{"id":16065,"date":"2020-04-29T20:58:41","date_gmt":"2020-04-29T20:58:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?p=16065"},"modified":"2021-02-16T21:20:07","modified_gmt":"2021-02-16T21:20:07","slug":"prva-godina-projekta-regulacija-prostitucije-u-hrvatskoj-30-4-2020","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2020\/04\/prva-godina-projekta-regulacija-prostitucije-u-hrvatskoj-30-4-2020\/","title":{"rendered":"Prva godina projekta Regulacija prostitucije u Hrvatskoj, 30. 4. 2020."},"content":{"rendered":"

Dana 1. svibnja 2020. zavr\u0161ava prva godina projekta HRZZ-a Regulacija prostitucije u Hrvatskoj<\/em> (IP-2018-1-3878) \u010diji su ciljevi opisati razvoj politika prostitucije u Hrvatskoj, analizirati postoje\u0107e zakone i sudsku praksu, propitati uskla\u0111enost hrvatskog modela sa standardima za\u0161tite ljudskih prava te predlo\u017eiti smjernice za izradu javnih politika.<\/strong> \u2212 O projektu<\/a> – English version<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U prvoj godini projekta HRZZ-a Regulacija prostitucije u Hrvatskoj<\/em> (IP-2018-1-3878) provedene su sljede\u0107e aktivnosti:<\/strong><\/p>\n

Metodolo\u0161ko usavr\u0161avanje<\/span><\/p>\n

Voditeljica projekta dr. sc. Ivana Rada\u010di\u0107 i suradnica doktorandica Marija Anti\u0107 zavr\u0161ile su dva te\u010daja \u2013 Kvalitativna analiza podataka \u2013 koncepti i pristupi; Uvod u NVivo za kvalitativnu analizu podataka<\/em> \u2013 na 14. Ljetnoj \u0161koli metoda i tehnika Europskoga konzorcija za politi\u010dka istra\u017eivanja na Central European University u Budimpe\u0161ti, koja se odr\u017eavala od 26. srpnja do 8. kolovoza 2019. Stekle su vje\u0161tine kreiranja projekta i analize podataka u NVivo softveru za kvalitativnu analizu podataka, s naglaskom na kodiranje i interpretiranje kvalitativnih podataka. Tako\u0111er su usavr\u0161ile znanja o klju\u010dnim konceptima i metodolo\u0161kim pristupima u kvalitativnom istra\u017eivanju.<\/p>\n

Nakon povratka prenijele su ste\u010deno znanje, odr\u017eav\u0161i 14. listopada 2019. poludnevnu edukaciju o kori\u0161tenju NVivo softvera za ostale \u010dlanove i \u010dlanice tima.<\/p>\n

Analiza literature<\/span><\/p>\n

U pregled i analizu literature, koja je trajala prvih \u0161est mjeseci, bili su uklju\u010deni svi \u010dlanovi projektnog tima. Fokus je u ovom vremenskom razdoblju bio na analizi literature koja tematizira politike i modele regulacije prostitucije, teorijske okvire na kojima su zasnovani i trenutnu situaciju u Hrvatskoj. Pregledano je 114 bibliografskih jedinica.<\/p>\n

Razmatrani su dominantni modeli regulacije prostitucije u Europi<\/strong> \u2013 model kriminalizacije klijenata (prvo primijenjen u \u0160vedskoj), koji \u017eene u prostituciji definira kao \u017ertve koje je potrebno spasiti iz seksualnog ropstva te model legalizacije (usvojen npr. u Nizozemskoj i Njema\u010dkoj), koji definira prostituciju kao rad. Tako\u0111er su analizirani u\u010dinci tih modela na prava seksualnih radnica\/ka. Naime, literatura je pokazala kako je pretjerana regulacija u Njema\u010dkoj rezultirala strogom kontrolom seksualnih radnica, dok je kriminalizacija klijenata u \u0160vedskoj seksualne radnike\/ce izlo\u017eila ve\u0107oj opasnosti od eksploatacije i nasilja, gurnuv\u0161i ih u sjenu. Model koji se, temeljem analize literature, pokazao najboljim iz perspektive za\u0161tite ljudskih prava seksualnih radnica je novozelandski model, koji je nastao u suradnji s organizacijama seksualnih radnica.<\/p>\n

