{"id":19560,"date":"2021-08-23T17:10:56","date_gmt":"2021-08-23T17:10:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?p=19560"},"modified":"2021-08-29T21:47:41","modified_gmt":"2021-08-29T21:47:41","slug":"dr-sc-jelena-pudak-dogovor-o-klimi-je-prioritet-svako-odgadanje-vodi-u-katastrofu-21-8-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-jelena-pudak-dogovor-o-klimi-je-prioritet-svako-odgadanje-vodi-u-katastrofu-21-8-2021\/","title":{"rendered":"Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu"},"content":{"rendered":"

Glas Slavonije u tiskanom i online izdanju 21. kolovoza 2021. objavljuje razgovor s dr. sc. Jelenom Pu\u0111ak pod naslovom “Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu”.<\/strong> – Glas Slavonije<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

– Glas Slavonije (Magazin):<\/strong> Jelena Pu\u0111ak: Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu, 21. 8. 2021.<\/a><\/p>\n

Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak autorica je knjiga “Koga briga za klimu” i “Kap preko ruba \u010da\u0161e – klimatske promjene: svijet i Hrvatska”<\/span><\/p>\n

Od prethodnog priloga za Magazin dr. sc. Jelene Pu\u0111ak, znanstvene suradnice na Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, pro\u0161lo je \u0161est godina, u me\u0111uvremenu mnogo se toga dogodilo i sa zdravljem na\u0161eg planeta i sa zdravljem ljudi, klimatske promjene jo\u0161 su izra\u017eenije, a svijet se i dalje bori s pandemijom koronavirusa. Uzimaju\u0107i u obzir sve \u0161to se doga\u0111a, koliko su klima i pandemija dva glavna globalna problema s kojima se \u010dovje\u010danstvo danas suo\u010dava?<\/p>\n

– Rekla bih da se radi o jednom problemu koji ima vi\u0161e aspekata, klimatske promjene i pandemija dva su aspekta kojima mo\u017eemo pribrojiti jo\u0161 i globalni kolaps bioraznolikosti, koji onda zajedno produciraju negativne dru\u0161tvene, politi\u010dke i ekonomske posljedice. Va\u017eno je pritom stalno imati na umu da su problemi u okoli\u0161u, ovi globalni koje smo sad spomenuli, antropogenog uzroka te da upravo oni dru\u0161tveni sustavi koji su njima pogo\u0111eni, dakle zajednice, ekonomije…, isti oni koji ih izazivaju. Povjesni\u010dar Andreas Malm u knjizi koju je objavio po\u010detkom pandemije, pomo\u0107u argumenata koje posu\u0111uje iz prirodnih znanosti, o tome kako gubitak bioraznolikosti i nestanak podru\u010dja divljine (odnosno drasti\u010dnog smanjivanja stani\u0161ta divljim \u017eivotinjama) te pogo\u0111enost tih podru\u010dja klimatskim promjenama ubrzava i osna\u017euje mogu\u0107nost pojave zoonoza, odnosno bolesti koje prelaze sa \u017eivotinja na \u010dovjeka, obja\u0161njava povezanost uzroka klimatskih promjena i pandemije. To, dakle, nije problem prehrambenih navika jedne zemlje, ili kulturno ugra\u0111enih rituala, to je strukturni problem na\u010dina na koji je globalno dru\u0161tvo organizirano. Kultura potro\u0161nje, ekonomija utemeljena na rastu, i pritisak koji imaju na resurse i okoli\u0161 te zanemarivanje znanstvenih spoznaja i upozorenja, doveli su do kriznog stanja u kojem se nalazimo. Klimatske promjene zaista su ve\u0107 du\u017ee vrijeme, i nastavljaju to biti, jedna od najve\u0107ih prijetnji \u017eivotu na Zemlji kakav poznajemo. Uz njih dolazi ova, a i budu\u0107e sada sve vjerojatnije pandemije, problemi dostupnosti hrane i vode, klimatskih izbjeglica, rastu\u0107e dru\u0161tvene nejednakosti…<\/p>\n

