{"id":18902,"date":"2021-06-09T22:19:10","date_gmt":"2021-06-09T22:19:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?p=18902"},"modified":"2021-06-13T18:32:43","modified_gmt":"2021-06-13T18:32:43","slug":"mirko-petric-politicari-preskacu-kulturu-jer-se-njome-ne-dobiva-vlast-5-6-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/06\/mirko-petric-politicari-preskacu-kulturu-jer-se-njome-ne-dobiva-vlast-5-6-2021\/","title":{"rendered":"Mirko Petri\u0107: Politi\u010dari preska\u010du kulturu jer se njome ne dobiva vlast, 5. 6. 2021."},"content":{"rendered":"

Slobodna Dalmacija u tiskanom izdanju 5. lipnja 2021. objavljuje razgovor s Mirkom Petri\u0107em pod naslovom “Politi\u010dari preska\u010du kulturu jer se njome ne dobiva vlast” a u online izdanju 7. lipnja 2021. pod naslovom “Kultura je u na\u0161oj zemlji znatno manje \u2018nacionalisti\u010dka, cajka\u0161ka i selja\u010dka\u2018 nego \u0161to se to mo\u017ee u\u010diniti nekome tko samo prati medije”<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

– Slobodna Dalmacija:<\/strong> Mirko Petri\u0107: Kultura je u na\u0161oj zemlji znatno manje \u2018nacionalisti\u010dka, cajka\u0161ka i selja\u010dka\u2018 nego \u0161to se to mo\u017ee u\u010diniti nekome tko samo prati medije, 7. 6. 2021.<\/a><\/p>\n

Pi\u0161e: Ivica Neve\u0161\u0107anin | Foto: Paun Paunovic<\/p>\n

Mirko Petri\u0107 vi\u0161i je predava\u010d na Odjelu za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i stru\u010dni savjetnik na Institutu dru\u0161tvenih znanosti “Ivo Pilar” \u2013 Centar Split, gdje je do 2023. godine zaposlen na projektu EU-a iz programa “Obzor 2020”, pod nazivom “European Inventory of Societal Values of Culture as a Basis for Inclusive Cultural Policies in the Globalizing World” (Europsko popisivanje dru\u0161tvenih vrijednosti kulture kao temelj uklju\u010divih kulturnih politika u globaliziraju\u0107em svijetu; skra\u0107enica INVENT).<\/p>\n

Petri\u0107 kao sociolog ve\u0107 godinama sudjeluje u razli\u010ditim obuhvatnim empirijskim istra\u017eivanjima, tako da sve \u0161to iznosi u svojim javnim istupima, kad, primjerice, govori o tome tko u Hrvatskoj \u0161to radi u kulturi, nisu njegove na\u010delne procjene, nego podaci \u010dvrsto utemeljeni u empiriji. Stariji \u010ditatelji Slobodne Dalmacije pamte Petri\u0107a kao kriti\u010dkog autora u kulturnom prilogu “Forum” na brojne, prvenstveno splitske, ali i hrvatske sociokulturne teme.<\/p>\n

Ne bismo htjeli grije\u0161iti du\u0161u, ali dojam je da na pro\u0161lim izborima, od Zagreba do Dubrovnika, od Pule do Vukovara, kandidatima nitko nije postavljao pitanja o projektima u kulturi, o programima u kulturi, niti je zapam\u0107eno da je neki kandidat kao svoj programski forte isticao projekte ili programe u kulturi. Obra\u010dun me\u0111u kandidatima manje-vi\u0161e mjerio se u kubicima betona, kilometrima asfalta i kanalizacijskih cijevi. Razumljivo, komunalni su izbori, ali zar i kultura \u2013 knji\u017enice, kazali\u0161ta, kina, izlo\u017ebe, umjetnici… \u2013 nije stvar komunalne potrebe? Kako to komentirate?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Ne samo da kandidatima nitko nije postavljao pitanja o kulturi, nego smislenim raspravama o kulturi gotovo da nema traga ni u strana\u010dkim programima. Naime, u ve\u0107 nekoliko izbornih ciklusa u programima svih ve\u0107ih stranaka uglavnom se papagajski ponavljaju fraze iz EU prioriteta financiranja kulture, iako je djelovanje EU-a u tom podru\u010dju izvorno bilo zami\u0161ljeno kao dopuna nacionalnim programima, a ne njihova potpuna zamjena. Osim ponavljanja od drugdje preuzetih fraza, u predizbornim se programima kultura javlja jo\u0161 kroz “konkretne” zahvate na pojedinim ustanovama, \u0161to zna\u010di da smo i tu zapravo ponovno u “kubicima betona”. Bojim se da je na politi\u010dkoj sceni posve nestala mogu\u0107nost shva\u0107anja va\u017enosti kulture u dru\u0161tvenom \u017eivotu. Jo\u0161 manje postoji mogu\u0107nost verbalne artikulacije bilo kakve kompleksnije misli o kulturi.<\/p>\n

