{"id":19256,"date":"2021-07-12T21:40:41","date_gmt":"2021-07-12T21:40:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?p=19256"},"modified":"2021-07-17T14:10:15","modified_gmt":"2021-07-17T14:10:15","slug":"mirko-petric-o-rezultatima-istrazivanja-klasa-u-hrvatskom-drustvu-10-7-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/07\/mirko-petric-o-rezultatima-istrazivanja-klasa-u-hrvatskom-drustvu-10-7-2021\/","title":{"rendered":"Mr. sc. Mirko Petri\u0107 o rezultatima istra\u017eivanja klasa u hrvatskom dru\u0161tvu, 10. 7. 2021."},"content":{"rendered":"

Ve\u010dernji list u prilogu Obzor 10. srpnja 2021. iz pera Dijane Jurasi\u0107 objavljuje \u010dlanak o rezultatima istra\u017eivanja klasa u hrvatskom dru\u0161tvu sociologa mr. sc. Mirka Petri\u0107a, stru\u010dnog savjetnika u znanosti u Podru\u010dnom centru Split Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar<\/strong><\/p>\n

\"\"\"\"<\/a><\/p>\n

– Ve\u010dernji list – Obzor (tiskano izdanje):<\/strong> U mo\u0107noj eliti 40.000 Hrvata, 10. 7. 2021.<\/a> NAPOMENA:<\/strong> U tiskanom izdanju Ve\u010dernjeg lista od 10. 7. 2021. objavljeni su ne\u0161to druk\u010diji postoci pripadnika pojedinih klasa. U elektroni\u010dkom izdanju Ve\u010dernjeg lista, kao i na portalu Pilar, podaci su ispravljeni.
\n– Ve\u010dernji list (online izdanje):<\/strong> KLASNA ANALIZA U HRVATSKOJ. Radni\u010dka klasa vi\u0161e ne postoji: U mo\u0107noj hrvatskoj eliti 40.000 gra\u0111ana, 10. 7. 2021.<\/a><\/p>\n

H<\/span><\/strong>rvatska ipak ima ne\u0161to zajedni\u010dko s razvijenim dr\u017eavama – i mi imamo elitu me\u0111u kojom je 12 tisu\u0107a dolarskih milijuna\u0161a! Tko je sve \u010dini i kako \u017eive ostale klase (ne)povla\u0161tenih smrtnika kojima nebo nije granica? U hrvatskom dru\u0161tvu klase se ne mije\u0161aju jer bogati i oni manje bogati ne prijateljuju i ne ulaze u brakove sa sirotinjom. Ne glasi zalud narodna poslovica: \u201eSirotinjo, i Bogu si te\u0161ka.\u201c U koju klasu pripadamo kao pojedinci nije jednostavno pitanje u ovom dijelu svijeta u kojem su klasni odnosi kompleksni, a razlike izme\u0111u klasa velike. Sociolog Mirko Petri\u0107, stru\u010dni savjetnik pri Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar – Podru\u010dni centar Split te vi\u0161i predava\u010d na Odjelu za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru zadnjih deset godina bavi se klasnim analizama. Od 2012. s kolegama s Pilara, Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, Univerziteta u Ni\u0161u, ni\u0161kog Centra za empirijske studije kulture jugoisto\u010dne Europe te s Loughborough Universityja iz Velike Britanije istra\u017euje klase na jugoistoku Europe, sura\u0111uju\u0107i \u0161ire i s kolegama iz Slovenije, BiH i \u0160vicarske. Pitanje klase, isti\u010de, nije samo ekonomsko pitanje jer je niz \u010dimbenika koji utje\u010du na ne\u010dije uvjete \u017eivota i klasni polo\u017eaj, a koji su za razli\u010dita dru\u0161tva druk\u010diji. U nekoliko velikih terenskih istra\u017eivanja, koja su financirali \u0160vicarska zaklada za znanost, program EU Horizon 2020. i Hrvatska zaklada za znanost, s kolegama je prikupio golemu koli\u010dinu podataka iz dr\u017eava jugoisto\u010dne Europe. Dio izuzetno zanimljivih rezultata istra\u017eivanja podijelio je za Ve\u010dernji list. Petri\u0107 je s kolegama konceptualizirao novi vi\u0161edimenzionalni model klasne analize koji zahva\u0107a razli\u010dite vrste nejednakosti, a ne samo ekonomsku i koji kao polazi\u0161te ne uzima zanimanja, ni samo ekonomsku mo\u0107.<\/p>\n