Lo\u0161a politika<\/strong><\/p>\n

Kad smo kod klime, kad bismo danas pisali novu verziju Va\u0161e izvrsne knjige “Koga briga za klimu?”, \u0161to bi ona sadr\u017eavala, koja nova saznanja, nove \u010dinjenice, argumente? Drugim rije\u010dima, kakav je danas put prema “sociologiji klimatskih promjena”, da se poslu\u017eim podnaslovom Va\u0161e knjige?<\/p>\n

– Pa neki zaklju\u010dci iz knjige, iako bi se danas poduprli novim \u010dinjenicama, na\u017ealost, bili bi valjani i dalje. Doma\u0107a klimatska politika kojom sam se tada u knjizi bavila i dalje je razmjerno neu\u010dinkovita i nekoherentna. Ni danas nije utemeljen ozbiljniji sustav monitoringa koji bi nam rekao koliko su nam u\u010dinkovite mjere koje smo implementirali, gdje postoji prostor za pobolj\u0161anja. Fond za energetsku u\u010dinkovitost i dalje prate afere o netransparentnosti i pronevjerama javnog novca. A neke mjere, poput subvencioniranja plinskih bojlera, pokazuju kroni\u010dni nedostatak doticaja s klimatskom, ali i me\u0111unarodno-politi\u010dkom situacijom u kojoj se nalazimo. Me\u0111utim, ako me pitate \u0161to bi bilo druga\u010dije da danas pi\u0161em knjigu o dru\u0161tvenim aspektima klimatskih promjena, mislim da bih se ovaj put manje fokusirala na \u2018policy\u2018, a vi\u0161e na alternativne razvojne mogu\u0107nosti. Sada nam vi\u0161e nego ikad nedostaje socijalna inovacija koja \u0107e omogu\u0107iti promjenu koja je ve\u0107 donekle omogu\u0107ena raspolo\u017eivom tehnologijom. Implementacija pozitivnih konvergentnih politika i ekonomskih podsustava prema na\u010delima takozvanog zelenog rasta, trenuta\u010dno je prevalentno ponu\u0111eno rje\u0161enje te uz pozitivne u\u010dinke koje nosi za okoli\u0161 i ekonomiju treba podrobnije analizirati polo\u017eaj na\u0161eg dru\u0161tva unutar tog zelenog suprasustava koji gradi Europska unija. Prije sedam, osam godina, kada sam pisala knjigu, u zaklju\u010dku tako\u0111er navodim kako instrumentalni pristupi rje\u0161avanju klimatskih promjena utemeljeni na ekonomski racionalnom pona\u0161anju individua i dr\u017eave koji objedinjuju tr\u017ei\u0161ni individualizam i maksimizaciju pojedina\u010dnih nacionalnih interesa, predstavljaju poku\u0161aj da se problem rije\u0161i iz istog stanja svijesti iz kojeg je nastao. U kontekstu paradigme zelenog rasta i nove me\u0111unarodne politike, bar na podru\u010dju EU-a, taj zaklju\u010dak stoji i dalje. U podru\u010dju sociologije koja se bavi ovim pitanjem javlja se potreba reevaluacije svakida\u0161njih praksi, ali i dru\u0161tvene i ekonomske reorganizacije, ne samo u kontekstu za\u0161tite okoli\u0161a, nego i u kontekstu eti\u010dkih implikacija modernog dru\u0161tvenog i ekonomskog ure\u0111enja. A \u0161to se ti\u010de puta prema sociologiji klimatskih promjena, mislim da je on danas dobro utemeljen, posebice unutar grane sociologije koja se bavi razmatranjem odnosa dru\u0161tva i okoli\u0161a, ali i \u0161ire unutar discipline, budu\u0107i da su klimatske promjene sveprisutna prijetnja suvremenom dru\u0161tvu te radi nagla\u0161ene me\u0111upovezanosti vi\u0161estrukih kriza s kojima se suo\u010davamo.<\/p>\n