‘KULTURNO UZDIZANJE’<\/strong>
\nUmjesto kulture i kulturnjaka, u fokusu politike \u010desto su “mladi kreativci” i IT industrija, o kojoj 99 posto kandidata ne zna apsolutno ni\u0161ta: ne razlikuju kilobit od kilobajta, a svi zazivaju digitalizaciju, poduzetni\u010dke inkubatore za startupove, pametne OPG-ove…<\/strong><\/p>\n

\u2013 “Mladi kreativci” i IT industrija tako\u0111er su fraze iz programa ne samo EU-a, nego i tzv. me\u0111unarodnih financijskih institucija, dakle na\u0161ih kreditora. Nema sumnje da su i jedni i drugi va\u017eni, ali ni da ne\u0107e sami “pasti s neba”, unato\u010d tome \u0161to to programi spomenutih institucija zapravo o\u010dekuju. Poduzetni\u010dki inkubatori i pametni OPG-ovi samo su prazne ljuske ako netko ne stvori preduvjete da se u njima pojave obrazovani, samosvjesni i kompetentni mladi ljudi. Taj “netko” trebala bi biti zajednica u kojoj ljudi \u017eive i pla\u0107aju porez. Zauzvrat bi im trebala omogu\u0107iti kvalitetno \u0161kolovanje i \u2013 kako se nekad prosvjetiteljski govorilo \u2013 “kulturno uzdizanje”.<\/p>\n

Bez toga nema napretka niti me\u0111unarodne kompetitivnosti. \u0160tovi\u0161e, na\u0161i \u0107e gra\u0111ani \u2013 kad ve\u0107 govorimo o “kubicima betona” \u2013 u suprotnom uglavnom biti u prilici samo “mije\u0161ati cement” na gradili\u0161tu. U tome, kao i u svakom drugom \u010dasnom obavljanju bilo kojeg posla, naravno nema ni\u0161ta lo\u0161e, no za dru\u0161tvenu ekologiju i prosperitet zajednice nije dobro da u nekoj zemlji postoje samo monokulture lo\u0161e pla\u0107enih manualnih i uslu\u017enih zanimanja.<\/p>\n

Nekada su na izborima u prvim redovima jakih kandidata stajali ugledni ljudi iz kulture, glumci, knji\u017eevnici, umjetnici, intelektualci od formata. Sada samo \u0160koro uz sebe “ima kulturu”, Zlatka Hasanbegovi\u0107a i Anu Lederer, koji ne\u0161to drve o lezbijskom sindikalizmu i sli\u010dnim zvizdarijama…<\/strong><\/p>\n

\u2013 Hrvatska je u tridesetak godina tranzicijskog razdoblja pre\u0161la put za koji je nekim europskim zemljama trebalo vi\u0161e od dvjesto godina. Razdoblje u kojem je moderna politika trebala legitimaciju intelektualaca i financirala kulturu kao nacionalno reprezentativnu razmjerno je brzo ostalo iza nas. Sada smo u vremenu “projekata”, osiguravanja financiranja iz fondova EU-a, svo\u0111enja uloge kulture na pomo\u0107no sredstvo u generiranju ekonomskog rasta.<\/p>\n

U takvom kontekstu pojavljivanje intelektualca i biv\u0161e intendantice glavnog nacionalnog kazali\u0161ta uz predsjednika neke stranke mo\u017ee se vidjeti kao neo\u010dekivano staromodno, odnosno posve izvan duha vremena. Me\u0111utim, po svemu sude\u0107i, \u0160koro isti\u010de desnog intelektualca u prvi plan prvenstveno zbog toga \u0161to se njegovi stavovi do\u017eivljavaju kao kontroverzni, odnosno “di\u017eu pra\u0161inu” u pravom smjeru. S druge strane, kad je rije\u010d o biv\u0161oj intendantici zagreba\u010dkog HNK-a, jasno je da se ona u \u0160korinoj stranci smatra ideolo\u0161kom protivnicom aktualne “lijeve vlasti” u toj ustanovi.<\/p>\n

U ovim slu\u010dajevima nije, dakle, rije\u010d o potrebi legitimiranja \u0161ireg politi\u010dkog programa, ili izno\u0161enju neke obuhvatnije koncepcije kulturnog razvoja, nego o konkretnim ulozima u borbi u dana\u0161njem, izrazito personaliziranom politi\u010dkom ringu. Vi\u0111en u tom svjetlu, \u0160korin pristup svakako je u suglasju sa suvremenim tendencijama populisti\u010dke politike.<\/p>\n

