{"id":188,"date":"2008-11-19T09:32:36","date_gmt":"2008-11-19T09:32:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/19\/hrvatska-industrija-sree\/"},"modified":"2017-12-01T12:27:53","modified_gmt":"2017-12-01T12:27:53","slug":"hrvatska-industrija-sree","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/hrvatska-industrija-sree\/","title":{"rendered":"Hrvatska industrija sre\u0107e"},"content":{"rendered":"

\u00a0
Sre\u0107a hrvatskih gra\u0111ana se od 1995. pove\u0107ala za dva stupnja na skali od 1-10 i sada je oko 7, \u0161to je relativno visoko. U usporedbi sa zemljama EU nalazimo se pri vrhu tranzicijskih zemalja, a zauzimamo 19. poziciju na listi od 28 EU zemalja, ka\u017ee hrvatska \u201cdoktorica za sre\u0107u\u201d, prof. dr. Ljiljana Kaliterna-Lipov\u010dan iz Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja \u201cIvo Pilar\u201d
<\/strong>
Umjereno sretni <\/a>\u00a0\u25cf <\/span><\/span>\u00a0Granica 13.000 dolara<\/a>\u00a0 \u25cf <\/span><\/span>\u00a0Lak\u0161e tegobe<\/a>\u00a0 \u25cf <\/span><\/span>\u00a0Nepotrebne terapije<\/a>\u00a0 \u25cf <\/span><\/span>\u00a0Skupo mentalno zdravlje<\/a>\u00a0 \u25cf <\/span><\/span>\u00a0Najprodavanije knjige<\/a>\u00a0 \u25cf <\/span><\/span>\u00a0Bolja selekcija<\/a>\u00a0 \u25cf <\/span><\/span>\u00a0Indeks sre\u0107e<\/a>\u00a0 \u25cf <\/span><\/span>\u00a0Trening za menad\u017eere<\/a>\u00a0 \u25cf <\/span><\/span>\u00a0Lo\u0161i u prognoziranju <\/strong><\/a><\/strong> <\/p>\n

<\/strong><\/p>\n

<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

<\/p>\n

Jeste li sretni? Ne zadovoljni, nego doista, uistinu sretan \u010dovjek? \u017divite li \u017eivot koji je ugodan, dobar ili smislen? Jer postoji razlika izme\u0111u ova tri \u017eivota. Ugodan \u017eivot bi se prema nekim modernim psiholo\u0161kim definicijama mogao opisati kao \u017eivot pozitivnih emocija. Dobar \u017eivot je \u017eivot u kojem ja\u010damo na\u0161e snage, vrline i talente. Smislen \u017eivot uklju\u010duje sve prije navedeno i jo\u0161 ne\u0161to – onaj osje\u0107aj da znate za\u0161to ste ovdje, znate da \u0107e sve biti u redu s vama, osje\u0107ate neki mir koji izmi\u010de definiciji. Ugodan \u017eivot, pa i dobar \u017eivot mogli bismo definirati kao \u017eivot ispunjen zadovoljstvima, no smislen \u017eivot je zapravo jedini – sretan \u017eivot<\/p>\n

Gledaju\u0107i statisti\u010dki, Hrvati su naoko sretan narod. Vlastitim \u017eivotom nezadovoljan je tek svaki deseti Hrvat, a ba\u0161 nesretnima ih se smatra 6,5 posto. Obiteljskim \u017eivotom zadovoljno je vi\u0161e od polovice stanovni\u0161tva, a dru\u0161tvenim oko 40 posto. U istra\u017eivanju sre\u0107e koje od 1960. provodi Ruut Veenhoven Hrvati se mogu pohvaliti da od 73 godine prosje\u010dnog trajanja \u017eivota, \u010dak 43 godine \u017eive sretno. No \u0161to je s preostalih 30 godina?<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Umjereno sretni<\/p>\n

<\/strong>Gledaju\u0107i financijsku ra\u010dunicu, jasno je za\u0161to ljudi umjesto odlaska psihijatru radije pose\u017eu za rje\u0161enjem iz knjige za samopomo\u0107
<\/em>\u00a0
Doma\u0107a recentna istra\u017eivanja pokazuju da vi\u0161e od polovice stanovnika Hrvatske, odnosno njih 57,5 posto, vjeruje kako je u dana\u0161njoj situaciji potrebno raditi stvari koje uvijek nisu korektne, ako se \u017eeli napredovati u \u017eivotu. Oko 55 posto gra\u0111ana smatra i kako je za uspjeh daleko va\u017enija sre\u0107a od rada. Svega 25,6 posto gra\u0111ana Hrvatske s optimizmom gleda na budu\u0107nost, \u0161to bi zna\u010dilo da je gotovo tri \u010detvrtine stanovni\u0161tva pesimisti\u010dno, a njih 39 posto tvrdi da im je \u017eivot postao toliko kompliciran da gotovo ne mogu prona\u0107i izlaz.<\/p>\n

