{"id":19512,"date":"2021-08-19T11:37:26","date_gmt":"2021-08-19T11:37:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?p=19512"},"modified":"2021-08-23T17:14:58","modified_gmt":"2021-08-23T17:14:58","slug":"dr-sc-danijel-vojak-zasto-tragedija-roma-pada-u-zaborav-12-8-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-danijel-vojak-zasto-tragedija-roma-pada-u-zaborav-12-8-2021\/","title":{"rendered":"Dr. sc. Danijel Vojak: Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav?, 12. 8. 2021."},"content":{"rendered":"

Portal Al Jazeera 12. kolovoza 2021. objavljuje razgovor Armina Aljovi\u0107a s dr. sc. Danijelom Vojakom pod naslovom Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav? <\/strong>– Al Jazeera<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

– Al Jazeera:<\/strong> Danijel Vojak: Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav?, 12. 8. 2021.<\/a><\/p>\n

Brojke o tome koliko je ubijeno Roma tokom Drugog svjetskog rata su razli\u010dite, i kre\u0107u se od 500.000 ubijenih Roma i Sinta, do \u010dak 1,5 miliona ubijenih<\/span><\/p>\n

Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na romske \u017ertve genocida u Drugom svjetskom ratu obilje\u017een je po\u010detkom ovog mjeseca, 2. augusta. Brojke o tome koliko su nacisti i njihovi saveznici ubili Roma tokom Drugog svjetskog rata su razli\u010dite, i kre\u0107u se od 500.000 ubijenih Roma i Sinta, do \u010dak 1,5 miliona ubijenih. Ubijani su Romi mu\u0161karci, ali i njihove \u017eene i djeca. Ipak, skoro osam decenija kasnije, u zemljama nastale raspadom Jugoslavije romske \u017ertve ne u\u017eivaju status kakav bi trebale imati. \u010cak se i ne komemoriraju na na\u010din kako to \u017ertva zaslu\u017euje. Danijel Vojak, vi\u0161i znanstveni saradnik na zagreba\u010dkom Institutu Ivo Pilar ka\u017ee da \u201estvari na ovom podru\u010dju idu na bolje\u201c, no svakako je potrebno da procesi budu dinami\u010dniji.<\/p>\n

Je li gruba kvalifikacija ako se ka\u017ee da se romske \u017ertve spominju samo od godi\u0161njice do godi\u0161njice?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Na\u017ealost, moram re\u0107i kako ste u pravu. Politi\u010dke elite u Republici Hrvatskoj, kao i u ve\u0107ini europskih zemalja, ne ula\u017eu dovoljno napora u sustavnom komemoriranju romskih \u017ertava Drugog svjetskog rata. Fokus je stavljen na komemoriranje u selu U\u0161tici 2. kolovoza u spomen na ubijanje oko 4300 Roma i Sinta u logoru Auschwitz na isti datum 1944. godine. U Hrvatskoj taj se dan komemorira od 2012. na inicijativu Veljka Kajtazija, zastupnika u Hrvatskom saboru, te romskih nevladinih organizacija, poput Saveza Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKali Sara\u201d. Tog dana predstavnici hrvatske izvr\u0161ne vlasti sudjeluju na komemoraciji. Ovdje nagla\u0161avam predstavnici vlasti, jer na tu komemoraciju do danas nisu do\u0161li premijeri ili predsjednici dr\u017eave ili predsjednici Hrvatskog sabora. Njihov izravan dolazak i sudjelovanje na komemoraciji smatram idu\u0107im zna\u010dajnim korakom u osna\u017eivanju javnog diskursa kulture sje\u0107anja na romske \u017ertve genocida u Hrvatskoj. Istodobno, razina kulture sje\u0107anje na romske \u017ertve je puno manja u drugim zemljama biv\u0161e Jugoslavije, gdje se u nekima od njih tek po\u010dinju unazad nekoliko godina komemorirati romske \u017ertve. Srbija to radi 16. prosinca u sje\u0107anje na odredbu Heinricha Himmlera iz 16. prosinca 1942. kojom je odre\u0111ena deportacija svih Roma i Sinta u logore, tj. kada je na odre\u0111eni na\u010din donijeto \u201ekona\u010dno rje\u0161enje\u201c za Rome. \u0160tovi\u0161e i nedavne rezolucije Europskog parlamenta i drugi dokumenti Vije\u0107a Europe obvezuju, ponajprije dr\u017eave \u010dlanice, na sustavno priznanje genocida nad Romima te na njegovo komemoriranje. Stvari na ovom podru\u010dju idu na bolje, no volio bih da to bude puno dinami\u010dnije.<\/p>\n