Jeste li gledali do\u010deke rezultata izbora u izbornim sto\u017eerima? Neki su izgledali kao malo lo\u0161iji seoski pirevi ili maturalni plesovi: svi napirlitani, a malo tko zna slo\u017eiti re\u010denicu. Mo\u017eete li usporediti kulturne simbole Mo\u017eemo! i \u0160kore, Puljka i Mihanovi\u0107a…<\/strong><\/p>\n

\u2013 Do\u010deci u izbornim sto\u017eerima izvrstan su predlo\u017eak za etnografsko promatranje. Gledaju\u0107i njih, mo\u017ee se puno toga doznati o profilu i konkretnim mogu\u0107nostima neke stranke, a tako\u0111er i o kulturnom profilu sredina u kojima se izbori provode.<\/p>\n

Gledaju\u0107i do\u010deke izbornih rezultata na televiziji, najprije se mo\u017ee uo\u010diti provalija koja postoji izme\u0111u, primjerice, izrazito urbanog i pomno organiziranog programa u taboru izbornih pobjednika u Zagrebu, te razbaru\u0161enog vr\u0107enja pe\u010denke i tamburica u nekim ruralnim sredinama.<\/p>\n

U Splitu su, pak, izborni pobjednici poku\u0161ali tako\u0111er organizirati “urbani do\u010dek”, no u njemu nije bilo lako\u0107e s kojom se program odvijao u Zagrebu. Za razliku od Toma\u0161evi\u0107eva dobro tempiranog i mobilizacijskog politi\u010dkog govora, novi je splitski gradona\u010delnik Puljak pred malobrojnom publikom odr\u017eao vrlo apstraktno obra\u0107anje.<\/p>\n

U\u010dinio je to u ambijentu koji jest u centru grada, ali je atmosfera u njemu vi\u0161e podsje\u0107ala na nove gradske \u010detvrti u kojima je sa suprugom svojedobno zapo\u010deo politi\u010dko djelovanje. Mo\u017eda bi efekt bio ve\u0107i, a doga\u0111aj opu\u0161teniji da se salsa zaplesala na platou uz \u0161etnicu na Trsteniku, gdje to ponekad u popodnevnim satima \u010dine mladi.<\/p>\n

HDZ se pokazao kao organizirana, diljem zemlje podjednako “dizajnirana” stranka, koja, uz narodnja\u010dki, upravo kroz tu dizajniranost nosi i stanovit tehnokratski predznak. No, moglo bi se re\u0107i da je ba\u0161 diskrepancija nastala izme\u0111u tih dvaju polova stajala HDZ izborne pobjede u Splitu. Njihov kandidat, utegnut u skupo i dobro krojeno odijelo, o\u010dito nije takvim imid\u017eem “povukao” bira\u010de isto\u010dnih gradskih \u010detvrti. U sredi\u0161tu grada ga, pak, za razliku od prethodnog gradona\u010delnika, neodlu\u010dni bira\u010di o\u010dito nisu do\u017eivjeli kao ideolo\u0161ki druk\u010dijeg, ali urbanog kandidata “za koga se mo\u017ee glasati”, \u010demu su svakako pridonijele i optu\u017ebe za plagiranje doktorata iznesene u kampanji.<\/p>\n

U Osijeku je, pak, HDZ-ov dizajnirani dekor ipak naru\u0161ila, odnosno potrebama sredine prilagodila, znatno ve\u0107a “raskop\u010danost” sudionika, kao i narodnja\u010dki karakter proslave koja je uslijedila nakon progla\u0161enja rezultata. Bira\u010dko tijelo koje je u Osijeku dalo glas HDZ-u o\u010dito nije urbano ni ruralno, nego “rurbano”. Sude\u0107i po sli\u010dnom, ali za nijansu jo\u0161 “narodnijem” do\u010deku u izbornom sto\u017eeru Domovinskog pokreta, isto bira\u010dko tijelo u osnovi ga\u0111a i \u0160koro, kod kojega su u prvom planu pomnije dizajnirani prvaci desnice, ali iza njih kulja energija “nacionalno svjesnog” puka sklonog tamburici i harmonici.<\/p>\n

Na koncu, Most se i na ovim izborima poku\u0161ao prikazati javnosti kao modno korektna, urbano stilizirana desnica, no uvjerljivu pobjedu odnio je ondje gdje je nestilizirani “gradona\u010delnik iz naroda” Bulj bio odje\u0107om i stilom najsli\u010dniji svojim bira\u010dima.<\/p>\n

SLUGANSKI MENTALITET<\/strong>
\nZa\u0161to je kultura kao tema nestala iz politi\u010dkih kampanja?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Kao \u0161to sami ka\u017eete, kulture u dana\u0161njim politi\u010dkim kampanjama u Hrvatskoj jednostavno nema, osim ako se ne govori o izgradnji nekog objekta u kojem bi se kultura onda \u2013 valjda sama po sebi \u2013 trebala doga\u0111ati. Zamrle su \u010dak i ranije popularne teme o eksploataciji kulturne ba\u0161tine u turisti\u010dkoj industriji. U medijima se spominju jo\u0161 jedino “digitalni nomadi”, od kojih se pak o\u010dekuje uglavnom samo to da potro\u0161njom doprinesu lokalnim prora\u010dunima.<\/p>\n