Pogor\u0161anje stanja<\/strong><\/p>\n

U razgovoru prije \u0161est godina tako\u0111er ste upozorili kako je “degradacija okoli\u0161a na globalnoj razini ve\u0107a nego ikad prije”. Koliko je stanje danas lo\u0161ije? Vidimo da planetom haraju golemi po\u017eari, poplave, prijeti nam povi\u0161enje razine mora, protekli srpanj je po vru\u0107inama bio temperaturni rekorder\u2026<\/p>\n

– Na\u017ealost, iako ne i neo\u010dekivano, godi\u0161nji izvje\u0161taji o stanju planeta i dru\u0161tva donose sve alarmantnije rezultate. Za vrijeme pandemije u javnost je izi\u0161lo nekoliko krajnje zabrinjavaju\u0107ih izvje\u0161\u0107a – zadnje je ono Me\u0111unarodnog panela o promjeni klime, takozvanog IPCC-a, koje po \u0161esti put pokazuje drasti\u010dno pogor\u0161anje trendova globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena. Prije petnaestak godina te promjene su se vi\u0161e o\u010ditovale u klimatskim modelima i neposrednim mjerenjima u usporedbi s prethodnim klimatskim razdobljima, me\u0111utim danas, samo 10 – 15 godina poslije, svatko ih mo\u017eemo osjetiti na vlastitoj ko\u017ei. I ne samo da je trenuta\u010dno stanje ve\u0107 sada u nekim dijelovima svijeta nepodno\u0161ljivo do te mjere da primorava ljude na izbjegli\u0161tvo, ve\u0107 smo toliko zaglibili u problem da budu\u0107i trendovi, ve\u0107 do polovice stolje\u0107a, pokazuju znatno pogor\u0161anje situacije. A pogor\u0161anje zna\u010di daljnje zagrijavanje povr\u0161ine kopna i mora, topljenje ledenjaka, porast razine mora, poreme\u0107aje klimatskih obrazaca koji \u0107e uklju\u010divati intenzifikaciju i porast u\u010destalosti vremenskih ekstrema, dakle poplava, su\u0161a, oluja…, ono \u0161to se prije moglo dogoditi jednom u stolje\u0107u ili desetlje\u0107u, sada \u0107e uslijediti gotovo svake sezone. Sve to direktno \u0107e utjecati na mogu\u0107nost zajednica da osigura vodu i hranu, da organizira ekonomske aktivnosti na na\u010din na koji smo to radili do sada, \u0161to \u0107e stvoriti dru\u0161tvene nejednakosti i tenzije. Ono \u0161to je pritom mo\u017eda i najzabrinjavaju\u0107e jest to da promjenu u klimatskom sustavu Zemlje koju smo pokrenuli, ne mo\u017eemo zaustaviti preko no\u0107i, \u010dak i da od sutra obustavimo sve emisije stakleni\u010dkih plinova, daljnje posljedice akcija koje smo poduzimali do ju\u010der nastavit \u0107e se jo\u0161 neko vrijeme, stoga je zaista krajnji \u010das da se uhvatimo u ko\u0161tac s klimatskom krizom i poku\u0161amo zaustaviti rast globalne temperature na 1,5 do 2 Celzijeva stupnja. Me\u0111utim, to nije jedino zabrinjavaju\u0107e izvje\u0161\u0107e, 2020. godine Svjetski fond za za\u0161titu divljine objavio je izvje\u0161\u0107e u kojem se navodi kako je u posljednjih 40-ak godina populacija divljih \u017eivotinja smanjena za 68 %! Ovome mo\u017eemo pridodati izvje\u0161\u0107e Weizman Instituta izi\u0161lo krajem 2020., u kojem je izra\u010dunato kako je antropogena masa, dakle masa stvari koje su stvorili ljudi, a koja uklju\u010duje beton, \u010delik, otpad, plastiku\u2026, jednaka masi svekolike biomase planeta, te nastavili se ovim tempom prema\u0161it \u0107e za dvostruko biomasu planeta u sljede\u0107ih 40 godina. Iako je danas tehnologija mnogo efikasnija nego prije recimo 50 godina, ni\u0161ta ne mijenja \u010dinjenicu da ne mo\u017eemo nastaviti neograni\u010denu potro\u0161nju resursa koji su ograni\u010deni.<\/p>\n