Analiza literature o prostituciji u Hrvatskoj pokazala je da je prostitucija jo\u0161 uvijek tabu tema<\/strong>, \u010dak i u znanosti. Osim nekoliko istra\u017eivanja i studija iz perspektive kriminologije i prava (Kov\u010do Vukadin, 1998; Milivojevi\u0107 Antoli\u0161 et al., 2013; Kandu\u010d i Grozdani\u0107, 1998) i socijalne epidemiologije (\u0160tulhofer et al., 2009; \u0160tulhofer et al., 2015, \u0160tulhofer et al., 2016), te recentne socio-pravne analize (Rada\u010di\u0107 i Pajnik, 2017; Rada\u010di\u0107 2017), prostitucija nije bila predmetom znanstvenog interesa u Hrvatskoj. Analiza je pokazala da je hrvatski pristup prostituciji moralisti\u010dki (usmjeren je na suzbijanje prostitucije ili makar izmicanje od pogleda javnosti), u fokusu ima javni red i moral, a ne prava i sigurnost \u017eena u prostituciji.<\/p>\n

Analiza zakona<\/span><\/p>\n

Dr. sc. Rada\u010di\u0107 provela je analizu zakonskih odredaba kojima se kriminalizira prostitucija. Zakon o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira<\/strong> (ZPJRM) ka\u017enjava odavanje prostituciji (\u010dlanak 12.) nov\u010danom kaznom u iznosu od 50 do 200 DM ili kaznom zatvora do 30 dana; te omogu\u0107avanje ili pomaganje vr\u0161enja prostitucije (\u010dl. 7.) nov\u010danom kaznom u iznosu od 50 do 350 DM ili do 60 dana zatvora. Za prekr\u0161aj iz \u010dl. 12. mogu\u0107e je izdati i za\u0161titne mjere: obvezno lije\u010denje od spolno prenosivih bolesti (\u010dl. 34 ZPJRM) te udaljenje iz podru\u010dja op\u0107ine na kojem je prekr\u0161aj po\u010dinjen (\u010dl. 36. ZPJRM).<\/p>\n

Omogu\u0107avanje i organiziranje prostitucije te namamljivanje, vrbovanje ili poticanje druge osobe na prostituciju radi zarade ili druge koristi tako\u0111er je kriminalizirano Kaznenim zakonom<\/strong> (\u010dl. 157.), bez obzira na pristanak, \u0161to zna\u010di da se mogu kazniti i seksualne\/i radnice\/i koje zajedno rade bez ikakve eksploatacije. Djelo je te\u017ee ako postoji odre\u0111eni oblik prisile: sila, prijetnja, prijevara, obmana, zloupotreba ovlasti ili te\u0161kog polo\u017eaja ili odnosa zavisnosti. Kori\u0161tenje usluga ka\u017enjivo je samo ako se radi o uslugama osobe koja je prisiljena na pru\u017eanje seksualnih usluga ili maloljetne osobe. Potpuna kriminalizacija klijenata bila je u dva navrata predvi\u0111ena u prijedlogu ZPJRM<\/strong> koje je MUP izradio 2012. i 2016. godine. Ti su prijedlozi pro\u0161irili ka\u017enjivost i na jednokratno nu\u0111enje usluga i ogla\u0161avanje te znatno poo\u0161trili kazne.<\/p>\n

Analiza je pokazala kako se hrvatski model kriminalizacije<\/strong> smatra zastarjelim u Europi, gdje su dominante rasprave o modelu kriminalizacije klijenata \u2013 utemeljenom na shva\u0107anju prostitucije kao nasilja nad \u017eenama, ili legalizacije \u2013 utemeljenom na shva\u0107anju prostitucije kao na\u010dina zara\u0111ivanja za \u017eivot. Hrvatski model po\u010diva na moralisti\u010dkom shva\u0107anju prostitucije kao nepo\u017eeljne dru\u0161tvene pojave, odnosno prijetnje javnom redu i sigurnosti<\/strong>. Prema hrvatskom zakonodavnom modelu, kako se provodi u praksi, u kojoj dominiraju prekr\u0161ajni predmeti, prostitucija se suzbija primarno ka\u017enjavanjem osoba koje se bave prostitucijom, a potom i sve vrste organizatora, dok se klijenti, osim iznimno, ne ka\u017enjavaju. Prijedlog MUP-a uveo bi potpunu kriminalizaciju, \u010dime bi se Hrvatska jo\u0161 vi\u0161e udaljila od dominantnih europskih modela.<\/p>\n