Gdje je nestala kultura? Najkra\u0107e bi se moglo re\u0107i da je propala kroz zup\u010danike politi\u010dkog stroja koji cijelu zemlju poku\u0161ava prestrojiti na postavke globalnog neoliberalnog kapitalizma. U podru\u010djima kulture i znanosti to je dosad mo\u017eda i najvi\u0161e uspjelo.<\/p>\n

Kad to ka\u017eem, ne mislim samo na to da kulturom danas uglavnom upravljaju sitni \u010dinovnici bez vizije, \u010dija se djelatnost svodi na raspodjeljivanje prora\u010dunskog sitni\u0161a u svjetlu “europskih prioriteta”. Jo\u0161 je poraznije to \u0161to su obzori imaginacije mladih ljudi svedeni gotovo isklju\u010divo na ono \u0161to im se servira preko komercijalnih dru\u0161tvenih medija.<\/p>\n

Na\u0161e lokalne i nacionalne vlade, ministarstva kulture, pa na koncu i politi\u010dari, takvom stanju ve\u0107 dulje vrijeme ne pru\u017eaju uvjerljivu alternativu. Kultura je stoga posve “ispala” kao tema od bilo kakvog interesa u politi\u010dkom govoru.<\/p>\n

\u0160to takvim odnosom politi\u010dari poru\u010duju: da bira\u010de kultura ne zanima; da se ne obra\u0107aju kulturnjacima; da sami nemaju kulture; ili da se na temama iz kulture ne mo\u017ee dobiti vlast, odnosno ostvariti pobjeda? Kakva je to politi\u010dka kultura u kojoj nema mjesta za kulturu?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Politi\u010dka kultura u kojoj nema mjesta za lokalnu kulturu, njezine specifi\u010dnosti i prioritete, ne mo\u017ee se nazvati druk\u010dije nego transmisijskom ili, kako se nekad govorilo, “sluganskom”. To je mentalitet koji, kako nam ka\u017eu rje\u010dnici, “ponizno izvr\u0161ava tu\u0111e \u017eelje za novac, od straha, itd.”.<\/p>\n

Osim \u0161to na temu kulture ionako nemaju sami \u0161to re\u0107i, politi\u010dari shva\u0107aju da se grabljenjem vode iz tog bunara ne\u0107e uta\u017eiti \u017ee\u0111 bira\u010da gladnih radnih mjesta, “dizalica u gradu”, parkirali\u0161ta, saniranja problema s otpadom i uvo\u0111enja komunalnog reda. U tom smislu, mo\u017ee se re\u0107i da su politi\u010dari vrlo realni. Da, doista znaju da se na temama iz kulture ne mo\u017ee dobiti vlast, pa je jednostavno preska\u010du.<\/p>\n

\u010cini se da je bilo kakva kulturna identifikacija postala nepo\u017eeljna ili \u010dak opasna u politi\u010dkoj kampanji. \u0160koro s Hasanbegovi\u0107em i Lederer \u0161alje odre\u0111enu “kulturnu poruku”, kao i Toma\u0161evi\u0107 s Vilijem Matulom i drugima, ali kao da je kulturna identifikacija \u2013 lijevo, desno, urbano, tradicionalno, nacionalisti\u010dko \u2013 postala teret, problem za kampanje. Ili se varam…<\/strong><\/p>\n

\u2013 Ne varate se. Ako se \u017eeli osvojiti vlast, treba zagrabiti u rezervoar tzv. centra. U takvom pohodu izravna kulturna identifikacija, osobito ona jasnog ideolo\u0161kog predznaka, uvijek mo\u017ee otu\u0111iti bar dio tako potrebnih bira\u010da. Zato se o kulturi u na\u0161oj politici vi\u0161e ne razgovara, ali zapravo ni o bilo kakvoj politi\u010dkoj ideologiji, pa ni onoj nacionalnog predznaka, koja je nekad bila izrazito zastupljena.<\/p>\n

Mnogi to nisu primijetili, ali na upravo zavr\u0161enim lokalnim izborima s lista su izbornih pobjednika \u2013 osim HDZ-a \u2013 nestale druge stranke koje na po\u010detku svojeg strana\u010dkog akronima imaju slovo H (HNS, HSS, HSLS, HSP, H\u010cSP). Promi\u0161ljanje politi\u010dke budu\u0107nosti u smislu “op\u0107ih interesa nacije” o\u010dito vi\u0161e nije “in”.<\/p>\n