– \u010cini se da je sretan \u010dovjek u dana\u0161njem svijetu onaj koji radi, koji optimisti\u010dno gleda na budu\u0107nost, koji ostvaruje dobre odnose s bli\u017enjima, s obitelji i prijateljima, i koji je relativno zadovoljan svojim zdravljem. Sre\u0107a se definira kao dugotrajno i \u010desto osje\u0107anje pozitivnih emocija. Me\u0111utim, treba istaknuti da je ve\u0107ina ljudi umjereno sretna. U Hrvatskoj procjene osje\u0107aja sre\u0107e pokazuju konstantan porast od 1995., kada su prvi put ra\u0111ena. Recimo da se sre\u0107a hrvatskih gra\u0111ana od tada pove\u0107ala za dva stupnja na skali od 1-10 i sada je oko 7, \u0161to je relativno visoko. U usporedbi sa zemljama EU nalazimo se pri vrhu tranzicijskih zemalja, a zauzimamo 19. poziciju na listi od 28 EU zemalja, ka\u017ee hrvatska \u201cdoktorica za sre\u0107u\u201d, prof. dr. Ljiljana Kaliterna-Lipov\u010dan iz Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja \u201cIvo Pilar\u201d.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Granica 13.000 dolara<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

No biti sretan zapravo uop\u0107e nije lako, \u0161to god tko rekao. Nekad je sre\u0107a bila imati topli obrok na tanjuru svakoga dana. Ili ostati \u017eiv u ratu. Ili roditi zdravo dijete. Aristotel je, 350 godina prije nove ere, rekao da svi ljudi \u017eele biti sretni, ali sre\u0107u tra\u017ee na razli\u010dite na\u010dine. \u201cJer mnogi misle da je to ne\u0161to o\u010digledno i jednostavno – na primjer, u\u017eitak, bogatstvo ili \u010dast. Neki misle da \u0107e ih usre\u0107iti jedna stvar, drugi misle da \u0107e im sre\u0107u donijeti ne\u0161to posve drugo. U stvari, ista osoba \u010desto mijenja mi\u0161ljenje; kada je bolesna misli da je sre\u0107a u zdravlju, a kada je siroma\u0161na onda misli da je u bogatstvu.\u201d<\/p>\n

Ono \u0161to je danas sigurno, jest da sre\u0107u ne treba povezivati s novcem. Nakon deset godina intenzivnih istra\u017eivanja – ne samo psihologa, nego i ekonomista – odgovor nije jednostavan, ali bi se mogao sa\u017eeti u jednu re\u010denicu: sre\u0107a ne ovisi o novcu ako ga imate. Ako ste jako siroma\u0161ni, ka\u017ee prof. Kaliterna-Lipov\u010dan, te\u0161ko da mo\u017eete biti sretni, ali kad dostignete jednu razinu zadovoljenja osnovnih \u017eivotnih potreba, daljnje pove\u0107anje prihoda ne\u0107e vas u\u010diniti sretnijima.<\/p>\n


Prema istra\u017eivanju Zavoda za javno zdravstvo, neki oblik tableta za smirenje stalno ili povremeno koristi gotovo 80% gra\u0111ana Hrvatske<\/em><\/p>\n

– U jednom je istra\u017eivanju procijenjeno da je ta granica 13.000 ameri\u010dkih dolara bruto nacionalnog dohotka, nakon koje porast materijalnog vi\u0161e ne utje\u010de na to u kojoj \u0107e se zemlji gra\u0111ani osje\u0107ati sretnijima. \u0160to se ti\u010de \u010dimbenika koji utje\u010du na osje\u0107aj sre\u0107e, mislim da je bitno da je \u010dovjek zadovoljan onim \u0161to ima, posti\u017ee ili se nada da \u0107e posti\u0107i. Nije va\u017eno samo zdravlje, ve\u0107 zadovoljstvo vlastitim zdravljem.<\/p>\n