Impuls za promjene<\/strong><\/p>\n

Uzimaju\u0107i sve u obzir, zna\u010di li to sve da je sad ipak mogu\u0107a neka konkretna prekretnica, konkretan i \u010dvrst dogovor oko klime, a mnogo se o\u010dekuje i od Konferencije UN-a o klimatskim promjenama 2021. (COP26) krajem godine u \u0161kotskom Glasgowu?<\/p>\n

– Predstoje\u0107i summit u Glasgowu nije prvi takav od kojeg se mnogo o\u010dekuje, ve\u0107 vi\u0161e od desetlje\u0107a i javnost i znanstvenici od me\u0111unarodne politike o\u010dekuju odlu\u010dnije akcije kako bi se ograni\u010dile klimatske promjene. Trenuta\u010dno se nalazimo u takvoj situaciji da \u0107e ne samo ubla\u017eavanje, nego i prilagodba na klimatske promjene biti znatno te\u017ei negoli da smo odgovaraju\u0107e korake poduzeli prije 25 godina, nakon dono\u0161enja Kyotskog protokola, a u sljede\u0107ih 25 godina ovi procesi ne da \u0107e biti te\u017ei nego danas, nego gotovo neostvarivi, budu\u0107i da se zaista nalazimo na prekretnici te da smo blizu to\u010dke bez povratka, rekla bih da sada konkretan i \u010dvrst dogovor ne samo da je mogu\u0107, nego i nu\u017ean. S druge strane, ove godine \u010detrdesetak znanstvenika sudjelovalo je u izradi izvje\u0161\u0107a pod nazivom Hamburg Climate Future Outlook, u kojem procjenjuju izvjesnost zaustavljanja trendova koji \u0107e dovesti do porasta temperature ve\u0107 od 1, 5 ili 2 Celzijeva stupnja. Pritom uzimaju u obzir ne samo trenuta\u010dne tehnolo\u0161ke mogu\u0107nosti i raspolo\u017eive ekonomske alate, nego i dru\u0161tvene aspekte koji bi trebali voditi k dekarbonizaciji, poput me\u0111unarodne klimatske politike, gra\u0111anskih inicijativa i pokreta, postoje\u0107ih klimatskih regulatornih politika, korporativnih odgovora, potro\u0161a\u010dkih obrazaca, stupnja informiranosti i sli\u010dno. U studiji zaklju\u010duju kako nijedan od analiziranih aspekata trenuta\u010dno ne posjeduje dovoljno sna\u017ean impuls koji bi pokrenuo nu\u017enu promjenu, me\u0111utim, ti zaklju\u010dci ne ukazuju kako trebamo odustati od inzistiranja na promjeni, nego slu\u017ee kao dodatno upozorenje o ozbiljnosti i sveobuhvatnosti zadatka koji treba poduzeti. Politi\u010dari su rijetko bili avangarda promjene, ona je \u010de\u0161\u0107e dolazila odozdo, od pojedinaca, ili skupine gra\u0111ana, ili je bila potaknuta znanstvenim spoznajama. Znanstvene spoznaje o klimatskim promjenama ve\u0107 su dugo prisutne, a budu\u0107e generacije, pa i budu\u0107e generacije bira\u010da ako ho\u0107ete, ve\u0107 su i prije pandemije stavile klimatske promjene na agendu najva\u017enijih pitanja globalne i nacionalne politike. Zaklju\u010dci summita u Parizu prije \u0161est godina bili su pora\u017eavaju\u0107i s aspekta potrebnih odluka za suvislu klimatsku akciju, me\u0111utim, svijet je danas bitno druga\u010dije mjesto, a to pokazuju alarmantna izvje\u0161\u0107a o kojima smo ranije razgovarali, ali i iskustvo pandemije, devastiraju\u0107i vremenski ekstremi, tu je i nova generacija boraca za klimu, srednjo\u0161kolaca koji \u0107e \u017eivjeti u bitno druga\u010dijem svijetu od onog u kojem su odrasli njihovi roditelji. S druge strane ekonomske posljedice pandemije te novi zamah ekonomije koja se oporavlja i s time povezan porast emisija koji se ve\u0107 bilje\u017ei, europski sna\u017eni impuls za me\u0111unarodnom zelenom politikom temeljenih na rastu, koalicije malih i oto\u010dnih zemalja i zemalja u razvoju koje imaju potrebu za razvojem i financijskim instrumentima pomo\u0107i, sudjelovanje razvijenih zemalja koje su prethodno izi\u0161le iz Pari\u0161kog sporazuma, i jo\u0161 \u010ditav niz kompleksnih i me\u0111usobno povezanih tendencija u me\u0111unarodnoj politici utjecat \u0107e na rezultate summita u Glasgowu te jo\u0161 jedanput pokazati zrelost politi\u010dkog vodstva.<\/p>\n