\u0160korina stranka, koja se izborom fotogeni\u010dnog desnog intelektualca deklarira kao nacionalisti\u010dka, retorikom svojeg \u010delnika ne pokazuje se kao takva, nego tek kao desni populisti\u010dki konglomerat \u017eeljan prvenstveno destabilizacije postoje\u0107ih odnosa na politi\u010dkoj sceni.<\/p>\n

Kad je rije\u010d o licima iz lijevog kulturnog miljea u Mo\u017eemo!, ona u toj dimenziji na proteklim izborima nisu odigrala istaknutu ulogu. Bira\u010di su honorirali prvenstveno dugogodi\u0161nji rad Toma\u0161evi\u0107a i suradnika na promjeni na\u010dina upravljanja gradom i rje\u0161avanju nagomilanih komunalnih i financijskih problema.<\/p>\n

BOGATA BA\u0160TINA, ALI…
\n<\/strong>Jednom sam prilikom jednom bijelom ovratniku kriminalnog uma na njegovu zamolbu poku\u0161ao objasniti \u0161to je to kulturni kapital i kakve on ima veze s ekonomskim i dru\u0161tvenim razvojem neke sredine. Nikako nije mogao shvatiti kako kultura mo\u017ee nekoga obogatiti. Kakav je odnos kulturnog kapitala jedne sredine i njezina potencijala za razvoj? Kako kulturni kapital postaje kapital u ekonomskom smislu?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Na\u010din na koji se danas dovode u vezu pojmovi ekonomskog i kulturnog kapitala potje\u010de iz rada glasovitog francuskog sociologa Pierrea Bourdieua. U njegovoj se teoriji pojmovi odnose na ono \u0161to posjeduju individualne osobe, koje u nekom dru\u0161tvenom kontekstu mogu svoje sposobnosti ili posjede pretvarati jedne u druge. Mogu, primjerice, za svoj novac kupiti umjetni\u010dku sliku, pa time pove\u0107ati svoj kulturni kapital, ili pak mogu svoje kulturne sposobnosti na tr\u017ei\u0161tu rada pretvoriti u ekonomski kapital.<\/p>\n

Danas se Bourdieuovi pojmovi koriste i metafori\u010dki, njima se opisuju stanje i mogu\u0107nosti neke zemlje ili grada. U tom okviru, kao ni kod pojedinaca, kulturni kapital svakako nije samo ekonomska kategorija, nego je vrlo usko povezana sa \u0161irim dru\u0161tvenim kretanjima.<\/p>\n

Pitamo li se jesmo li kao zemlja deficijentni po kulturnom kapitalu, odgovor je, na\u017ealost, svakako potvrdan. Imamo, dodu\u0161e, bogatu kulturnu ba\u0161tinu, koja, na\u017ealost, nesmiljenom eksploatacijom propada i time dugoro\u010dno postaje sve te\u017ee zamjenjivom za ekonomski kapital. A, \u0161to je tako\u0111er porazno, imamo sve slabije obrazovane i kulturnim znanjima sve siroma\u0161nije mlade ljude. Oni koji nisu takvi svoje mjesto pod suncem \u010desto nalaze negdje drugdje. Klju\u010dno bi bilo javnom akcijom, a osobito \u0161kolstvom, pove\u0107ati razinu kulturnog kapitala gra\u0111ana, jer bez njega uskoro ne\u0107e mo\u0107i obavljati ni neke jednostavne uslu\u017ene poslove za koje se danas \u010dini da on nije potreban.<\/p>\n

Kako komentirate rezultate izbora u velikim gradovima: Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru…? Mogu li nove politi\u010dke promjene utjecati na proizvodnju kulturnih sadr\u017eaja i kulturnu identifikaciju? Treba li o\u010dekivati da se kulturni mainstream u Zagrebu i Hrvatskoj s desnog prebaci na lijevi?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Smatram da \u0107e promjene koje \u0107e uslijediti u smislu na\u010dina proizvodnje kulturnih sadr\u017eaja biti razmjerno ograni\u010dene. Razlog je prvenstveno postoje\u0107i ustroj organizacije kulturnih djelatnosti, nedostatak vizije promjene, ali i ve\u0107 dugo vrlo manjkavo financiranje.<\/p>\n

Ne treba smetnuti s uma da smo u vrijeme Vlade premijera Milanovi\u0107a imali jednu od najmanjih stopa prora\u010dunskih izdvajanja za kulturu u Europi. U me\u0111uvremenu to se ne\u0161to pobolj\u0161alo, ali ne zna\u010dajno. Oslonac na fondove EU-a, koji je postao op\u0107e mjesto, jednostavno nije dovoljan kao navodni ulog bilo koje na\u0161e vlade u podru\u010dje. Trebamo pod hitno ve\u0107e financiranje kulture, ali i viziju o tome \u0161to se s njom \u017eeli i kako je organizirati. Bez promjena u tom smislu na nacionalnoj razini te\u0161ko \u0107e do\u0107i i do onih na lokalnoj.<\/p>\n