Nije va\u017eno imati, va\u017eno je biti zadovoljan onime \u0161to imamo, bilo da se radi o materijalnim stvarima ili odnosima s drugima – isti\u010de profesorica.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Lak\u0161e tegobe<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Upravo na toj tankoj, neopipljivoj granici izme\u0111u onoga \u0161to imamo i toga koliko smo zadovoljni time \u0161to imamo, izrasla je cijela nova industrija modernoga dru\u0161tva – industrija sre\u0107e. Ako mislite da niste dio nje, da ste imuni na to \u0161to vam prodaju, jako se varate. Malo istra\u017eivanje koje je proveo Jutarnji list, pokazuje sljede\u0107e. U deset godina Hrvati su na knjige za samopomo\u0107 potro\u0161ili 10 milijuna eura. Na psihoterapiji je svakoga dana izme\u0111u 3000 i 4000 ljudi. Potro\u0161nja lijekova za smirenje u pet se godina pove\u0107ala za 40 posto. Na poslu vas treniraju da postanete asertivni, komunikativni, vje\u010dno nasmije\u0161eni. Trend koji je svojedobno iznikao na Zapadu i kojem smo se godinama smijali i izrugivali, jer neuroti\u010dni zapadnjaci za najboljeg prijatelja imaju psihijatra, dane provode ganjaju\u0107i karijeru, a ve\u010deri provode sami, \u010ditaju\u0107i kako da u pet koraka prona\u0111u ljubav za cijeli \u017eivot, ili kako da pripitome svog bezosje\u0107ajnog mu\u0161karca s Marsa, odnosno histeri\u010dnu \u017eenu s Venera, stigao je i u Hrvatsku. I od njega se jako dobro \u017eivi.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanju koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo prije dvije godine, tablete za smirenje, uklju\u010duju\u0107i i lijekove na prirodnoj bazi koje se prodaju u ljekarnama bez recepta, povremeno ili stalno koristi gotovo 80 posto gra\u0111ana Hrvatske. Logi\u010dno, ako se zna da je ve\u0107ini ljudi lak\u0161e uzeti tabletu za smirenje, nego promijeniti svoj \u017eivot. Ovdje ne govorimo o ozbiljnim psihi\u010dkim poreme\u0107ajima, iako su i oni u porastu, pa Svjetska zdravstvena organizacija predvi\u0111a da \u0107e, primjerice depresija, do 2020. zauzeti drugo mjesto na ljestvici naj\u010de\u0161\u0107ih bolesti. Ovdje govorimo o lak\u0161im tegobama, napetosti, nesanici, pani\u010dnom poreme\u0107aju, osje\u0107aju nezadovoljstva; o tome da, kako raste kompetetivnost u dru\u0161tvu, raste i potreba za kapsuliziranom sre\u0107om i mirom. Procjene, primjerice, govore da se u cijelom svijetu od lijekova za depresiju godi\u0161nje zaradi oko 17 milijardi dolara. Kriti\u010dari ka\u017eu da svi ti slu\u010dajevi nisu pacijenti koji boluju od ozbiljne, te\u0161ke klini\u010dke depresije, za koju je nu\u017eno uzimati lijekove.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Nepotrebne terapije
<\/strong><\/p>\n

<\/strong><\/p>\n

<\/strong><\/em><\/p>\n

Na cijelom\u00a0 se svijetu od lijekova za depresiju godi\u0161nje zaradi 17 milijardi $, a do 2020. ta bi bolest mogla zauzeti drugo mjesto na ljestvici naj\u010de\u0161\u0107ih <\/em><\/p>\n

– Rje\u0161avanje problema uzimanjem lijekova za smirenje, benzodiazepina, vjerojatno je najjednostavniji na\u010din kako uskladiti svoj \u017eivot te ostvariti ugodu. Ako lije\u010denje nije ispravno vo\u0111eno, pa se lijekovi uzimaju dugotrajno, to postaje problem sam za sebe. Stvoren je velik broj nepotrebnih ovisnika o ovoj skupini lijekova – ka\u017ee nam prof. dr. Dinko Vitezi\u0107, specijalist klini\u010dke farmakologije na Medicinskom fakultetu u Rijeci i Klini\u010dkom bolni\u010dkom centru Rijeka.<\/p>\n

Prate\u0107i uporabu ove skupine lijekova tijekom razdoblja od 2001. do 2006., farmakolozi su uo\u010dili kontinuirani porast potro\u0161nje u Hrvatskoj koji je iznosio vi\u0161e od 40 posto. Uspore\u0111uju\u0107i uporabu u nas, te u skandinavskim zemljama (koje se tradicionalno opisuju kao sretnije), ova se skupina lijekova koristi u nas zna\u010dajno \u010de\u0161\u0107e, primjerice za oko 10 do 20 posto vi\u0161e nego u Finskoj, a za vi\u0161e od 50 posto nego li u \u0160vedskoj.<\/p>\n

– Uporaba benzodiazepina u gradu Zagrebu u 2003. bila je \u010dak i dvostruko vi\u0161a od hrvatskog prosjeka. O\u010digledno je da se za rje\u0161avanje problema u velikom gradu \u010de\u0161\u0107e koriste tablete – napominje prof. Vitezi\u0107.<\/p>\n