Jesu li utvr\u0111eni ta\u010dni podaci koliko je Roma ubijeno tokom Drugog svjetskog rata?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Nisu utvr\u0111eni to\u010dni podaci, niti je to mogu\u0107e. Iz vi\u0161e razloga. Prvi razlog odnosi se na pitanje to\u010dnog utvr\u0111ivanja etni\u010dke identifikacije \u017ertve, tj. mnogi Romi su u jednoj od njihovih strategija pre\u017eivljavanja nastojali sakriti vlastiti identitet i izja\u0161njavati se kao pripadnici drugih etni\u010dkih zajednica. To se naziva etni\u010dkom mimikrijom, koja je i danas prisutna u mnogim europskim zemljama. Zbog toga ne znamo koliki je bio to\u010dan broj Roma uo\u010di Drugog svjetskog rata, niti za vrijeme rata, a niti poslije rata. \u0160tovi\u0161e, niti danas u nekim zemljama ne mo\u017eemo utvrditi to\u010dan broj Roma, jer se oni iz odre\u0111enih razloga boje izja\u0161njavati kao pripadnici vlastite etni\u010dke zajednice. Upravo predstoje\u0107i popis stanovni\u0161tva u Republici Hrvatskoj nadam se da \u0107e pokazati \u0161to realniji broj Roma \u0161to \u0107e biti jedan od pokazatelja njihove dru\u0161tvene integriranosti. Drugi razlog odnosi se na pitanje nedovoljne sa\u010duvane dokumentacije o ubijanju Roma. To je poseban problem kod znanstvenika koji danas prou\u010davaju stradanje Roma u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj, jer su usta\u0161ke vlasti pri kraju rata spaljivale relevantnu dokumentaciju. Postoje i drugi razlozi, no dovoljno se zasada fokusirati na ova dva navedena. Zato znanstvenici nastoje utvrditi \u0161to to\u010dniji broj ubijenih Roma, a to \u010dine ponajprije na temelju procjena. Na\u017ealost, dio znanstvenika u Hrvatskoj, koje bih nazvao negacionistima, nastoje umanjiti broj ubijenih Roma, isti\u010du\u0107i kako usta\u0161ka vlast nije sustavno ubijala Rome. Ve\u0107ina znanstvenika u Hrvatskoj, posebice od 1980ih, prihva\u0107a tezu o usta\u0161koj rasnoj politici genocidnog istrebljenja Roma u NDH. Vezano za broj ubijenih Roma u Europi ve\u0107ina znanstvenika navodi broj od 500 000 ubijenih Roma i Sinta, dok manji dio njih navode brojku i od 1,5 milijuna ubijenih. Istodobno, do danas ve\u0107ina znanstvenika navodi broj izme\u0111u 15 000 i 30 000 ubijenih Roma u NDH, a neki znanstvenici navode brojku i dio 100 000 ubijenih. U popisu \u017ertava jasenova\u010dkog logora, na kojem rade kolege u Spomen podru\u010dju Jasenovac navode broj od 16 173 ubijenih Roma. Osobno smatram kako nije mogu\u0107e to\u010dno utvrditi broj ubijenih Roma te kako se taj broj mo\u017ee samo procijeniti u odre\u0111ene realne okvire, koji su temeljeni na znanstvenim istra\u017eivanjima. Ono \u0161to ja nazivam \u201enemoralnom igrom brojeva\u201c kod odre\u0111eno dijela javnosti samo dodatno poni\u017eava kulturu sje\u0107anja na romske \u017ertve, a to je nemoralno i nedopustivo.<\/p>\n