Kad je rije\u010d o kulturnoj identifikaciji, tu \u0107e sigurno biti stanovitih pomaka, iako vjerojatno manjih nego \u0161to bi se moglo o\u010dekivati na temelju izbornih rezultata. Za ono \u0161to zovete “kulturnim mainstreamom” \u0161iri krugovi gra\u0111anstva ve\u0107 odavno ne pokazuju interes, a lijevi i desni kulturni akteri kod nas uspje\u0161no slijede svoje razli\u010dite prioritete.<\/p>\n

Do sukoba me\u0111u njima dolazi najvi\u0161e kad je rije\u010d o vo\u0111enju ustanova, odnosno financiranju i ideolo\u0161kim profilima pojedinih programa. Takvi \u0107e se sukobi i dalje doga\u0111ati, no \u010dini mi se da \u0107e se i dalje razrje\u0161avati prvenstveno na upravnoj razini. Kulturna identifikacija mijenjat \u0107e se znatno sporije, i to ovisno o ishodu takvih sukoba, koji se ti\u010du prvenstveno konkretnih oblika obna\u0161anja vlasti.<\/p>\n

Mo\u017ee li promjena kulturne politike u Zagrebu s platformom Mo\u017eemo! stvoriti neki novi \u0161atora\u0161ki “pokret otpora” koji \u0107e, pod utjecajem “\u0161koro\u0161evaca”, kao \u0161to smo mogli vidjeli u kampanji, ru\u0161iti “izdajni\u010dku vlast”?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Mislim da \u0107e problemi platforme Mo\u017eemo! u sljede\u0107em razdoblju biti povezani prvenstveno s time koliko \u0107e biti u stanju rje\u0161avati nagomilane komunalne i financijske probleme Zagreba. Ideolo\u0161ki napadi desnog “pokreta otpora” mogu se dogoditi, pa \u010dak i o\u010dekivati, ali njihova \u0107e uspje\u0161nost ovisiti o tome \u0161to Mo\u017eemo! uspije u\u010diniti, a ne od sadr\u017eaja desnih invektiva.<\/p>\n

Koji su kulturni modeli kod nas u trendu, postoji li u politi\u010dkom smislu razlika izme\u0111u urbane i tradicijske kulture? Ili nam je cijela zemlja, dijelom i zbog medijske (ne)pismenosti, dominantno “nacionalisti\u010dka, cajka\u0161ka i selja\u010dka”?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Najprije treba re\u0107i da je kultura u na\u0161oj zemlji u znatno manjoj mjeri “nacionalisti\u010dka, cajka\u0161ka i selja\u010dka” nego \u0161to se to mo\u017ee u\u010diniti nekome tko samo prati medije. Rezultati vi\u0161e istra\u017eivanja provedenih u cijeloj zemlji pokazuju da je kultura koju spominjete vi\u0161e nazo\u010dna u medijskoj slici negoli “na terenu”.
\nPrema “cajka\u0161koj kulturi” kod nas postoji jo\u0161 uvijek ve\u0107a distanca nego u okolnim zemljama, osim kod najmla\u0111e publike, gdje taj zazor vi\u0161e u tolikoj mjeri ne postoji. No, svakako zabrinjavaju podaci iz istra\u017eivanja u kojima sam sudjelovao, a koji pokazuju da 2015. godine 57 posto hrvatskih gra\u0111ana i gra\u0111anki nije sudjelovalo niti u jednom obliku visoke kulture, a 45 posto ni u popularnoj kulturi. Godine 2017., pak, 31 posto punoljetnog stanovni\u0161tva Hrvatske nije posjetilo niti jedan kulturni doga\u0111aj ili ustanovu. Muzeje i galerije posje\u0107ivalo je tada dva posto, koncerte klasi\u010dne glazbe jedan posto, kazali\u0161te pet posto, kino 15 posto, sportske doga\u0111aje 11 posto, a proslave sveca za\u0161titnika 19 posto stanovnika Hrvatske.<\/p>\n

Iz svega je jasno da je najve\u0107i problem Hrvatske u kulturi nesudjelovanje gra\u0111ana u kulturnim aktivnostima. To ne zna\u010di da kultura nije na drugi na\u010din prisutna u njihovim \u017eivotima, nego da se ne bave onim aktivnostima koje se obi\u010dno mjere u sociolo\u0161kim istra\u017eivanjima i pri formuliranju kulturnih politika.
\nU mnogim selima, gdje nema gotovo nikakve kulturne infrastrukture, starije stanovni\u0161tvo zapjevat \u0107e koju tradicijsku pjesmu ili zaigrati neku dru\u0161tvenu igru. To je, naravno, tako\u0111er sudjelovanje u kulturi, ali nije ono \u0161to je dr\u017eava nekad pru\u017eala kroz domove kulture, a i kroz \u0161kolske programe, koji su u velikom dijelu posve ostali bez nu\u0111enja besplatnih dodatnih aktivnosti u podru\u010dju kulture.<\/p>\n