Istra\u017eivanja su pokazala kako kriminalizacija<\/strong> prostitucije ima negativne u\u010dinke na zdravlje, sigurnost i fizi\u010dki integritet osoba koje se bave prostitucijom i omogu\u0107ava sistemsko nasilje nad njima, odnosno rezultira kr\u0161enjem ljudskih prava<\/strong>. S obzirom na to da kriminalizacija odavanja prostituciji disproporcionalno poga\u0111a \u017eene, koje su u ve\u0107ini slu\u010dajeva time bave, smatra se oblikom rodne diskriminacije<\/strong> (Radna skupina UN-a o diskriminaciji \u017eena i djevoj\u010dica, Godi\u0161nji tematski izvje\u0161taj Vije\u0107u za ljudska prava, 2016). Stoga je zaklju\u010dak analize da bi Hrvatska \u0161to prije trebala reformirati svoje zakonodavstvo<\/strong> u skladu s me\u0111unarodnim standardima za\u0161tite ljudskih prava koji zahtijevaju dekriminalizaciju osoba u prostituciji te uspostavu programa pomo\u0107i i izlaska, a u proces izrade zakona uklju\u010diti (i) osobe koje se bave prostitucijom.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Analiza dokumenata javnih politika<\/span><\/p>\n

Dr. sc. Nikola Baketa i Josip \u0160ipi\u0107 proveli su analizu dokumenata javnih politika. Metodom kriti\u010dke analize okvira rodnih politika<\/strong> (Verloo i Lombardo, 2007.) analizirano je 69 dokumenata javnih politika u RH od 2005. do 2019. godine<\/strong><\/a> kako bi se identificiralo na koji na\u010din su tema prostitucije i popratne teme i fenomeni uokvireni od strane pojedinih aktera, \u010diji glasovi su zastupljeni te koja rje\u0161enja se vezuju uz koji okvir. Analizom su najvi\u0161e obuhva\u0107eni dokumenti javnih i dr\u017eavnih institucija koje djeluju pod okriljem Vlade (poput ministarstva, agencija, vladinih ureda) ili drugih dr\u017eavnih tijela koja su zadu\u017eena za izradu dokumenata koji se referiraju direktno ili indirektno na prostituciju. Rije\u010d je o nacionalnim strategijama i planovima koji se bave pitanjima suzbijanja spolno prenosivih bolesti, trgovine ljudima i djecom, integracije romske populacije, ravnopravnosti spolova, te pravima djece, akcijskim planovima za njihovu provedbu te izvje\u0161\u0107ima o njihovoj implementaciji, kao i o izvje\u0161\u0107ima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Zatim su uklju\u010deni dokumenti nevladinih organizacija, poput policy izvje\u0161taja, studija ili \u010dlanaka koji se bave fenomenom prostitucije.<\/p>\n

Analiza odabranih dokumenata pokazala je da prostituciji kao dru\u0161tvenoj pojavi pristupa ograni\u010deni broj aktera<\/strong> te da se u najve\u0107em broju problematiziraju teme s kojima je prostitucija na neki na\u010din povezana (prijenos HIV-a i trgovina ljudima), \u0161to ukazuje na to da se i dalje radi o dru\u0161tvenom tabuu<\/strong>. Nevladine organizacije i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova jedini su akteri koji detaljnije razra\u0111uju pitanje prostitucije i daju rje\u0161enja za promjenu postoje\u0107eg zakonodavstva i politika: Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i mre\u017ee protiv trgovine ljudima zagovaraju kriminalizaciju klijenata, a udruge koje se bave smanjenjem \u0161tete dekriminalizaciju.<\/p>\n

Analiza je identificirala \u010detiri dominanta policy okvira<\/strong> u koje se prostitucija stavlja, osim policy okvira prijetnje javnom redu i sigurnosti, prisutna u zakonskim odredbama (izvje\u0161\u0107e o analizi zakona). Ti su okviri: okvir zdravstvene prijetnje, okvir seksualnog rada, okvir rodno uvjetovanog nasilja i okvir povezivanja prostitucije s trgovanjem ljudima<\/strong>. Od navedenih okvira, jedino se u okviru seksualnog rada prostituciju ne predstavlja kao problem koji treba prevenirati. Taj je okvir ujedno najkasnije artikuliran te je jedini koji ne viktimizira seksualne randnice\/ke te inzistira na va\u017enosti njihova glasa i aktivne uloge u policy procesu.<\/p>\n