Potvr\u0111uju to i rasprave na hrvatskim forumima. U virtualnom prostoru, skriveni iza nadimka, ljudi su mnogo iskreniji pa se tako svojedobno povela cijela rasprava o tome koje su tablete za smirenje najsigurnije. Zoe je tako, pod okriljem no\u0107i, u 21.45 sati, napisala: \u201cNikad prije nisam pila tablete za smirenje, ali sam prije par tjedana imala \u2018situaciju\u2019, pa sam popila Persen da ne pla\u010dem na javnim mjestima i pomogao mi je. Mo\u017eda je placebo, tko \u0107e ga znati\u201d. Netko skriven iza nadimka \u201cforesst\u201d komentira: \u201cMeni je Persen forte, kad sam bila u izrazito lo\u0161im fazama, pomogao da uspijem izbje\u0107i napade pla\u010da gdje treba i gdje ne treba (tipa na poslu, u bircu i sl.). Ne uspava me, samo mi postane svejedno i mogu obaviti \u2018te\u0161ke\u2019 razgovore bez suza i re\u0107i stvari koje bi mi ina\u010de bilo bed.\u201d \u017dena nadimka \u201coblaci samo oblaci\u201d odgovara: \u201cProbala Persen i nije pomogao. Meni pomogao Lexaurin kad bih imala \u2018situaciju\u2019, smiri me, ali me ne uspava i ne o\u0161amuti. Barem mogu fizi\u010dki funkcionirati (npr. hodati), bez panike i lu\u0111a\u010dkog lupanja srca i onog osje\u0107aja da \u0107u se sru\u0161iti u nesvijest ili da \u0107u prestati disati. Ali ako nije neka krizna situacija, poku\u0161aj bez tableta\u201d.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Skupo mentalno zdravlje<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Upravo to – da dosta ljudi koji pate, poku\u0161ava izbje\u0107i lijekove – isti\u010de i dr. Jadran Morovi\u0107, psihijatar-psihoterapeut u zagreba\u010dkom Domu zdravlja Centar. Umjesto pilule tra\u017ee lijek u obliku razgovora. Dr. Morovi\u0107 lije\u010di ljude ve\u0107 30 godina i samo je kroz njegovu ambulantu u 10 godina pro\u0161lo oko 4000 ljudi. Budu\u0107i da je ujedno i predsjednik Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske, ka\u017ee da u Hrvatskoj trenutno radi izme\u0111u 600 i 800 psihoterapeuta. Ako u prosjeku imaju pet pacijenata na dan, to zna\u010di da svakoga dana na psihoterapiju odlazi izme\u0111u 3000 i 4000 ljudi. Ka\u017ee kako je zamjetno da su ljudi sve skloniji zatra\u017eiti pomo\u0107. Pritom nema razlike u tome tko dolazi – u ordinaciju psihoterapeuta dolaze i mladi i stari, i mu\u0161karci i \u017eene, i ljudi iz urbanih i ljudi iz seoskih sredina. Hrvati su danas mnogo informiranija kad je u pitanju psihoterapija i predrasude vi\u0161e nisu onakve kakve su bile nekad, kad je bila sramota zatra\u017eiti pomo\u0107 za du\u0161evne boli.<\/p>\n

– Smatram da je najbolje da ljudi na psihoterapiju do\u0111u poslije 25. godine, jer su tada ve\u0107 formirane li\u010dnosti i sebe mnogo bolje poznaju nego dok su bili mla\u0111i. Tada su i spremniji mijenjati se, odnosno mijenjati ono \u0161to oni \u017eele, a ne ono \u0161to od njih zahtijevaju drugi ljudi. Spremniji su otkriti \u0161to ih spre\u010dava da budu sretniji ljudi – ka\u017ee psihijatar.<\/p>\n

Iz svoje prakse zamje\u0107uje da su ljudi skloniji potra\u017eiti pomo\u0107 kad ih \u017eivot stisne – tada bi i htjeli sve odjednom rije\u0161iti, no to tako u \u017eivotu, a i terapiji, ne ide. Psihoterapija je dugotrajan proces; kra\u0107i tretman, kad se terapeut i pacijent usredoto\u010de na samo jedan problem, traje izme\u0111u 20 i 30 sati. Mentalno i emotivno zdravlje pritom nije nimalo jeftino, ako nemate uputnicu: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pla\u0107a psihoterapeutima 150 kuna po satu, no kad se odlazi u privatnu ordinaciju ta se cijena mo\u017ee popeti i do 500 kuna po satu psihoterapije. To bi zna\u010dilo da je za tretman kod privatnog psihoterapeuta, kojem je su ljudi sve skloniji odlaziti, za rje\u0161enje manjeg problema, ponekad potrebno platiti i do 15 tisu\u0107a kuna.<\/p>\n