Kad je rije\u010d o ve\u0107im gradovima, s razvijenom kulturnom infrastrukturom, pokazuje se da u Hrvatskoj \u017eene vi\u0161e posje\u0107uju sadr\u017eaje visoke kulture od mu\u0161karaca, koji o\u010dekivano znatno vi\u0161e pa\u017enje posve\u0107uju posjetima sportskim doga\u0111ajima. Ovakva suprotstavljenost pokazuje da smo druk\u010diji od gospodarski i kulturno razvijenih sredina, u kojima su rodne razlike u kulturnoj potro\u0161nji manje izra\u017eene.<\/p>\n

Zanimljivo je, kad ve\u0107 govorimo o urbanoj i ruralnoj kulturi, da na\u0161a istra\u017eivanja pokazuju da na selu ne vlada nu\u017eno “nacionalizam”, kako se to ponekad apriorno smatra u urbanom kontekstu. Dapa\u010de, pokazuje se da velik broj starijih i posve pauperiziranih stanovnika Hrvatske koji \u017eive na selu svoje \u017eivotne ciljeve ne vidi u smislu “\u017ertvovanja” za naciju, nego slijede neke posve druk\u010dije tokove tradicijske kulture.<\/p>\n

Ukratko, nalazi sociolo\u0161kih istra\u017eivanja pru\u017eaju posve druk\u010diju sliku o tome kakva na\u0161a kulturna zbilja jest od one koja se mo\u017ee ste\u0107i na temelju pra\u0107enja medija, ali i prioriteta kulturnih politika. Zato nagla\u0161avam da su potrebne hitne, upravo prosvjetiteljske akcije nacionalne vlade i lokalnih vlasti, osobito prema populacijama na\u0161ih starijih i najmla\u0111ih sugra\u0111ana. Prvima je potrebno omogu\u0107iti pristup kulturi, a drugima odgojem pru\u017eati interes za kulturu i sposobnosti za sudjelovanje u njoj.<\/p>\n

Projekt od tri milijuna eura<\/strong>
\nMirko Petri\u0107 je s 90 posto radnog odnosa zaposlen na projektu “European Inventory of Societal Values of Culture as a Basis for Inclusive Cultural Policies in the Globalizing World”, koji traje od 2020. do 2023. i vrijedi tri milijuna eura. Cilj je projekta provesti \u0161iroka dru\u0161tvena istra\u017eivanja u razli\u010ditim zemljama EU-a (Nizozemska, Danska, Finska, Francuska, \u0160panjolska, Hrvatska, \u0160vicarska i Velika Britanija plus Srbija) kako bi se utvrdilo kako danas ljudi koriste kulturne sadr\u017eaje i \u0161to bi trebalo u\u010diniti da EU formulira inkluzivne kulturne politike u uvjetima megatrendova, poput globalizacije i digitalizacije, rastu\u0107ih dru\u0161tvenih nejednakosti i migracija.<\/p>\n

\u2013 Poanta je da je EU shvatio (od Nove EU agende za kulturu iz 2018.) da je koncept kreativnih industrija i kreativne ekonomije, koji je bio sredi\u0161nji u doba Barrosove “neoliberalne” Europske komisije, a koji je nagla\u0161avao individualni pristup te ekonomsku dimenziju kulture, nefunkcionalan u vremenu kad treba stvoriti dru\u0161tvenu koheziju na europskim osnovama. Od 2018. se godine stoga pojmovi “kreativne industrije” i “kreativne ekonomije” ipak sve vi\u0161e dopunjuju dimenzijom “dru\u0161tvene vrijednosti kulture” \u2013 ka\u017ee Petri\u0107.<\/p>\n