Zaklju\u010dak je analize da dominantan pristup<\/strong> prostituciji kao dru\u0161tvenom tabuu na razini javnih i dr\u017eavnih tijela odr\u017eava status quo<\/strong> i trenuta\u010dni model kriminalizacije prostitucije. Policy okviri u kojima se zagovara promjena postoje\u0107eg modela regulacije prostitucije u Hrvatskoj u smjeru modela dekriminalizacije\/legalizacije ili tzv. nordijskog modela, ne \u010dine se dovoljno sna\u017enima da bi mogli dovesti do tra\u017eene promjene, prvenstveno zbog nedostatka \u0161ire mre\u017ee aktera koja ih zagovara. Ipak, mo\u017ee se re\u0107i da pove\u0107anje broja aktera tijekom analiziranog razdoblja, poput intenzivnijeg uklju\u010divanja Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u raspravu o reguliranju prostitucije ili nedavnog artikuliranja okvira seksualnog rada od strane udruga koje se bave smanjenjem \u0161tete, doprinosi otvaranju obuhvatnije rasprave o prostituciji i njezinom reguliranju te potencijalnoj promjeni statusa quo.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Analiza sudskih spisa<\/span><\/p>\n

\u010clanice projektnog tima Marija Anti\u0107, dr. sc. Ra\u0161eljka Krni\u0107, dr. sc. Ivana Rada\u010di\u0107 i dr. sc. Antonija Petri\u010du\u0161i\u0107 od srpnja do rujna 2019. prikupljale su praksu op\u0107inskih kaznenih i prekr\u0161ajnih sudova u Zagrebu i Splitu temeljem obrasca za analizu koje su izradile, uzimaju\u0107i u obzir prija\u0161nje istra\u017eivanje sudske prakse (Rada\u010di\u0107 i Pajnik, 2017). Analizu su provele dr. sc. Rada\u010di\u0107 i Marija Anti\u0107.<\/p>\n

Predmeti prekr\u0161ajnih sudova<\/strong><\/em><\/p>\n

Prikupljen je ukupno 141 predmet<\/strong> \u2013 74 u Zagrebu i 67 u Splitu, koji su pravomo\u0107no okon\u010dani u razdoblju od 1. 1. 2015. do 31. 12. 2019. godine. Od 141 predmeta, 132 odnosno gotovo 94%, zavr\u0161ilo je osudom<\/strong>. Sedam predmeta (\u010detiri u Zagrebu i tri u Splitu) zavr\u0161ilo je osloba\u0111aju\u0107om presudom: u pet predmeta (tri zagreba\u010dka i dva splitska) jer nisu ispunjena obilje\u017eja djela, a u dva zbog nedostatka dokaza (jedan zagreba\u010dki i jedan splitski). U jednom je predmetu donesena odbijaju\u0107a presuda jer je okrivljeni ve\u0107 kazneno gonjen za isto djelo, u jednom je optu\u017eni prijedlog odba\u010den zbog proceduralnih nedostataka (oba su predmeta splitskog suda). Kazne su nov\u010dane, u zagreba\u010dkim slu\u010dajevima bli\u017ee minimumu, u splitskom maksimumu, osim u \u010detiri predmeta: u tri su izdane uvjetne zatvorske kazne, a u jednom za\u0161titna mjera udaljenja (u tri predmeta izdane su uz nov\u010dane kazne).<\/p>\n

Analiza prakse prekr\u0161ajnih sudova pokazala je da su razli\u010dite policijske prakse u Zagrebu i Splitu<\/strong>: u Zagrebu policija prete\u017eno goni osobe koje rade na ulici (naj\u010de\u0161\u0107e u ophodnji), a u Splitu osobe koje rade u stanu, temeljem prekr\u0161ajnog istra\u017eivanja koje zapo\u010dinje pregledom oglasa, a zavr\u0161ava odlaskom prikrivenog istra\u017eitelja koji se predstavlja kao klijent na mjesto izvr\u0161enja prekr\u0161aja. Samo dva zagreba\u010dka predmeta odnose se na prostituciju u stanu\/hotelu.<\/p>\n

Okrivljene su u 96% slu\u010dajeva \u017eene. Pet mu\u0161kih okrivljenika bilo je gonjeno pred splitskim Op\u0107inskim prekr\u0161ajnim sudom, s time da su u dva predmeta radili zajedno sa \u017eenskom partnericom. Okrivljene su osobe lo\u0161ijeg socio-ekonomskog polo\u017eaja (posebno u zagreba\u010dkim predmetima), ve\u0107inom srednje ili ni\u017ee stru\u010dne spreme: u zagreba\u010dkom uzorku 35% \u017eena ima zavr\u0161enu samo osnovnu \u0161kolu, a u Splitu 16% zavr\u0161eno ili nepotpuno osnovno \u0161kolovanje. Dobni raspon u zagreba\u010dkom uzorku kre\u0107e se od 21 do 62 godine starosti, s time da je srednja dob uzorka 40 godina. U splitskom uzorku, dob se kre\u0107e u sli\u010dnom rasponu, od 19 do 62 godine, ali je srednja dob ne\u0161to ni\u017ea, 37 godina. Iako se uvidom u spise ne mo\u017ee u svim predmetima razabrati razlog<\/strong> bavljenja prostitucijom, u onima u kojima je spomenut odnosi se na lo\u0161u financijsku situaciju<\/strong>, s time da se u dva splitska slu\u010daja spominje uz to i potraga za seksualnim partnerom, te znati\u017eelja i zabava. Navedeno pokazuje kako kriminalizacija poga\u0111a \u017eene i to one u nepovoljnom polo\u017eaju<\/strong>, koje se prostitucijom bave zbog lo\u0161e financijske situacije.<\/p>\n