M<\/strong><\/span>odel koji su razvili inspiriran je onim svjetski priznatog francuskog sociologa Pierrea Bourdieua koji je istra\u017eivao klasu u Francuskoj, a \u010dlanak s prikazom tog modela bit \u0107e objavljen u British Journal of Sociology. Rezultati istra\u017eivanja za Hrvatsku su u recenziji. Petri\u0107 napominje da je i u dru\u0161tvima s duljom tradicijom jasnih klasnih podjela najnovije vrijeme preokrenulo neke temeljne postulate na temelju kojih se nekad odre\u0111ivala klasa jer zanimanje vi\u0161e nije temeljno, a \u010desto ni stupanj naobrazbe. Kod nas je to dovelo do posvema\u0161njeg nesnala\u017eenja u tome \u201egdje tko pripada” Petri\u0107 isti\u010de da se ljudi nesvjesno pona\u0161aju klasno, primjerice u odabiru bra\u010dnih i intimnih partnera, ili sklapanju prijateljstava, ali svjesno imaju pote\u0161ko\u0107a eksplicitno se nekamo svrstati.<\/p>\n

– Nakon socijalisti\u010dkog dru\u0161tva u kojem su klase druk\u010dije od \u201eradni\u010dke” bile neblagonaklono gledane od strane vlasti i gdje se ukazivalo na tendencije bur\u017eoaziranja birokracije ili kasnije tzv. \u201etehnomenad\u017eera” mnogi se sada osje\u0107aju kao \u201esrednja klasa” To je pomalo paradoksalno u vremenu kad u Velikoj Britaniji i SAD-u dolazi do propasti srednje klase. Ondje istra\u017eivanja pokazuju da se srednja i radni\u010dka klasa sve manje razlikuju. S druge strane odvaja se po golemim financijskim mogu\u0107nostima dio stanovni\u0161tva koji se \u010desto ozna\u010dava samo kao \u201erich” (bogati) i \u201ewealthy” (superbogati). Po ekonomskim mogu\u0107nostima postoje goleme razlike izme\u0111u 10%, 5% i 1% najbogatijih, ali se tih 10% stanovni\u0161tva znatno odvaja od svih drugih, a srednja i radni\u010dka klasa sve se manje razlikuju po siroma\u0161tvu. Najmanje pla\u0107eni Amerikanci sve \u010de\u0161\u0107e se nazivaju samo \u201esiroma\u0161nima” S druge strane, ljudi na rukovode\u0107im polo\u017eajima u korporacijama u SAD-u danas imaju \u010desto vi\u0161e od 380 puta ve\u0107u pla\u0107u od prosje\u010dnog zaposlenika tih korporacija – govori Petri\u0107.<\/p>\n

Europa i osobito EU dio je svijeta s najmanjim razlikama te vrste zbog tradicije redistribucije zarada i socijalne dr\u017eave, koja se ovdje sporije demontira nego u drugim dijelovima svijeta. No, razlike su se drasti\u010dno pove\u0107ale na istoku Europe, \u0161to uklju\u010duje i nove \u010dlanice EU. Ti trendovi se bilje\u017ee i u jugoisto\u010dnoj Europi, osobito u Srbiji gdje je, po procjeni jednog stru\u010dnjaka be\u010dkog Instituta za me\u0111unarodne ekonomske studije, radna snaga sada ve\u0107 jeftinija od one u Kini, a s druge strane bogatstvo najbogatijih dose\u017ee razmjere koji su prije bili nezamislivi.<\/p>\n