Gledaju\u0107i financijsku ra\u010dunicu, razumljivo je za\u0161to ljudi, umjesto ulaska u ordinaciju, onda radije pose\u017eu za rje\u0161enjem iz knjige. Priru\u010dnik za samopomo\u0107 u prosjeku ko\u0161ta 100 kuna i za istu cijenu mo\u017ee se koristiti beskrajno dugo. Procjenjuje se da ta vrsta literature – a ona obuhva\u0107a \u0161iroku lepezu psiholo\u0161kih savjetnika, duhovnih vodi\u010da, poslovnih priru\u010dnika i jo\u0161 koje\u010dega – samo u Velikoj Britaniji godi\u0161nje ostvaraju profit od 80 milijuna funti. U Americi, zemlji rodona\u010delnici self-helpa, to tr\u017ei\u0161te vrijedi vi\u0161e od 600 milijuna dolara, odnosno ugrubo oko \u0161est posto \u010ditavog tr\u017ei\u0161ta knjiga. Hrvati su, prema na\u0161oj ra\u010dunici, u proteklih deset godina, \u010ditaju\u0107i knjige, na sre\u0107u potro\u0161ili 10 milijuna eura. Naime, prema katalogu Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice, od 1998. do rujna 2008. u Hrvatskoj je objavljeno oko 640 takvih knjiga. Neke od njih do\u017eivjele su i vi\u0161e izdanja, no gruba procjena ka\u017ee da je, ako je minimalna tira\u017ea te vrste literature 1000 primjeraka po izdanju, prodano 640.000 primjeraka u proteklom desetlje\u0107u. Imaju\u0107i na umu prosje\u010dnu cijenu knjige od stotinu kuna, to zna\u010di da su Hrvati potro\u0161ili 10 milijuna eura.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Najprodavanije knjige<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

U Planetopiji, nakladni\u010dkoj ku\u0107i specijaliziranoj za zdrave stilove \u017eivota, ka\u017eu da su ove godine, u usporedbi s pro\u0161lom, zabilje\u017eili porast prodaje njihovih knjiga od 25 posto. Najve\u0107i interes kupci pokazuju upravo za knjige koje govore o \u017eenskom zdravlju, pozitivnom roditeljstvu, kvalitetnoj i zdravoj prehrani, a postoji i stalan dio \u010ditatelja zainteresiranih za teme transcendentalnog, eteri\u010dnog i onostranog. U Profilu, koji se mo\u017ee pohvaliti najve\u0107om knji\u017earom u Zagrebu, ka\u017eu da self-help literatura bilje\u017ei porast prodaje u odnosu na pro\u0161lu godinu i do 70 posto. Izdava\u010dka ku\u0107a Profil prepoznala je trendove i oformila potpuno novu biblioteku u kojoj se objavljuju isklju\u010divo knjige za samopomo\u0107. Ve\u0107ina knjiga koje su objavili, ka\u017ee njihov glasnogovornik Ivica Prtnje\u010da, rasprodana je u nekoliko mjeseci, zbog \u010dega su ubrzo uslijedila i druga izdanja. Profil godi\u0161nje objavi stotinjak novih naslova, od \u010dega knjige za samopomo\u0107 \u010dine 15 do 20 posto.<\/p>\n

No najve\u0107i porast sasvim sigurno bilje\u017ei nakladni\u010dka ku\u0107a V.B.Z. kojoj knjige za samopomo\u0107 \u010dine 40 do 50 posto svega \u0161to objave. Njima je prodaja self-helpa u odnosu na lani sko\u010dila za 20 posto, a mogu se pohvaliti i s najprodavanijom knjigom te vrste u Hrvatskoj – \u201cTajnom\u201d Rhonde Byrne. \u201cTajna\u201d je u svijetu prodana u 9 milijuna primjeraka i najprodavanija je knjiga iz podru\u010dja duhovnosti svih vremena. Za\u0161to se self-help tako dobro prodaje u Hrvatskoj? Kako to da su priru\u010dnici za samopomo\u0107 postali najprodavanije i naj\u010ditanije knjige kod nas?<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Bolja selekcija<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

– Mislim da je u pitanju splet faktora. Kao prvo, nestala je skepsa da s tobom ne\u0161to nije u redu kad kupuje\u0161 takvu knjigu, na jednak na\u010din kao \u0161to je prije desetak godina postalo normalno imati svog psihijatra. Drugo, danas je bolja selekcija nego prije. Ranije se bez razmi\u0161ljanja objavljivao ameri\u010dki self-help, \u0161to je u Hrvatskoj nailazilo na slab do dobar odaziv. Danas je selekcija prilago\u0111ena na\u0161em mentalitetu i ljudi to prepoznaju. Tre\u0107i je faktor da ljudi i u svijetu i kod nas shva\u0107aju da ih materijalna stvarnost mo\u017ee dovesti samo do odre\u0111ene to\u010dke, pa se upu\u0161taju u duhovna istra\u017eivanja tra\u017ee\u0107i trajan izvor sre\u0107e – komentira nam Bruno \u0160imle\u0161a, urednik biblioteke duhovne literature u V.B.Z.-u, ujedno osoba koja je dovela \u201cTajnu\u201d u Hrvatsku.<\/p>\n