Razli\u010dite su policijske prakse i u pogledu ograni\u010davanja slobode:<\/strong> u Zagrebu su uhi\u0107enja \u010de\u0161\u0107a (20% predmeta) nego u Splitu (9%), a naj\u010de\u0161\u0107i razlog je bojazan da \u0107e okrivljena\/i ponoviti djelo. Uhi\u0107enja<\/strong> zbog opasnosti od ponavljanja djela utemeljena su ve\u0107inom na tome \u0161to su okrivljene od prije upozoravane, \u0161to se \u010dini problemati\u010dnim<\/strong> su jer se time zapravo dopu\u0161ta da ve\u0107 samo postojanje djela (koje tra\u017ei vi\u0161ekratnost) bude razlogom ograni\u010denja slobode, suprotno zahtjevu da ono mora biti posebno opravdano. Nadalje, katkad su navedena sva tri zakonom dopu\u0161tena razloga iako je jasno da sva tri nisu prisutna (npr. utjecaj na svjedoke, kad svjedoka nema), katkad ni jedan, \u0161to nije u skladu sa zahtjevom za konkretiziranjem razloga uhi\u0107enja.<\/p>\n

Policija u Zagrebu i Splitu razli\u010dito tuma\u010di djelo \u201eodavanja\u201c prostituciji<\/strong>: u zagreba\u010dkim predmetima se ve\u0107ina optu\u017enih akata odnosi na opetovano nu\u0111enje seksualnih usluga (na javnome mjestu), na \u0161to upu\u0107uju fraze kao: otprije poznata policiji, ve\u0107 prijavljivana, vi\u0161estruko upozoravana. Me\u0111utim, postoje predmeti u kojima se u optu\u017enom aktu ne navodi da se osoba od ranije bavi prostitucijom, a nedostaju i podaci o prethodnoj ka\u017enjavanosti. U splitskim predmetima ve\u0107ina optu\u017enih akta navodi pru\u017eanje seksualnih usluga, ve\u0107inom u odre\u0111enom vremenskom periodu koji zapo\u010dinje neko vrijeme prije, a zavr\u0161ava dolaskom policajca, koji nije uvijek potpuno konkretiziran (ne navodi se uvijek to\u010dan datum po\u010detka). Postoje i tri optu\u017ena akta u kojima se samo navodi \u201eogla\u0161avanje\u201c ili \u201eprikriveno ogla\u0161avanje\u201c kao \u010dinjeni\u010dni opis djela.<\/p>\n

Analiza je pokazala da je i sudska praksa u dva grada razli\u010dita<\/strong>, a postoje nesuglasja<\/strong> oko interpretacije \u010dak i unutar svakog suda, \u010dime se naru\u0161ava na\u010delo pravne sigurnosti<\/strong>. U praksi suda u Zagrebu se obi\u010dno zahtijevaju dva elementa: nu\u0111enje usluga (na javnom mjestu) i trajnost\/ponavljanje djela. U tri predmeta u kojima je Sud smatrao da nema obilje\u017eja prekr\u0161ajnog djela navedeno je da je nu\u017eno da je okrivljena ve\u0107 ka\u017enjavana ili zaticana u prekr\u0161aju, odnosno da se trajno odavala prostituciji. Me\u0111utim, postoji 10 osu\u0111uju\u0107ih presuda u kojima se u izreci presude ne navodi uobi\u010dajena sintagma koja upu\u0107uje na ponavljanje djela (jer toga nema ni u optu\u017enom aktu), no u spisu su podaci iz prekr\u0161ajne evidencije te jedna takva presuda u kojoj tih podataka nema. U praksi suda u Splitu obi\u010dno se tra\u017ei nu\u0111enje seksualnih usluga u odre\u0111enom od policije procijenjenom vremenskom periodu, no postoje tri predmeta u kojem su osobe osu\u0111ene i za samo ogla\u0161avanje. S druge strane, postoje dva predmeta u kojima pru\u017eanje seksualne usluge (u jednom predmetu stoji da je unajmila stan i barem jednom pru\u017eila seksualnu uslugu, a u drugom da se odavala u unajmljenom stanu i barem 15 puta pru\u017eila uslugu) nije bilo dovoljno za osudu jer je sud smatrao da nije dokazano da osoba prostituciju obavlja kao \u201ezanat\u201c, \u201ena\u010din \u017eivota i stjecanja materijalne koristi\u201c, \u0161to je smatrao obilje\u017ejem djela.<\/p>\n