I<\/strong><\/span>ako je prosje\u010dna neto pla\u0107a za travanj u Hrvatskoj iznosila 7082 kn, a medijalna 5956 kn, s obzirom na visoke tro\u0161kove \u017eivota te \u010dinjenicu da mnogi imaju prosje\u010dne ili pla\u0107e ispod medijalnih, ali visoke prihode od imovine, pitamo Petri\u0107a kako bi razvrstao gra\u0111ane po klasama po zanimanjima, prihodima, obrazovanju, dru\u0161tvenom utjecaju? Petri\u0107 uzvra\u0107a da ljude uvijek zanima gdje su smje\u0161teni u socijalnoj hijerarhiji i pritom o\u010dekuju jednostavna obja\u0161njenja, a razlozi za\u0161to se nalaze ba\u0161 ondje gdje se nalaze kompleksni su. Zanimanja i vidljivi prihodi tek su mali dio pri\u010de, a usto mjesta u klasnoj slici dru\u0161tva stalno se mijenjaju.<\/p>\n

– Uzimaju\u0107i u obzir razli\u010dite generatore nejednakosti koji dovode do razlika u \u201edru\u0161tvenim mo\u0107ima” odnosno razlika u tome koliko netko mo\u017ee ne\u0161to posti\u0107i sa znanjima, vezama, novcem, u hrvatskom dru\u0161tvu postoji vrlo tanak sloj elite koji se ra\u010dva na \u201epoliti\u010dku” i \u201eestradnu” frakciju. U prvoj su vodstva glavnih politi\u010dkih stranaka, osobito kad su na vlasti i zauzimaju klju\u010dne dr\u017eavne polo\u017eaje, sam vrh crkvene hijerarhije, kao i najvi\u0161i slojevi aparata dr\u017eavne sigurnosti, nekada\u0161njeg i sada\u0161njeg, te sudstva. Glavni resurs im je politi\u010dka mo\u0107 koja donosi dru\u0161tvene povlastice. U elitu se ubrajaju i veliki postsocijalisti\u010dki poduzetnici koji su bogatstvo uglavnom stekli tranzicijskom privatizacijom, voditelji hrvatskih podru\u017enica me\u0111unarodnih banaka i korporacija (neki su od njih strani dr\u017eavljani), vlasnici najpoznatijih odvjetni\u010dkih ureda i na kraju poduzetnici i menad\u017eeri koji na razli\u010dite na\u010dine posluju u “sivoj zoni” Tu su jo\u0161 i estradne zvijezde i sporta\u0161i, i to osobito ako igraju za strane klubove. To je \u201eelita” u Hrvatskoj, to su povla\u0161tene grupe sa sna\u017enim dru\u0161tvenim mo\u0107ima – govori Petri\u0107. A tko je danas srednja klasa u Hrvatskoj?<\/p>\n