Ka\u017ee kako u svom uredni\u010dkom poslu poku\u0161ava na\u0107i balans izme\u0111u komercijalnosti i kvalitete. Svjestan je da bez dobre prodaje knjiga ne bi mogla pre\u017eivjeti tvrtka u kojoj je zaposlen, dok bez kvalitete ne bi mogao pre\u017eivjeti on. \u0160imle\u0161a je i sam napisao tri duhovne knjige, a s obzirom da je po struci sociolog, zanimljivo je \u010duti za\u0161to on smatra da ljudi tragaju za sre\u0107om i tragaju li za njom danas vi\u0161e nego prije.<\/p>\n

– Ljudi su nekad sre\u0107u i sigurnost do\u017eivljavali pod okriljem institucionalizirane religije, potom pod okriljem industrijalizacije, znanosti i obrazovanja, ne nu\u017eno tim redoslijedom. Bili su uvjereni da \u0107e u tom novootkrivenom redu u svijetu na\u0107i mjesto za sebe, a kako se i to pokazalo nedovoljnim, logi\u010dno je da ljudi danas sre\u0107u tra\u017ee unutar, a ne izvan sebe. Smatram da \u0107e taj trend rasti sve vi\u0161e\u00a0 – nagla\u0161ava \u0160imle\u0161a.\u00a0 Iskori\u0161tava li industrija sre\u0107e ljude? Je li stvorila umjetno tr\u017ei\u0161te na umjetnim potrebama? \u0160imle\u0161a smatra da je potreba autenti\u010dna, ali da svakako postoje ljudi koji svjesno iskori\u0161tavaju slabosti drugih ljudi. S njim se sla\u017ee i prof. Kaliterna Lipov\u010dan, iako je ona i mnogo kriti\u010dnija.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Indeks sre\u0107e<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

– Naravno da je i to podru\u010dje postalo \u201cindustrija\u201d i da se kojekakvi proizvodi naveliko prodaju i nude na tr\u017ei\u0161tu. Potreba za sre\u0107om nije umjetna potreba, ali \u010ditav niz proizvoda i usluga koje nudi suvremeno dru\u0161tvo, a koji bi trebali pove\u0107ati sre\u0107u, zasigurno to ne\u0107e u\u010diniti. Treba biti jako oprezan s pravom poplavom knjiga, priru\u010dnika i te\u010dajeva koji nude rje\u0161enja za sve probleme, jer se sve naj\u010de\u0161\u0107e svodi na banalnu re\u010denicu \u201cMisli pozitivno!\u201d. Kao da je to samo tako! To se te\u0161ko mo\u017ee nau\u010diti na jednom te\u010daju ili pro\u010ditav\u0161i jedan priru\u010dnik. Me\u0111utim, mo\u017ee se \u017eivjeti sretnije i zadovoljnije, a ako govorimo o dru\u0161tvu umjesto o pojedincu, onda to uklju\u010duje pobolj\u0161anje materijalnih uvjeta, osje\u0107aja sigurnosti, ljudskih prava i sloboda i sli\u010dno – napominje profesorica. U modernim dru\u0161tvima, potvr\u0111uje ona, jedan od parametara uspje\u0161nosti zajednice jest i tzv. indeks sre\u0107e. On se kao pokazatelj uspje\u0161nosti neke zemlje mjeri tek od nedavno, a razlog je to \u0161to na osnovi tzv. objektivnih indeksa koji su se tradicionalno mjerili – kao \u0161to su stopa nezaposlenosti, bruto nacionalni dohodak, o\u010dekivani \u017eivotni vijek, smrtnost novoro\u0111en\u010dadi i sli\u010dno – ne mo\u017ee zaklju\u010diti kako zapravo ljudi \u017eive.<\/p>\n

– Logi\u010dno je da su svi ovi objektivni pokazatelji uvijek vi\u0161i u bogatijim zemljama, pa su tek istra\u017eivanja sre\u0107e i \u017eivotnog zadovoljstva gra\u0111ana pokazala da dobar \u017eivot ne zna\u010di nu\u017eno i bogatstvo. U svjetskim razmjerima, me\u0111u najsretnije zemlje ubrajaju se Island, Danska i Irska, a one sigurno nisu i najbogatije zemlje. Za\u0161to je va\u017eno biti sretan? Najnovija istra\u017eivanja pokazuju da su sretni ljudi zdraviji i du\u017ee \u017eive od nesretnih, ostvaruju bolje socijalne kontakte s drugima, vi\u0161e zara\u0111uju i bolji su zaposlenici. Pa ne bi li onda trebalo biti u interesu svake dr\u017eave i vlasti da ima sretne gra\u0111ane? – pita profesorica.\u00a0\u00a0<\/p>\n