Na oba suda obi\u010dno djela nisu uvijek posve specificirana<\/strong>, niti u odnosu na vrijeme, niti broj usluga (u Splitu), a gotovo nikad se na navode konkretni klijenti (osim u slu\u010daju kada je klijent prijavio okrivljenu), ve\u0107 se koriste fraze kao \u201eprolaze\u0107e mu\u0161ke osobe\u201c ili \u201enepoznate mu\u0161ke osobe\u201c.<\/p>\n

Presude se naj\u010de\u0161\u0107e temelje na priznanjima<\/strong> osoba: u zagreba\u010dkim predmetima u 70% slu\u010dajeva, a u splitskim predmetima 69%. Okrivljene ni u jednom predmetu nisu bile pravno zastupane, a u nekim slu\u010dajevima oduzeta im je i sloboda, dok su se u tri predmeta okrivljene \u017ealile da su bile zlostavljane u policijskim postajama (sve u splitskom predmetima gdje su \u010desta priznanja tijekom obavijesnih razgovora u policiji). Kad osoba ne priznaje, sudovi u ve\u0107ini slu\u010dajeva vjeruju policajcima, pa i kad je iskaz neprecizan. Osim toga, nu\u0111enje se predmnijeva kad osoba stoji na suspektnim mjestima, posebice ako je otprije poznata policiji. Nedostatnim konkretiziranjem djela te predmnijevanijem da osoba nudi seksualne usluge zato \u0161to stoji na suspektnom mjestu zapravo se kriminalizira \u201estatus\u201c osobe (da je osoba poznata policiji kao osoba koja se bavi prostitucijom, tzv. status offence<\/em>), \u0161to je problemati\u010dno u odnosu na zahtjev predvidljivosti ka\u017enjivih djela<\/strong>.<\/p>\n

U tri su predmeta i sudovi smatrali da djelo mora biti konkretizirano. To je izrijekom u jednom predmetu naveo splitski sud te je, s obzirom na to da policijska slu\u017ebenica nije imala saznanja tko su klijenti i koliko ih je bilo, a da okrivljena nije priznala prekr\u0161aj, donio osloba\u0111aju\u0107u presudu zbog nedostatka dokaza. U jedom zagreba\u010dkom predmetu sud je naveo da to \u0161to je osoba od prije poznata policiji ne predstavlja dokaz nu\u0111enja u konkretnom slu\u010daju te je tako\u0111er donio osloba\u0111aju\u0107u presudu zbog nedostatka dokaza, budu\u0107i da policajac okrivljenu nije vidio da se nudi, a okrivljena je opovrgla djelo. U dva splitska predmeta koja su zavr\u0161ila osloba\u0111aju\u0107om presudom jer je Sud smatrao da nisu ispunjena obilje\u017eja djela, tako\u0111er je naveo da ogla\u0161avanje nije dokaz pru\u017eanja usluge.<\/p>\n

Zaklju\u010dno, policijska i sudska praksa upu\u0107uje na odre\u0111ene neuskla\u0111enosti sa standardima za\u0161tite ljudskih prava<\/strong>, \u0161to treba adresirati ne samo kroz izmjene zakona, ve\u0107 i edukacije policijskih slu\u017ebenika i sudaca.<\/p>\n