– Grupu koja raspola\u017ee s manje dru\u0161tvenih mo\u0107i, koja je osrednje bogata razli\u010ditim kapitalima, \u010dine dvije frakcije: s jedne strane su oni koji \u017eive od svog visokokvalificiranog stru\u010dnog rada, sredi\u0161nji resurs im je diploma i stru\u010dno znanje. Nisu osobito dobro pla\u0107eni ako se usporede sa zapadnim standardima, ali jo\u0161 si mogu priu\u0161titi \u201epristojnu egzistenciju”. Za razliku od Srbije, gotovo nitko od pripadnika ove frakcije nije u politi\u010dkim strankama. U rezultatima na\u0161eg istra\u017eivanja 98% ovih ljudi nisu u strankama. Ljudi ovakvog profila nisu me\u0111u elitnim slojevima osim ako se ne bave politikom i tako je i u drugim dru\u0161tvima jugoisto\u010dne Europe u kojima je politika o\u010dito odsko\u010dna daska za ve\u0107u vidljivost i dru\u0161tvene mo\u0107i. S druge strane na osrednjoj razini kapitala postoji i klasna frakcija koju smo nazvali \u201esocijalnom” i koja \u017eivi od politi\u010dkih i drugih neformalnih veza. Slabije je obrazovana od prethodne \u201ekulturne” frakcije, 10% ima fakultet, jo\u0161 ih je ne\u0161to s vi\u0161om \u0161kolom, ali ve\u0107ina ima srednju \u0161kolu. Tako\u0111er imaju manje formalne prihode od kulturne frakcije, ali je ukupno znatno bogatija vlasni\u0161tvom, u rasponu od vrijednih nekretnina i automobila, do obradive zemlje – odgovara Petri\u0107.<\/p>\n

Ispod pripadnika “kulturne” i “socijalne” frakcije klasa je siroma\u0161na kapitalima koja ima tri frakcije: agrarnu, manualnouslu\u017enu i rurbanu.<\/p>\n

– Prva \u017eivi od zemlje i na selu, druga kao svoj klju\u010dni resurs ima vje\u0161tine za proizvodni rad i pru\u017eanje razli\u010ditih usluga i \u017eive uglavnom u gradovima, osobito manjim. \u201eRurbani” uglavnom \u017eive na selu, a rade u gradu. Oslanjaju se i na posjedovanje obradive zemlje te manualne i uslu\u017ene vje\u0161tine. Sve ove frakcije su ekonomski znatno slabije od onih iznad njih, a i slabije obrazovane. Agrarno stanovni\u0161tvo je i najstarije u uzorku – govori Petri\u0107 i otkriva da postoji jo\u0161 jedna klasa koju su nazvali “me\u0111uklasom”, nalazi se ispod srednje klase i iznad klase siroma\u0161ne kapitalima.<\/p>\n

– “Me\u0111uklasa” se slu\u017ei resursima od vje\u0161tina do veza svih prije spomenutih klasnih frakcija. Slabije su obrazovani od kulturne frakcije, ali bolje od tri frakcije klase siroma\u0161ne kapitalima. Slu\u017ee se svime pomalo da bi se odr\u017eali na svom klasnom polo\u017eaju. Na\u0161a istra\u017eivanja pokazuju da je “me\u0111uklasa” u Hrvatskoj upravo to – klasa, dok je u Srbiji rije\u010d o raspr\u0161enom sloju koji nema klasna obilje\u017eja – kazuje Petri\u0107.<\/p>\n

Pitamo ga koliki se postotak gra\u0111ana ubraja u elitu, a koliki u preostale klase, a Petri\u0107 uz opasku da je nezahvalno govoriti o postocima jer se klasne realnosti stalno mijenjaju, danas i br\u017ee nego neko\u0107, uzvra\u0107a:<\/p>\n

– Pripadnike elite, koji se u pravilu ne odazivaju pozivima za anketna ispitivanja \u010dime posredno pokazuju svoju mo\u0107 nemamo u uzorku, no da bismo procijenili njihov profil, na\u010din djelovanja i resurse iz koji izvla\u010de dru\u0161tvene mo\u0107i, poslu\u017eili smo se drugim metodama (kvalitativnim i istra\u017eivanjem sekundarnih podataka). Mo\u017ee se procijeniti da se u elitu ubraja \u010detrdesetak tisu\u0107a ljudi, odnosno pribli\u017eno 1% stanovni\u0161tva. Kad je rije\u010d o klasi osrednje razine kapitala pripadnika “kulturne” frakcije imamo 11%, a “socijalne” frakcije 8%. U vrijeme provo\u0111enja istra\u017eivanja u uzorku je bilo 16% pripadnika agrarne frakcije klase siroma\u0161ne kapitalima, 25% “rurbanih\u201c, te 12% manualno-uslu\u017ene frakcije, a pripadnika “me\u0111uklase 27% – ka\u017ee Petri\u0107.<\/p>\n

