive Pilara\u00bb.
\n(28) Usp. u ovom broju: S. LIPOV\u010cAN, \u00abZa\u0161to je potrebno ponovno prevesti i kao kriti\u010dko izdanje objaviti Pilarovo Ju\u017enoslavensko pitanje?\u00bb.
\n(29) Usp.: \u00abIvo Pilar: Koncept pisma njema\u010dkom konzulu u Zagrebu (1924.)\u00bb, preveo i priredio S. LIPOV\u010cAN, GP 2\/2002., str. 217-223.
\n(30) Ivan ROGI\u0106, \u00ab\u010cetiri lika Ive Pilara\u00bb, GP, 1\/2001., 11-19, osobito s. 15-17.
\n(31) Usp. u ovom broju: Z. MATIJEVI\u0106, \u00abDr. Ivo Pilar i problem Crkve bosanske (\u2018bogumilstva\u2019)\u00bb, a u rubrici \u00abGra\u0111a\u00bb objavljujemo i dva njegova rada o tome, jer su danas prakti\u010dki nedostupni \u0161iroj javnosti.
\n(32) Vlado \u0160AKI\u0106, \u00abUvid u djelo \u2018Borba za vrijednost svoga ja\u2019 ili uvod u \u2018Pilarovu psihologiju\u2019\u00ab, GP, 2\/2002., 41-64.
\n(33) Mladen KLEMEN\u010cI\u0106 – Nenad POKOS, \u00abIvo Pilar i politi\u010dka geografija\u00bb, GP, 1\/2001., 41-43, 47; J. KRI\u0160TO, \u00abIvo Pilar i suvremena hrvatska geopolitika\u00bb, u ovom broju.
\n(34) M. KOLAR, \u00abDr. Ivo Pilar i gospodarstvo\u00bb, GP, 1\/2001, 67-78, posebno: s. 74.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Lipov\u010dan, Sre\u0107ko (2006), Dr. Ivo Pilar (1874.-1933.): \u017divot i djelo (Nacrt). PILAR \u2013 \u010casopis za dru\u0161tvene i humanisti\u010dke studije: Godi\u0161te 1, br. 1(1), str. 11-19.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uvodna napomena: o manjku \u017eivotopis\u00e2 u nas i razlozima tih deficita  \u25cf  Obitelj, \u0161kolovanje, mladena\u010dki interesi  \u25cf  Pravnik, odvjetnik  \u25cf  Aspekti i razdoblja politi\u010dkog anga\u017emana (1906.-1933.)  \u25cf  Politi\u010dka publicistika  \u25cf  Raznovrsni stru\u010dni i znanstveni interesi  \u25cf  Bilje\u0161ke  \u25cf  Izvor   Dr. Ivo Pilar (Zagreb, 1874.-1933.), po struci pravnik i ekonomist (studirao u Be\u010du i Parizu). Od… Pro\u010ditaj vi\u0161e o \u017divotopis dr. Ive Pilara<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[54],"tags":[],"yoast_head":"\n\u017divotopis dr. Ive Pilara - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"\u017divotopis dr. Ive Pilara - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Uvodna napomena: o manjku \u017eivotopis\u00e2 u nas i razlozima tih deficita  \u25cf  Obitelj, \u0161kolovanje, mladena\u010dki interesi  \u25cf  Pravnik, odvjetnik  \u25cf  Aspekti i razdoblja politi\u010dkog anga\u017emana (1906.-1933.)  \u25cf  Politi\u010dka publicistika  \u25cf  Raznovrsni stru\u010dni i znanstveni interesi  \u25cf  Bilje\u0161ke  \u25cf  Izvor   Dr. Ivo Pilar (Zagreb, 1874.-1933.), po struci pravnik i ekonomist (studirao u Be\u010du i Parizu). Od… Pro\u010ditaj vi\u0161e o \u017divotopis dr. Ive Pilara\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/ivotopis-dr-ive-pilara\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2008-11-06T22:37:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2018-02-06T10:57:44+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/images\/stories\/fotografije\/proba\/pilar-stoji.jpg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"pilar-admin\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"pilar-admin\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"21 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/ivotopis-dr-ive-pilara\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/ivotopis-dr-ive-pilara\/\",\"name\":\"\u017divotopis dr. Ive Pilara - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2008-11-06T22:37:34+00:00\",\"dateModified\":\"2018-02-06T10:57:44+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/ivotopis-dr-ive-pilara\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/ivotopis-dr-ive-pilara\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/ivotopis-dr-ive-pilara\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"\u017divotopis dr. Ive Pilara\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1\",\"name\":\"pilar-admin\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"pilar-admin\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/pilar-admin\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"\u017divotopis dr. Ive Pilara - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"\u017divotopis dr. Ive Pilara - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"Uvodna napomena: o manjku \u017eivotopis\u00e2 u nas i razlozima tih deficita  \u25cf  Obitelj, \u0161kolovanje, mladena\u010dki interesi  \u25cf  Pravnik, odvjetnik  \u25cf  Aspekti i razdoblja politi\u010dkog anga\u017emana (1906.-1933.)  \u25cf  Politi\u010dka publicistika  \u25cf  Raznovrsni stru\u010dni i znanstveni interesi  \u25cf  Bilje\u0161ke  \u25cf  Izvor   Dr. Ivo Pilar (Zagreb, 1874.-1933.), po struci pravnik i ekonomist (studirao u Be\u010du i Parizu). Od… Pro\u010ditaj vi\u0161e o \u017divotopis dr. Ive Pilara","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/ivotopis-dr-ive-pilara\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2008-11-06T22:37:34+00:00","article_modified_time":"2018-02-06T10:57:44+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/images\/stories\/fotografije\/proba\/pilar-stoji.jpg"}],"author":"pilar-admin","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"pilar-admin","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"21 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/ivotopis-dr-ive-pilara\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/ivotopis-dr-ive-pilara\/","name":"\u017divotopis dr. Ive Pilara - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2008-11-06T22:37:34+00:00","dateModified":"2018-02-06T10:57:44+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/ivotopis-dr-ive-pilara\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/ivotopis-dr-ive-pilara\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/ivotopis-dr-ive-pilara\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"\u017divotopis dr. Ive Pilara"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1","name":"pilar-admin","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g","caption":"pilar-admin"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/pilar-admin\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=157"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9286,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157\/revisions\/9286"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=157"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=157"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=157"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}