Predmeti op\u0107inskih kaznenih sudova<\/strong><\/em><\/p>\n

U vrijeme boravka na sudovima u Zagrebu i Splitu bila su dostupna samo \u010detiri predmeta koja su pravomo\u0107no okon\u010dana u razdoblju od 1. 1. 2015. do 31. 12. 2019. godine (tri na splitskom, jedan na zagreba\u010dkom sudu), \u0161to pokazuje da je postupanje pravosudnih organa usmjereno na osobe koje se bave prostitucijom vi\u0161e nego na organizatore. Osim toga, sva se djela odnose na osnovni oblik<\/strong>, organizaciju prostitucije uz pristanak tj. bez prisile, s time da su u dva okrivljene \u017eenske osobe, a u dva mu\u0161ke (u rasponu godina od 25 do 51 u vrijeme po\u010dinjenja), a sve su o\u0161te\u0107ene \u017eene (u dobi od 19 do 50 godina). Nema djela koja se odnose na kvalificirani oblik, koji podrazumijeva neki oblik prisile (\u0161to bi trebao biti fokus pravosudnih organa), no u jednom je predmetu bilo elementa zlouporabe te\u0161kog polo\u017eaja ili odnosa zavisnosti. U jednom se predmetu optu\u017eba osim organiziranja (st.1.), odnosi i na ogla\u0161avanje (st. 3.). Prostitucija se odvijala na razli\u010ditim adresama u Splitu (stanovi, jahte), Zagrebu (stanovi, hoteli), a u jednom predmetu i u drugim gradovima.<\/p>\n

Djela organiziranja\/pomaganja prostitucije sastojala su se, prema \u010dinjeni\u010dnom opisu u presudi, od:<\/p>\n

1. Stupanja u kontakt, dogovora o pronalasku klijenata i stana.
\n2. Dogovora o pronalasku klijenata, omogu\u0107avanja stupanja u kontakt s klijentima, pru\u017eanja usluga prijevoza.
\n3. Dogovora o pru\u017eanju usluga, davanja savjeta o ogla\u0161avanju, pru\u017eanja usluga prijevoza i fizi\u010dke za\u0161tite.
\n4. Dogovora o pru\u017eanju usluga, javljanja na telefon, pru\u017eanja usluga prijevoza.<\/p>\n

Djela ogla\u0161avanja odnosila su se na stavljanje oglasa na odre\u0111enoj internetskoj stranici. Za te usluge organizacije okrivljeni su uzimali odre\u0111eni minimalni iznos, polovicu zarade (u dva slu\u010daja) ili potpunu zaradu.<\/p>\n

Sve su presude osu\u0111uju\u0107e, a kazne su u rasponu od \u0161est mjeseci uvjetno, do 1,5 godina zatvora bezuvjetno. Kao olakotne okolnosti navedene su priznanje, kajanje, ranija neosu\u0111ivanost, primjereno pona\u0161anje na sudu, naru\u0161eno zdravlje, obiteljske prilike, roditeljstvo maloljetnog djeteta, priznanje i kriti\u010dnost prema vlastitim postupcima, zaposlenje, izra\u017eavanje namjere da vi\u0161e ne\u0107e \u010diniti kaznena djela. Kao otegotne navedene su dru\u0161tvena opasnost djela te prethodna ka\u017enjavanost. U dvije presude okrivljenima su oduzeti predmeti izvr\u0161enja kaznenog djela (mobitel; mobitel i krivotvorene nov\u010danice) te u tri imovinska korist (koja je u jednom predmetu bila zna\u010dajna).<\/p>\n

Radni sastanak s konzultantima na projektu<\/span><\/p>\n

Na samom kraju projektne godine odr\u017ean je online radni sastanak sa konzultanticama na projektu: dr. sc. Rosie Campbell, dr. sc. Elis Ward, dr. sc. Jane Scoular, dr. sc. Aleksandar \u0160tulhofer, dr. sc. Karin Doolan. Na sastanku je uz \u010dlanove time sudjelovala i budu\u0107a \u010dlanica dr. sc. Maja Munivrana Vajda. Izmijenila su se iskustva istra\u017eivanja prostitucije, dobivena je povratna informacija na rezultate prve godine projekte i planirane aktivnosti te posebice na protokol za intervjue za stru\u010dnjake: predstavnike relevantnih ministarstava, nezavisnih institucija i udruga; policajce, dr\u017eavne odvjetnike, suce prekr\u0161ajnih i kaznenih sudova.<\/p>\n

\u2022 Nakon sastanka dr. sc. Ivana Rada\u010di\u0107 i dr. sc. Mirjana Adamovi\u0107 finalizirali su protokol za intervjue sa stru\u010dnjacima.<\/strong><\/p>\n