Da, i ne samo dr\u017eave, nego mo\u017eda jo\u0161 vi\u0161e dr\u017eave unutar dr\u017eave – carstva kapitala koji ne poznaje granice. Mirela \u0160panjol Markovi\u0107 ve\u0107 17 godina sustavno trenira poslovne ljude u komunikacijskim i prodajnim vje\u0161tinama. Cijena takvog znanja nije tajna: tvrtke pla\u0107aju treninge po cijeni od 10.000 do 15.000 kuna na dan, a individualni polaznici njenih otvorenih seminara pla\u0107aju oko 2800 kuna za dvodnevni trening.\u00a0<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Trening za menad\u017eere<\/strong><\/p>\n

– Ure\u0111ene, uspje\u0161ne tvrtke nude sustavnu edukaciju svojim menad\u017eerima upravo u ovim temama, a \u010desto spoznaju da im ove vje\u0161tine silno koriste i u privatnom \u017eivotu. Nau\u010dimo ih gledati stvar iz perspektive sugovornika te da je konflikt odli\u010dan, ako njime znate upravljati, pa mi \u010desto napi\u0161u mail zahvale jer su nakon poslovnog treninga, upotrijebiv\u0161i neke tehnike, rije\u0161ili neki privatni konflikt. U\u010dim poslovne ljude da smo i u \u017eivotu i u poslu prije svega emocionalna bi\u0107a i da tu uglavnom le\u017ei uzrok svih komunikacijskih nesporazuma. Mu\u0161karci se vi\u0161e tome opiru nego \u017eene, ali kad spoznaju da mo\u0107 uvjeravanja ne le\u017ei u njihovim argumentima, nego u prilagodbi sugovorniku, trening postaje ne samo informativan, nego i zabavan – ka\u017ee Mirela \u0160panjol Markovi\u0107, ujedno i autorica knjige \u201cMo\u0107 uvjeravanja – retorika za menad\u017eere\u201d, koju je objavio Profil.<\/p>\n

– O\u010dekivanja koja se pred nas postavljaju na svim podru\u010djima, kako osobnog tako i poslovnog \u017eivota, sve su ve\u0107a i vi\u0161a, a na\u0161e sposobnosti njihovog ispunjavanja – nu\u017eno ograni\u010dene. Posveti\u0161 li se vi\u0161e obitelji, zaboravi karijeru. Baci\u0161 li se na razvijanje karijere, zaborave te djeca i prijatelji. Problemi nastaju kad se krenemo uspore\u0111ivati s drugima, na svoju \u0161tetu, ili su nam takve usporedbe nametnute izvana. Recimo ipak da je sre\u0107a primarno subjektivna kategorija pa je najbolje da svaki \u010dovjek sam procijeni u kojoj je mjeri njegov \u017eivot dobar i sretan. Informacija je, naime, sve vi\u0161e, sve je ve\u0107a konkurencija, i moraju biti sve agresivniji, sve vi\u0161e obe\u0107avati, kako bi doprle do ve\u0107 slu\u0111enog potro\u0161a\u010da. Smatram da je osoba koja je u stanju kriti\u010dki misliti ipak u prednosti jer je otpornija na stres, otpornija je na sugestiju i te\u017ee ju je izmanipulirati. Takvi ljudi ula\u017eu dodatni napor tra\u017ee\u0107i i razmatraju\u0107i podatke koji se ne sla\u017eu s onim \u0161to trenutno vjeruju, a kad va\u017eu argumente za i protiv ne\u010dega, malo vi\u0161e pa\u017enje posve\u0107uju argumentima koji su protiv njihovog\u00a0 trenutnog uvjerenja – ka\u017ee psihologinja Dubravka Miljkovi\u0107. Ove posljednje savjete je, zajedno s Majdom Rijavec, preporu\u010dila i \u010ditateljima u njihovoj zajedni\u010dkoj knjizi \u201cTko su dobri ljudi – psihologija pozitivne osobe\u201d, objavljene prije dvije godine.<\/p>\n