Postoje li presude isklju\u010divo zbog zlo\u010dina nad Romima, ili su se zlo\u010dini nad Romima procesuirali uvijek u okviru procesa za zlo\u010dine nad drugim narodima<\/strong><\/p>\n

\u2013 Ovo pitanje je potrebno dodatno istra\u017eiti. Na temelju mojih istra\u017eivanja o stradanju Roma u NDH, dosada nisam prona\u0161ao ili otkrio da je netko drugi pisao o pravosudnom procesuiranju odre\u0111enog pojedinca samo za zlo\u010din nad Romima. Morate znati kako su jugoslavenske vlasti ve\u0107 za vrijeme Drugog svjetskog rata putem posebne Komisije (Zemaljske komisije za utvr\u0111ivanje zlo\u010dina okupatora i njihovih pomaga\u010da) istra\u017eivale i zlo\u010dine nad Romima. Nakon rata su iste vlasti u sastavljanju optu\u017enice protiv Andrije Artukovi\u0107e i Ante Paveli\u0107a koristili iskaze i romskih svjedoka. Dio romskih iskaza koristio se i na su\u0111enju Andriji Artukovi\u0107u 1986. u Zagrebu, a dio tih iskaza objavio je u svojoj knjizi Milan Bulaji\u0107. Zanimljivo je ovdje pridodati i podatak kako vlasti Zapadne Njema\u010dke nisu sve do 1960ih godina priznavale da su nacisti\u010dke vlasti provodile genocidnu politiku prema Romima, navode\u0107i kako su one prema njima postupale unutar postoje\u0107eg policijskog sustava. Tek tada su donesene prve sudske presude o nacisti\u010dkom genocidu nad Romima, a 1982. je njema\u010dki kancelar Helmut Schmidt slu\u017ebeno priznao nacisti\u010dki genocid nad Romima i Sintima. Zna\u010di njema\u010dkim vlastima je trebalo 37 godina da priznaju genocid nad Romima \u0161to dovoljno govori o razmjerima marginalizacije romske \u017ertve.<\/p>\n

\u010cini se da su Romi adekvatan primjer da pravda ne\u0107e do\u0107i sama, i da se za nju potrebno boriti? Velika tragedija jednog naroda pada u zaborav jer Romi nemaju jake institucionalne podr\u0161ke?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Sla\u017eem se s Va\u0161om tezom. Romski narod nije kroz povijest osnovao vlastitu dr\u017eavu i on danas \u010dini najve\u0107u europsku manjinsku skupinu. Ono \u0161to se Romima dogodilo nakon rata mo\u017eda je jednako tragi\u010dno, ili kako Vi ka\u017eete katastrofalno, sa onim \u0161to im se dogodilo za vrijeme Drugog svjetskog rata. Takva marginalizacija kulture sje\u0107anja na romske \u017ertve bila je vidljiva i u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, kada su one bile ideolo\u0161ki uba\u010dene u diskurs \u201e\u017ertava fa\u0161isti\u010dkog terora\u201c, \u010dime ih se nije zasebno komemoriralo. Svakako ovdje se name\u0107e usporedba odnosa europskih dr\u017eavnih vlasti prema \u017didova s odnosom prema Romima uo\u010di i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tako su vlasti u Izraelu uspostavile impresivni sustav istra\u017eivanja i komemoriranja \u017eidovskih \u017ertava, koje je posebno fokusirano u instituciji Yad Vashema. To je model, ili smjer kojim trebaju i\u0107i romski politi\u010dari i intelektualci u brojim europskim zemljama. Jedan dio takve uloge, ili bolje re\u010deno zada\u0107e u prou\u010davanje romske kulture i povijesti, ima European Roma Institute for Arts and Culture koji je 2017. osnovan u Berlinu. On je, izme\u0111u ostalih projekata, pro\u0161le godine zavr\u0161io me\u0111unarodni znanstveni projekt koji je okupio povjesni\u010dare iz vi\u0161e europskih zemalja koji su istra\u017eivale primjere sudjelovanje Roma u pokretima otpora u Drugom svjetskom ratu. Osobno sam sudjelovao u ovom projektu, istra\u017euju\u0107i ovo pitanje za podru\u010dje zemalja biv\u0161e Jugoslavije te sam nastojao prikazati kako su se Romi aktivno odupirali nacisti\u010dkoj rasnoj i genocidnoj politici i njenih saveznika. Druge kolege su objavile brojne primjere romskog otpora nacisti\u010dkoj politici.<\/p>\n