English version<\/a><\/p><\/blockquote>\n

Projekt \u201cPROREG Regulacija prostitucije u Hrvatskoj\u201c<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dana 1. svibnja 2020. zavr\u0161ava prva godina projekta HRZZ-a Regulacija prostitucije u Hrvatskoj (IP-2018-1-3878) \u010diji su ciljevi opisati razvoj politika prostitucije u Hrvatskoj, analizirati postoje\u0107e zakone i sudsku praksu, propitati uskla\u0111enost hrvatskog modela sa standardima za\u0161tite ljudskih prava te predlo\u017eiti smjernice za izradu javnih politika. \u2212 O projektu – English version U prvoj godini projekta… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Prva godina projekta Regulacija prostitucije u Hrvatskoj, 30. 4. 2020.<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":16061,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[48,29],"tags":[],"yoast_head":"\nPrva godina projekta Regulacija prostitucije u Hrvatskoj, 30. 4. 2020. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Prva godina projekta Regulacija prostitucije u Hrvatskoj, 30. 4. 2020. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Dana 1. svibnja 2020. zavr\u0161ava prva godina projekta HRZZ-a Regulacija prostitucije u Hrvatskoj (IP-2018-1-3878) \u010diji su ciljevi opisati razvoj politika prostitucije u Hrvatskoj, analizirati postoje\u0107e zakone i sudsku praksu, propitati uskla\u0111enost hrvatskog modela sa standardima za\u0161tite ljudskih prava te predlo\u017eiti smjernice za izradu javnih politika. \u2212 O projektu – English version U prvoj godini projekta… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Prva godina projekta Regulacija prostitucije u Hrvatskoj, 30. 4. 2020.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2020\/04\/prva-godina-projekta-regulacija-prostitucije-u-hrvatskoj-30-4-2020\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-04-29T20:58:41+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-02-16T21:20:07+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/radacic-antic_fi.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1157\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"762\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Boris\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Boris\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"17 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2020\/04\/prva-godina-projekta-regulacija-prostitucije-u-hrvatskoj-30-4-2020\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2020\/04\/prva-godina-projekta-regulacija-prostitucije-u-hrvatskoj-30-4-2020\/\",\"name\":\"Prva godina projekta Regulacija prostitucije u Hrvatskoj, 30. 4. 2020. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2020-04-29T20:58:41+00:00\",\"dateModified\":\"2021-02-16T21:20:07+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2020\/04\/prva-godina-projekta-regulacija-prostitucije-u-hrvatskoj-30-4-2020\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2020\/04\/prva-godina-projekta-regulacija-prostitucije-u-hrvatskoj-30-4-2020\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2020\/04\/prva-godina-projekta-regulacija-prostitucije-u-hrvatskoj-30-4-2020\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Prva godina projekta Regulacija prostitucije u Hrvatskoj, 30. 4. 2020.\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\",\"name\":\"Boris\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Boris\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Prva godina projekta Regulacija prostitucije u Hrvatskoj, 30. 4. 2020. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Prva godina projekta Regulacija prostitucije u Hrvatskoj, 30. 4. 2020. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"Dana 1. svibnja 2020. zavr\u0161ava prva godina projekta HRZZ-a Regulacija prostitucije u Hrvatskoj (IP-2018-1-3878) \u010diji su ciljevi opisati razvoj politika prostitucije u Hrvatskoj, analizirati postoje\u0107e zakone i sudsku praksu, propitati uskla\u0111enost hrvatskog modela sa standardima za\u0161tite ljudskih prava te predlo\u017eiti smjernice za izradu javnih politika. \u2212 O projektu – English version U prvoj godini projekta… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Prva godina projekta Regulacija prostitucije u Hrvatskoj, 30. 4. 2020.","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2020\/04\/prva-godina-projekta-regulacija-prostitucije-u-hrvatskoj-30-4-2020\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2020-04-29T20:58:41+00:00","article_modified_time":"2021-02-16T21:20:07+00:00","og_image":[{"width":1157,"height":762,"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/radacic-antic_fi.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Boris","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Boris","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"17 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2020\/04\/prva-godina-projekta-regulacija-prostitucije-u-hrvatskoj-30-4-2020\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2020\/04\/prva-godina-projekta-regulacija-prostitucije-u-hrvatskoj-30-4-2020\/","name":"Prva godina projekta Regulacija prostitucije u Hrvatskoj, 30. 4. 2020. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2020-04-29T20:58:41+00:00","dateModified":"2021-02-16T21:20:07+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2020\/04\/prva-godina-projekta-regulacija-prostitucije-u-hrvatskoj-30-4-2020\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2020\/04\/prva-godina-projekta-regulacija-prostitucije-u-hrvatskoj-30-4-2020\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2020\/04\/prva-godina-projekta-regulacija-prostitucije-u-hrvatskoj-30-4-2020\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Prva godina projekta Regulacija prostitucije u Hrvatskoj, 30. 4. 2020."}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b","name":"Boris","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","caption":"Boris"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16065"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16065"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16065\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17758,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16065\/revisions\/17758"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16061"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16065"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16065"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16065"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}