<\/a>\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Lo\u0161i u prognoziranju <\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Ako jo\u0161 bilo tko sumnja u va\u017enost sre\u0107e i industrije koja po\u010diva na njoj, dovoljno je sjetiti se tko je 2002. dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju. Nije ju dobio ekonomist, nego Daniel Kahneman, profesor psihologije i javnih odnosa na Sveu\u010dili\u0161tu Princeton, za svoj rad u podru\u010dju teorije mogu\u0107nosti. On je, izme\u0111u ostaloga, pokazao da je \u010dovje\u010danstvo vrlo lo\u0161e u prognoziranju toga \u0161to bi ga moglo u\u010diniti sretnim. Izbor izme\u0111u toga da li bismo radije vodili ljubav ili bili podvrgnuti mu\u010denju, nije osobito te\u017eak, no ne mo\u017eemo predvidjeti koliko dugo \u0107e nam u\u017eitak stvarati, recimo, jedenje \u010dokolade. Upravo zato svi mi i dalje vjerujemo, iako svi dokazi govore suprotno, da mo\u017eemo promijeniti na\u0161e \u017eivote u roku od tjedan dana, da se radost mo\u017ee kupiti na internetu ili da \u0107e svi na\u0161i problemi biti rije\u0161eni ako pogodimo sedmicu na lotu.<\/p>\n

– Tanja Toli\u0107, Jutarnji list – Magazin, 6. rujna 2008., str. 38-41.<\/a><\/p>\n

– Ljiljana Kaliterna Lipov\u010dan: Kvaliteta \u017eivljenja, sre\u0107a i \u017eivotno zadovoljstvo hrvatskih gra\u0111ana<\/a><\/p>\n

– Predrag Bejakovi\u0107; Ljiljana Kaliterna Lipov\u010dan: Quality of life in Croatia: Key findings from national research<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0Sre\u0107a hrvatskih gra\u0111ana se od 1995. pove\u0107ala za dva stupnja na skali od 1-10 i sada je oko 7, \u0161to je relativno visoko. U usporedbi sa zemljama EU nalazimo se pri vrhu tranzicijskih zemalja, a zauzimamo 19. poziciju na listi od 28 EU zemalja, ka\u017ee hrvatska \u201cdoktorica za sre\u0107u\u201d, prof. dr. Ljiljana Kaliterna-Lipov\u010dan iz Instituta… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Hrvatska industrija sre\u0107e<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"yoast_head":"\nHrvatska industrija sre\u0107e - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Hrvatska industrija sre\u0107e - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u00a0Sre\u0107a hrvatskih gra\u0111ana se od 1995. pove\u0107ala za dva stupnja na skali od 1-10 i sada je oko 7, \u0161to je relativno visoko. U usporedbi sa zemljama EU nalazimo se pri vrhu tranzicijskih zemalja, a zauzimamo 19. poziciju na listi od 28 EU zemalja, ka\u017ee hrvatska \u201cdoktorica za sre\u0107u\u201d, prof. dr. Ljiljana Kaliterna-Lipov\u010dan iz Instituta… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Hrvatska industrija sre\u0107e\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/hrvatska-industrija-sree\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2008-11-19T09:32:36+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2017-12-01T12:27:53+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/images\/stories\/fotografije\/srea.png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"pilar-admin\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"pilar-admin\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"19 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/hrvatska-industrija-sree\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/hrvatska-industrija-sree\/\",\"name\":\"Hrvatska industrija sre\u0107e - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2008-11-19T09:32:36+00:00\",\"dateModified\":\"2017-12-01T12:27:53+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/hrvatska-industrija-sree\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/hrvatska-industrija-sree\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/hrvatska-industrija-sree\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Hrvatska industrija sre\u0107e\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1\",\"name\":\"pilar-admin\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"pilar-admin\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/pilar-admin\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Hrvatska industrija sre\u0107e - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Hrvatska industrija sre\u0107e - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"\u00a0Sre\u0107a hrvatskih gra\u0111ana se od 1995. pove\u0107ala za dva stupnja na skali od 1-10 i sada je oko 7, \u0161to je relativno visoko. U usporedbi sa zemljama EU nalazimo se pri vrhu tranzicijskih zemalja, a zauzimamo 19. poziciju na listi od 28 EU zemalja, ka\u017ee hrvatska \u201cdoktorica za sre\u0107u\u201d, prof. dr. Ljiljana Kaliterna-Lipov\u010dan iz Instituta… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Hrvatska industrija sre\u0107e","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/hrvatska-industrija-sree\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2008-11-19T09:32:36+00:00","article_modified_time":"2017-12-01T12:27:53+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/images\/stories\/fotografije\/srea.png"}],"author":"pilar-admin","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"pilar-admin","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"19 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/hrvatska-industrija-sree\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/hrvatska-industrija-sree\/","name":"Hrvatska industrija sre\u0107e - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2008-11-19T09:32:36+00:00","dateModified":"2017-12-01T12:27:53+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/hrvatska-industrija-sree\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/hrvatska-industrija-sree\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2008\/11\/hrvatska-industrija-sree\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Hrvatska industrija sre\u0107e"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1","name":"pilar-admin","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g","caption":"pilar-admin"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/pilar-admin\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=188"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4438,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/188\/revisions\/4438"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=188"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=188"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=188"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}