P<\/strong><\/span>ripadnicima 12 tisu\u0107a dolarskih milijuna\u0161a, koliko ih je po procjenama me\u0111unarodnih konzultantskih ku\u0107a u Hrvatskoj, u potro\u0161a\u010dkom smislu, samo je nebo granica, ka\u017ee Petri\u0107. No, kako \u017eive ostali gra\u0111ani?<\/p>\n

– Jasno je da si klase siroma\u0161ne kapitalima ne mogu ekonomski priu\u0161titi ono \u0161to mogu oni u sredini. Neki pripadnici klase siroma\u0161ne kapitalima ne mogu sebi dopustiti kupovanje odje\u0107e drugdje nego na \u0161tandovima na tr\u017enici, odlaske na kulturne priredbe, ni na sportske utakmice ili seoske sajmove, a kamoli ljetovanje izvan mjesta boravka. Pripadnici osrednje razine kapitala, pak redovito odlaze u restorane s prijateljima, ljetuju \u010desto izvan mjesta boravka, kupuju odje\u0107u u inozemstvu – govori Petri\u0107.<\/p>\n

Iako se tradicionalno u vi\u0161u srednju klasu ubraja znanstvenike, lije\u010dnike, sveu\u010dili\u0161ne profesore, suce, odvjetnike, zaposlene u IT sektoru, velike su razlike me\u0111u njima ne samo po zanimanjima nego i po polo\u017eaju i utjecaju.<\/p>\n

– Me\u0111u istim zanimanjima postoje provalije u koli\u010dini ugleda, pa i materijalnih primanja, a tradicionalna klasna analiza smje\u0161ta ih u \u201eiste ku\u0107ice” Izme\u0111u lije\u010dnika op\u0107e prakse u gradi\u0107u u provinciji i vrhunskog kirurga u Zagrebu znatne su razlike u koli\u010dini dru\u0161tveni mo\u0107i. Zato nije uputno govoriti tko gdje spada ako se ne uzmu u obzir svi njihovi resursi, pa i druga obilje\u017eja. Ako ste u nekim sredinama \u201ekrive nacionalnosti” bez obzira na formalne kvalifikacije, te\u0161ko mo\u017eete do\u0107i do posla te vas nezaposlenost baca na drugo mjesto u dru\u0161tvenom prostoru – tuma\u010di Petri\u0107.<\/p>\n

U kojoj su klasi poduzetnici, ugostitelji, iznajmljiva\u010di koji dobro zara\u0111uju od turizma, a nisu nu\u017eno visokoobrazovani?<\/p>\n

– Oni si ne mogu priu\u0161titi ba\u0161 sve, ne mogu si recimo priu\u0161titi prihva\u0107enost u vi\u0161im slojevima dru\u0161tva iako si u ekonomskom smislu mogu priu\u0161titi dosta toga. Prema rezultatima na\u0161eg istra\u017eivanja, hrvatsko je dru\u0161tvo u ovom pogledu vrlo podijeljeno. Vrlo su mali izgledi da \u0107e pripadnici klase s osrednjim kapitalima vjen\u010davati ili prijateljevati blisko s nekim iz klase siroma\u0161ne kapitalima. Ni pripadnici “me\u0111uklase” ne vjen\u010davaju se i ne prijateljuju s pripadnicima klase s niskom razinom kapitala, ve\u0107 uglavnom me\u0111usobno. Kod nas su mali izgledi i da \u0107e intimno prijateljevati i vjen\u010davati se ljudi druk\u010dijih obrazovnih razina i zanimanja – govori Petri\u0107.<\/p>\n