Izazov budu\u0107nosti<\/strong><\/p>\n

Zaklju\u010dno, kad se radi o klimi, odnosno klimatskim promjenama, koliko je zapravo u \u0161iroj populaciji, me\u0111u ljudima, osvije\u0161ten taj problem? Za\u0161to ga mnogi jo\u0161 uvijek olako shva\u0107aju, dok neki (i znanstvenici) i dalje tvrde da su to sve normalni prirodni ciklusi kroz koje prolazi na\u0161 planet te je odgovornost \u010cOVJEKA minimalna ili nikakva? Pritom se, dakako, ne smiju zapostaviti ekonomski i korporacijski interesi, a na koje upozoravaju i brojni ekolo\u0161ki pokreti\u2026<\/p>\n

– Mislim da se \u010desto podcjenjuje zabrinutost i informiranost na\u0161ih gra\u0111ana kada su u pitanju klimatske promjene. Zadnje istra\u017eivanje, koje je provedeno prije pet godina, kojim je obuhva\u0107en reprezentativan uzorak na nacionalnoj razini pokazao nam je da vi\u0161e od 60 % gra\u0111ana Hrvatske problem klimatskih promjena ocjenjuju zabrinjavaju\u0107im ili vrlo zabrinjavaju\u0107im. Pri tome, istra\u017eivanje koje sam radila s kolegama pokazuje kako na zabrinutost oko klimatskih promjena najvi\u0161e utje\u010de svjetonazor pojedinca (ne primjerice, kako bi se moglo o\u010dekivati, obrazovanje). Iako i dalje postoji klimatski skepticizam i u javnom prostoru i zaista zanemarivom dijelu znanstvene zajednice (\u010dak bih napomenula da se radi o svega nekoliko pojedinaca koji ne objavljuju znanstvene radove na temu klimatskih promjena), pozitivni pomaci vidljivi su u medijskom prostoru u kojem je primjetan porast zastupljenosti prevladavaju\u0107eg znanstvenog konsenzusa o antropogeno izazvanim klimatskim promjenama i stru\u010dnjaka koji se bave klimom iz razli\u010ditih disciplina prirodnih i dru\u0161tvenih znanosti.<\/p>\n

Ekonomski i korporacijski interesi koje spominjete ko\u010dnica su klimatskoj politici jo\u0161 od osamdesetih i devedesetih, zapravo nemogu\u0107nost implementacije na\u010dela klimatske pravednosti i za\u0161tite okoli\u0161a i klime u mainstream politiku rezultat je kontradikcije s dominantnim strukturama kapitalisti\u010dke dr\u017eave, i zasigurno predstavljaju izazov s kojim \u0107e se nacionalni establi\u0161ment i me\u0111unarodna politika morati nositi i dalje, posebice u slu\u010daju nu\u017enih radikalnijih promjena. Me\u0111utim, podila\u017eenje tim interesima i odga\u0111anje rje\u0161avanja klimatske krize nudi daleko gori scenarij budu\u0107nosti, i u tom kontekstu va\u017eno je pozivati donositelje odluka na odgovornost. (D.J.)<\/strong><\/p>\n

Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Glas Slavonije u tiskanom i online izdanju 21. kolovoza 2021. objavljuje razgovor s dr. sc. Jelenom Pu\u0111ak pod naslovom “Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu”. – Glas Slavonije – Glas Slavonije (Magazin): Jelena Pu\u0111ak: Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu, 21. 8. 2021. Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":19558,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[48,12],"tags":[],"yoast_head":"\nDr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Glas Slavonije u tiskanom i online izdanju 21. kolovoza 2021. objavljuje razgovor s dr. sc. Jelenom Pu\u0111ak pod naslovom “Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu”. – Glas Slavonije – Glas Slavonije (Magazin): Jelena Pu\u0111ak: Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu, 21. 8. 2021. Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-jelena-pudak-dogovor-o-klimi-je-prioritet-svako-odgadanje-vodi-u-katastrofu-21-8-2021\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-08-23T17:10:56+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-08-29T21:47:41+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/JPudjak_fi.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"500\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"220\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Boris\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Boris\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-jelena-pudak-dogovor-o-klimi-je-prioritet-svako-odgadanje-vodi-u-katastrofu-21-8-2021\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-jelena-pudak-dogovor-o-klimi-je-prioritet-svako-odgadanje-vodi-u-katastrofu-21-8-2021\/\",\"name\":\"Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2021-08-23T17:10:56+00:00\",\"dateModified\":\"2021-08-29T21:47:41+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-jelena-pudak-dogovor-o-klimi-je-prioritet-svako-odgadanje-vodi-u-katastrofu-21-8-2021\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-jelena-pudak-dogovor-o-klimi-je-prioritet-svako-odgadanje-vodi-u-katastrofu-21-8-2021\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-jelena-pudak-dogovor-o-klimi-je-prioritet-svako-odgadanje-vodi-u-katastrofu-21-8-2021\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\",\"name\":\"Boris\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Boris\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"Glas Slavonije u tiskanom i online izdanju 21. kolovoza 2021. objavljuje razgovor s dr. sc. Jelenom Pu\u0111ak pod naslovom “Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu”. – Glas Slavonije – Glas Slavonije (Magazin): Jelena Pu\u0111ak: Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu, 21. 8. 2021. Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-jelena-pudak-dogovor-o-klimi-je-prioritet-svako-odgadanje-vodi-u-katastrofu-21-8-2021\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2021-08-23T17:10:56+00:00","article_modified_time":"2021-08-29T21:47:41+00:00","og_image":[{"width":500,"height":220,"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/JPudjak_fi.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Boris","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Boris","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"11 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-jelena-pudak-dogovor-o-klimi-je-prioritet-svako-odgadanje-vodi-u-katastrofu-21-8-2021\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-jelena-pudak-dogovor-o-klimi-je-prioritet-svako-odgadanje-vodi-u-katastrofu-21-8-2021\/","name":"Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2021-08-23T17:10:56+00:00","dateModified":"2021-08-29T21:47:41+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-jelena-pudak-dogovor-o-klimi-je-prioritet-svako-odgadanje-vodi-u-katastrofu-21-8-2021\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-jelena-pudak-dogovor-o-klimi-je-prioritet-svako-odgadanje-vodi-u-katastrofu-21-8-2021\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/08\/dr-sc-jelena-pudak-dogovor-o-klimi-je-prioritet-svako-odgadanje-vodi-u-katastrofu-21-8-2021\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Dogovor o klimi je prioritet, svako odga\u0111anje vodi u katastrofu"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b","name":"Boris","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","caption":"Boris"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19560"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19560"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19560\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19592,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19560\/revisions\/19592"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19558"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19560"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19560"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19560"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}