Kako se sistem u biv\u0161oj Jugoslaviji odnosio prema sje\u0107anju na zlo\u010dine nad Romima?<\/strong><\/p>\n

\u2013 U prethodnim odgovorima ukratko sam spomenuo kako su jugoslavenske socijalisti\u010dke vlasti vodile ideolo\u0161ku politiku zanemarivanje etni\u010dkog identiteta \u017ertava te su ih nastojale obuhvatiti pojmom \u201e\u017ertava fa\u0161isti\u010dkog terora\u201c. Zbog toga nakon rata se nisu zasebno komemorirale romske \u017ertve. Tako su romske \u017ertve naj\u010de\u0161\u0107e bile poimeni\u010dno nabrajane na ve\u0107inu spomenika bez da se navelo kako se tu radilo o Romima. U tako oblikovanoj kulturi (ne)sje\u0107anja postojale su iznimke. U socijalisti\u010dkoj Hrvatskoj su lokalni predstavnici Saveza udru\u017eenja boraca narodnooslobodila\u010dkog rata podigli 1971. memorijalnu plo\u010du u selu U\u0161tici, na mjestu dijela sustava jasenova\u010dkog logora i masovnog stradanja Roma. Zatim je zna\u010dajno navesti kako su Romi podigli spomenik o romskim \u017ertvama u selu \u017deravica kod Bosanske Gradi\u0161ke. Spomenik ubijenim 293 Roma po\u010detkom prosinca 1941. kao odmazdu za ubojstvo tri njema\u010dka \u010dasnika podignut je 1973. u Arapovoj Dolini (kraj Leskovca). Autor spomenika je Bogdan Bogdanovi\u0107, isti umjetnik koji je autor Cvijeta u Jasenovcu. No, i dalje se u \u0161iroj javnosti, niti u jugoslavenskom socijalisti\u010dkom obrazovnom sustavu, gotovo da se nisu spominjalo stradanje romskih \u017ertava.<\/p>\n

Je li dolaskom demokratije na ove prostore devedesetih ne\u0161to promijenjeno u odnosu na romske \u017ertve?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Odmah bih se nadovezao na prethodno pitanje. Da, situacija se promijenila sa raspadom socijalisti\u010dke Jugoslavije i uspostavom novih dr\u017eava. No, nije se marginalni odnos prema romskim \u017ertvama odmah promijenio. Tako je u Hrvatskoj ta proces dobio zamaha sa zakonskim priznavanjem Roma kao nacionalne manjine poslije 2002. god., jer su nakon toga oni bili bolje politi\u010dki predstavljani na razini dr\u017eavnih vlasti (napose Hrvatskog sabora) i lokalnih vlasti. Tu je zna\u010dajnu ulogu imao romski zastupnik Veljko Kajtazi i romske nevladine organizacije, koje su uspjele \u201enametnuti\u201c potrebu komemoriranja romskih \u017ertava. Na tragu inicijative zastupnika Kajtazija izgra\u0111en je 2020. u selu U\u0161tici Romski memorijalni centar kao jedno od mjesta za prou\u010davanje stradanja Roma u NDH. Ukratko, mogu re\u0107i kako sa oprezni optimist vezano za pitanje odnosa hrvatskih vlasti prema pitanju genocidnog stradanja Roma, a pritom napose o\u010dekujem kvalitetniju integraciju ove tematike u hrvatski obrazovni sustav uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tako\u0111er, o\u010dekujem nastavak i \u0161irenje diskursa komemoriranja romskih \u017ertava. Ovime \u0107e se uputiti jasna poruka javnosti da se nikada vi\u0161e ne smije dogoditi (dopustiti) genocidno stradanja bilo kojeg naroda. Takvu poruku moraju svi slojevi dru\u0161tva razumjeti, od politi\u010dkih i intelektualnih elita do drugih dijelova dru\u0161tva.<\/p>\n

Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na romske \u017ertve genocida u Drugom svjetskom ratu, 2. 8. 2021.<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Portal Al Jazeera 12. kolovoza 2021. objavljuje razgovor Armina Aljovi\u0107a s dr. sc. Danijelom Vojakom pod naslovom Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav? – Al Jazeera – Al Jazeera: Danijel Vojak: Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav?, 12. 8. 2021. Brojke o tome koliko je ubijeno Roma tokom Drugog svjetskog rata su razli\u010dite, i kre\u0107u… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Danijel Vojak: Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav?, 12. 8. 2021.<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":19510,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[48,12],"tags":[],"yoast_head":"\nDr. sc. Danijel Vojak: Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav?, 12. 8. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dr. sc. Danijel Vojak: Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav?, 12. 8. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Portal Al Jazeera 12. kolovoza 2021. objavljuje razgovor Armina Aljovi\u0107a s dr. sc. Danijelom Vojakom pod naslovom Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav? – Al Jazeera – Al Jazeera: Danijel Vojak: Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav?, 12. 8. 2021. Brojke o tome koliko je ubijeno Roma tokom Drugog svjetskog rata su razli\u010dite, i kre\u0107u… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Danijel Vojak: Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav?, 12. 8. 2021.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-danijel-vojak-zasto-tragedija-roma-pada-u-zaborav-12-8-2021\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-08-19T11:37:26+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-08-23T17:14:58+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/DVojak_fi.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"499\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"220\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Boris\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Boris\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"9 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-danijel-vojak-zasto-tragedija-roma-pada-u-zaborav-12-8-2021\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-danijel-vojak-zasto-tragedija-roma-pada-u-zaborav-12-8-2021\/\",\"name\":\"Dr. sc. Danijel Vojak: Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav?, 12. 8. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2021-08-19T11:37:26+00:00\",\"dateModified\":\"2021-08-23T17:14:58+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-danijel-vojak-zasto-tragedija-roma-pada-u-zaborav-12-8-2021\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-danijel-vojak-zasto-tragedija-roma-pada-u-zaborav-12-8-2021\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-danijel-vojak-zasto-tragedija-roma-pada-u-zaborav-12-8-2021\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dr. sc. Danijel Vojak: Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav?, 12. 8. 2021.\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\",\"name\":\"Boris\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Boris\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dr. sc. Danijel Vojak: Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav?, 12. 8. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dr. sc. Danijel Vojak: Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav?, 12. 8. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"Portal Al Jazeera 12. kolovoza 2021. objavljuje razgovor Armina Aljovi\u0107a s dr. sc. Danijelom Vojakom pod naslovom Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav? – Al Jazeera – Al Jazeera: Danijel Vojak: Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav?, 12. 8. 2021. Brojke o tome koliko je ubijeno Roma tokom Drugog svjetskog rata su razli\u010dite, i kre\u0107u… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Danijel Vojak: Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav?, 12. 8. 2021.","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-danijel-vojak-zasto-tragedija-roma-pada-u-zaborav-12-8-2021\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2021-08-19T11:37:26+00:00","article_modified_time":"2021-08-23T17:14:58+00:00","og_image":[{"width":499,"height":220,"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/DVojak_fi.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Boris","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Boris","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"9 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-danijel-vojak-zasto-tragedija-roma-pada-u-zaborav-12-8-2021\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-danijel-vojak-zasto-tragedija-roma-pada-u-zaborav-12-8-2021\/","name":"Dr. sc. Danijel Vojak: Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav?, 12. 8. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2021-08-19T11:37:26+00:00","dateModified":"2021-08-23T17:14:58+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-danijel-vojak-zasto-tragedija-roma-pada-u-zaborav-12-8-2021\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-danijel-vojak-zasto-tragedija-roma-pada-u-zaborav-12-8-2021\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-danijel-vojak-zasto-tragedija-roma-pada-u-zaborav-12-8-2021\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dr. sc. Danijel Vojak: Za\u0161to tragedija Roma pada u zaborav?, 12. 8. 2021."}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b","name":"Boris","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","caption":"Boris"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19512"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19512"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19512\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19516,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19512\/revisions\/19516"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19510"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19512"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19512"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19512"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}