Tko je sve danas radni\u010dka klasa, vode\u0107i ra\u010duna i da je u radni\u010dkoj klasi i dio visokoobrazovanih zbog nesigurnih radnih mjesta i niskih pla\u0107a?<\/p>\n

– Jedan od temeljnih problema radni\u010dke klase u Hrvatskoj i politi\u010dkih stranaka koji bira\u010de poku\u0161avaju tako mobilizirati u tome je \u0161to \u201eradni\u010dka klasa” kakvu smo poznavali u predglobalizacijskom dobu socijalne dr\u017eave danas vi\u0161e ne postoji. To su ljudi koji su u prekarnom polo\u017eaju i intenzivno su eksploatirani na vi\u0161e osnova, a ne moraju nu\u017eno ni raditi u tvorni\u010dkim uvjetima. \u010cesto rade u trgovini i turizmu, a ta se osnovica prekarnosti \u0161iri i u dijelove dru\u0161tvenog prostora koji su prije bili od nje relativno za\u0161ti\u0107eni. Naj\u010de\u0161\u0107a je osnovica ugro\u017eavanja radni\u010dkih prava privremeno i povremeno zapo\u0161ljavanje, po \u010demu je Hrvatska prema Eurostatu i OECD -u najgora u EU. Stranke trebaju na\u0107i na\u010din da za\u0161tite prava i mobiliziraju te radnike umjesto da apstraktno govore o propaloj industriji koja se u obliku u kojem je postojala u Hrvatsku vi\u0161e ne\u0107e vratiti. Nejednakosti kod nas rastu, a politi\u010dke elite za taj problem nemaju rje\u0161enje. Dok bude tako, odgovor na pitanje \u201etko je u Hrvatskoj radni\u010dka klasa” bit \u0107e na\u017ealost: stariji nezaposleni na birou rada – zaklju\u010duje Petri\u0107.<\/p>\n

Sociolog Drago \u010cengi\u0107<\/strong> isti\u010de da ne treba bje\u017eati od pojave elita, ali ako su im primanja i dru\u0161tveni polo\u017eaji rezultat njihova rada. Treba, ka\u017ee, stvoriti uvjete da elita u\u010dinka prevlada(va) u razli\u010ditim podru\u010djima dru\u0161tvenog i gospodarskog \u017eivota te da ima \u0161to manje prilika za pojavu rentijerskih elita koje ne stvaraju nove vrijednosti, ve\u0107 zate\u010dene resurse zarobljavaju u svoju korist, istodobno stvaraju\u0107i oko sebe mre\u017eu nepotizma i korupcije.<\/p>\n

– Ma kako definirali elitu u ekonomskom smislu, rije\u010d je o ljudima\/skupinama ljudi koji nemaju kao \u010dlanovi srednje klase, radni\u0161tva i ljudi izvan svijeta rada egzistencijalnih problema, a vi\u0161ak dohotka ula\u017eu u odre\u0111eni stil \u017eivota kojim \u017eele potvrditi svoj status “izuzetnosti” – makar samo i kroz veliku osobnu potro\u0161nju. Vrlo rijetko se taj vi\u0161ak vrijednosti ula\u017ee u zaklade za obrazovanje siroma\u0161ne a nadarene djece – ka\u017ee \u010cengi\u0107.<\/p>\n

Zdenko Babi\u0107<\/strong> iz perspektive ekonomista i profesora socijalne politike zagreba\u010dkog Pravnog fakulteta isti\u010de da pitanje klasa u hrvatskom dru\u0161tvu nije samo pitanje financijskog nego i obrazovnog i sociokulturnog kapitala. Babi\u0107 se na sla\u017ee da nestaje srednja klasa jer u nju i dalje ulaze lije\u010dnici, suci, sveu\u010dili\u0161ni profesori, odvjetnici, znanstvenici i nova zanimanja, osobito iz IT sektora\u2026<\/p>\n