Projekt INVENT<\/a><\/p>\n

Podru\u010dni centar Split<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Slobodna Dalmacija u tiskanom izdanju 5. lipnja 2021. objavljuje razgovor s Mirkom Petri\u0107em pod naslovom “Politi\u010dari preska\u010du kulturu jer se njome ne dobiva vlast” a u online izdanju 7. lipnja 2021. pod naslovom “Kultura je u na\u0161oj zemlji znatno manje \u2018nacionalisti\u010dka, cajka\u0161ka i selja\u010dka\u2018 nego \u0161to se to mo\u017ee u\u010diniti nekome tko samo prati medije”… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Mirko Petri\u0107: Politi\u010dari preska\u010du kulturu jer se njome ne dobiva vlast, 5. 6. 2021.<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":18901,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[48,12],"tags":[],"yoast_head":"\nMirko Petri\u0107: Politi\u010dari preska\u010du kulturu jer se njome ne dobiva vlast, 5. 6. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Mirko Petri\u0107: Politi\u010dari preska\u010du kulturu jer se njome ne dobiva vlast, 5. 6. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Slobodna Dalmacija u tiskanom izdanju 5. lipnja 2021. objavljuje razgovor s Mirkom Petri\u0107em pod naslovom “Politi\u010dari preska\u010du kulturu jer se njome ne dobiva vlast” a u online izdanju 7. lipnja 2021. pod naslovom “Kultura je u na\u0161oj zemlji znatno manje \u2018nacionalisti\u010dka, cajka\u0161ka i selja\u010dka\u2018 nego \u0161to se to mo\u017ee u\u010diniti nekome tko samo prati medije”… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Mirko Petri\u0107: Politi\u010dari preska\u010du kulturu jer se njome ne dobiva vlast, 5. 6. 2021.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/06\/mirko-petric-politicari-preskacu-kulturu-jer-se-njome-ne-dobiva-vlast-5-6-2021\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-06-09T22:19:10+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-06-13T18:32:43+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Petric_fi.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"500\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"220\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Boris\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Boris\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"18 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/06\/mirko-petric-politicari-preskacu-kulturu-jer-se-njome-ne-dobiva-vlast-5-6-2021\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/06\/mirko-petric-politicari-preskacu-kulturu-jer-se-njome-ne-dobiva-vlast-5-6-2021\/\",\"name\":\"Mirko Petri\u0107: Politi\u010dari preska\u010du kulturu jer se njome ne dobiva vlast, 5. 6. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2021-06-09T22:19:10+00:00\",\"dateModified\":\"2021-06-13T18:32:43+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/06\/mirko-petric-politicari-preskacu-kulturu-jer-se-njome-ne-dobiva-vlast-5-6-2021\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/06\/mirko-petric-politicari-preskacu-kulturu-jer-se-njome-ne-dobiva-vlast-5-6-2021\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/06\/mirko-petric-politicari-preskacu-kulturu-jer-se-njome-ne-dobiva-vlast-5-6-2021\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Mirko Petri\u0107: Politi\u010dari preska\u010du kulturu jer se njome ne dobiva vlast, 5. 6. 2021.\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\",\"name\":\"Boris\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Boris\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Mirko Petri\u0107: Politi\u010dari preska\u010du kulturu jer se njome ne dobiva vlast, 5. 6. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Mirko Petri\u0107: Politi\u010dari preska\u010du kulturu jer se njome ne dobiva vlast, 5. 6. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"Slobodna Dalmacija u tiskanom izdanju 5. lipnja 2021. objavljuje razgovor s Mirkom Petri\u0107em pod naslovom “Politi\u010dari preska\u010du kulturu jer se njome ne dobiva vlast” a u online izdanju 7. lipnja 2021. pod naslovom “Kultura je u na\u0161oj zemlji znatno manje \u2018nacionalisti\u010dka, cajka\u0161ka i selja\u010dka\u2018 nego \u0161to se to mo\u017ee u\u010diniti nekome tko samo prati medije”… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Mirko Petri\u0107: Politi\u010dari preska\u010du kulturu jer se njome ne dobiva vlast, 5. 6. 2021.","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/06\/mirko-petric-politicari-preskacu-kulturu-jer-se-njome-ne-dobiva-vlast-5-6-2021\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2021-06-09T22:19:10+00:00","article_modified_time":"2021-06-13T18:32:43+00:00","og_image":[{"width":500,"height":220,"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Petric_fi.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Boris","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Boris","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"18 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/06\/mirko-petric-politicari-preskacu-kulturu-jer-se-njome-ne-dobiva-vlast-5-6-2021\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/06\/mirko-petric-politicari-preskacu-kulturu-jer-se-njome-ne-dobiva-vlast-5-6-2021\/","name":"Mirko Petri\u0107: Politi\u010dari preska\u010du kulturu jer se njome ne dobiva vlast, 5. 6. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2021-06-09T22:19:10+00:00","dateModified":"2021-06-13T18:32:43+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/06\/mirko-petric-politicari-preskacu-kulturu-jer-se-njome-ne-dobiva-vlast-5-6-2021\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/06\/mirko-petric-politicari-preskacu-kulturu-jer-se-njome-ne-dobiva-vlast-5-6-2021\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/06\/mirko-petric-politicari-preskacu-kulturu-jer-se-njome-ne-dobiva-vlast-5-6-2021\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Mirko Petri\u0107: Politi\u010dari preska\u010du kulturu jer se njome ne dobiva vlast, 5. 6. 2021."}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b","name":"Boris","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","caption":"Boris"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18902"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18902"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18902\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18904,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18902\/revisions\/18904"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18901"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18902"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18902"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18902"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}