– Problem je \u0161to se zbog nesigurnih poslova, unato\u010d visokom obrazovanju radnika i rasta uslu\u017enog sektora, istopio dio ni\u017ee srednje klase. Na rubu srednje klase su u\u010ditelji, odgojitelji, socijalni radnici koji sa 7000, 7500 kuna pla\u0107e s obzirom na tro\u0161kove \u017eivota \u017eive od mjeseca do mjeseca. Osobno znam za primjere gdje su mladi u\u010ditelji iz okolice Zagreba poku\u0161ali \u017eivjeti s tom pla\u0107om u podstanarstvu u Zagrebu i na kraju su se morali vratiti roditeljima – govori Babi\u0107, dodaju\u0107i da je ljudima u Hrvatskoj za\u0161titni faktor vlasni\u0161tvo nad nekretninama, ali opet oni s malim pla\u0107ama ne mogu te nekretnine ni odr\u017eavati.<\/p>\n

Predrag Bejakovi\u0107<\/strong> s Instituta za javne financije najve\u0107im problemom smatra razmjerno slabu dohodovnu mobilnost jer za razliku od zapadnih zemlja kod nas ljudi koji su siroma\u0161ni, a trude se i rade, ostaju siroma\u0161ni.<\/p>\n

– Kod nas djeca bogatih roditelja ostaju bogata, a djeca siroma\u0161nih ostaju siroma\u0161na i me\u0111u njima ih tek 30 do 40% ide na fakultet. Ta socijalna mobilnost je va\u017ena da netko mo\u017ee iz ni\u017ee klase zahvaljuju\u0107i trudu, radu napredovati u vi\u0161u – ka\u017ee Bejakovi\u0107.<\/p>\n

U Hrvatskoj, na\u017ealost, ne mo\u017ee ili je rije\u010d o iznimkama<\/p>\n

Mr. sc. Mirko Petri\u0107<\/a><\/p>\n

Podru\u010dni centar Split<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u010dernji list u prilogu Obzor 10. srpnja 2021. iz pera Dijane Jurasi\u0107 objavljuje \u010dlanak o rezultatima istra\u017eivanja klasa u hrvatskom dru\u0161tvu sociologa mr. sc. Mirka Petri\u0107a, stru\u010dnog savjetnika u znanosti u Podru\u010dnom centru Split Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar – Ve\u010dernji list – Obzor (tiskano izdanje): U mo\u0107noj eliti 40.000 Hrvata, 10. 7. 2021. NAPOMENA:… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Mr. sc. Mirko Petri\u0107 o rezultatima istra\u017eivanja klasa u hrvatskom dru\u0161tvu, 10. 7. 2021.<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":19254,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[48,12],"tags":[],"yoast_head":"\nMr. sc. Mirko Petri\u0107 o rezultatima istra\u017eivanja klasa u hrvatskom dru\u0161tvu, 10. 7. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Mr. sc. Mirko Petri\u0107 o rezultatima istra\u017eivanja klasa u hrvatskom dru\u0161tvu, 10. 7. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Ve\u010dernji list u prilogu Obzor 10. srpnja 2021. iz pera Dijane Jurasi\u0107 objavljuje \u010dlanak o rezultatima istra\u017eivanja klasa u hrvatskom dru\u0161tvu sociologa mr. sc. Mirka Petri\u0107a, stru\u010dnog savjetnika u znanosti u Podru\u010dnom centru Split Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar – Ve\u010dernji list – Obzor (tiskano izdanje): U mo\u0107noj eliti 40.000 Hrvata, 10. 7. 2021. NAPOMENA:… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Mr. sc. Mirko Petri\u0107 o rezultatima istra\u017eivanja klasa u hrvatskom dru\u0161tvu, 10. 7. 2021.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/07\/mirko-petric-o-rezultatima-istrazivanja-klasa-u-hrvatskom-drustvu-10-7-2021\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-07-12T21:40:41+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-07-17T14:10:15+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Sl1_fi.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"498\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"220\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Boris\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Boris\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/07\/mirko-petric-o-rezultatima-istrazivanja-klasa-u-hrvatskom-drustvu-10-7-2021\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/07\/mirko-petric-o-rezultatima-istrazivanja-klasa-u-hrvatskom-drustvu-10-7-2021\/\",\"name\":\"Mr. sc. Mirko Petri\u0107 o rezultatima istra\u017eivanja klasa u hrvatskom dru\u0161tvu, 10. 7. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2021-07-12T21:40:41+00:00\",\"dateModified\":\"2021-07-17T14:10:15+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/07\/mirko-petric-o-rezultatima-istrazivanja-klasa-u-hrvatskom-drustvu-10-7-2021\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/07\/mirko-petric-o-rezultatima-istrazivanja-klasa-u-hrvatskom-drustvu-10-7-2021\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/07\/mirko-petric-o-rezultatima-istrazivanja-klasa-u-hrvatskom-drustvu-10-7-2021\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Mr. sc. Mirko Petri\u0107 o rezultatima istra\u017eivanja klasa u hrvatskom dru\u0161tvu, 10. 7. 2021.\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\",\"name\":\"Boris\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Boris\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Mr. sc. Mirko Petri\u0107 o rezultatima istra\u017eivanja klasa u hrvatskom dru\u0161tvu, 10. 7. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Mr. sc. Mirko Petri\u0107 o rezultatima istra\u017eivanja klasa u hrvatskom dru\u0161tvu, 10. 7. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"Ve\u010dernji list u prilogu Obzor 10. srpnja 2021. iz pera Dijane Jurasi\u0107 objavljuje \u010dlanak o rezultatima istra\u017eivanja klasa u hrvatskom dru\u0161tvu sociologa mr. sc. Mirka Petri\u0107a, stru\u010dnog savjetnika u znanosti u Podru\u010dnom centru Split Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar – Ve\u010dernji list – Obzor (tiskano izdanje): U mo\u0107noj eliti 40.000 Hrvata, 10. 7. 2021. NAPOMENA:… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Mr. sc. Mirko Petri\u0107 o rezultatima istra\u017eivanja klasa u hrvatskom dru\u0161tvu, 10. 7. 2021.","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/07\/mirko-petric-o-rezultatima-istrazivanja-klasa-u-hrvatskom-drustvu-10-7-2021\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2021-07-12T21:40:41+00:00","article_modified_time":"2021-07-17T14:10:15+00:00","og_image":[{"width":498,"height":220,"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Sl1_fi.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Boris","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Boris","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/07\/mirko-petric-o-rezultatima-istrazivanja-klasa-u-hrvatskom-drustvu-10-7-2021\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/07\/mirko-petric-o-rezultatima-istrazivanja-klasa-u-hrvatskom-drustvu-10-7-2021\/","name":"Mr. sc. Mirko Petri\u0107 o rezultatima istra\u017eivanja klasa u hrvatskom dru\u0161tvu, 10. 7. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2021-07-12T21:40:41+00:00","dateModified":"2021-07-17T14:10:15+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/07\/mirko-petric-o-rezultatima-istrazivanja-klasa-u-hrvatskom-drustvu-10-7-2021\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/07\/mirko-petric-o-rezultatima-istrazivanja-klasa-u-hrvatskom-drustvu-10-7-2021\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/07\/mirko-petric-o-rezultatima-istrazivanja-klasa-u-hrvatskom-drustvu-10-7-2021\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Mr. sc. Mirko Petri\u0107 o rezultatima istra\u017eivanja klasa u hrvatskom dru\u0161tvu, 10. 7. 2021."}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b","name":"Boris","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","caption":"Boris"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19256"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19256"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19256\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19270,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19256\/revisions\/19270"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19254"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19256"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19256"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19256"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}