{"id":21120,"date":"2021-12-06T18:27:47","date_gmt":"2021-12-06T18:27:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?p=21120"},"modified":"2021-12-06T21:36:05","modified_gmt":"2021-12-06T21:36:05","slug":"dr-sc-drazen-zivic-popis-demografska-podloga-za-planiranje-12-11-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/12\/dr-sc-drazen-zivic-popis-demografska-podloga-za-planiranje-12-11-2021\/","title":{"rendered":"Dr. sc. Dra\u017een \u017divi\u0107: Popis – demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021."},"content":{"rendered":"

Suboti\u010dke tjedne novine i portal na hrvatskome jeziku Hrvatska rije\u010d objavljuju 12. studenoga 2021. razgovor Jasminke Duli\u0107 s dr. sc. Dra\u017eenom \u017divi\u0107em pod naslovom “Popis – demografska podloga za planiranje”.<\/strong> – Hrvatska rije\u010d<\/a><\/p>\n

\"\"\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

– Hrvatska rije\u010d (tiskano izdanje):<\/strong> Popis \u2013 demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021.<\/a>
\n– Hrvatska rije\u010d (online izdanje):<\/strong> Popis \u2013 demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021.<\/a><\/p>\n

Popis \u2013 demografska podloga za planiranje<\/span><\/p>\n

U Hrvatskoj se upravo ovoga tjedna zavr\u0161ava terenski dio popisa stanovni\u0161tva, dok je u Srbiji popis tek u pripremnoj fazi budu\u0107i je odgo\u0111en za listopad 2022. godine. Popis je demografska podloga za svaku vrstu planiranja u dr\u017eavi kao cjelini, ali i za manjinske etni\u010dke zajednice, koje su \u00bbposebno osjetljive na dinami\u010dne demografske promjene, poglavito ako su one u dugotrajnom silaznom trendu kao \u0161to je to slu\u010daj u Hrvatskoj posljednja tri i vi\u0161e desetlje\u0107a\u00ab, ka\u017ee pomo\u0107nik ravnatelja Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, demograf dr. sc. Dra\u017een \u017divi\u0107<\/strong>.<\/p>\n

Va\u017eno je stoga poznavati realno demografsko stanje svake manjinske zajednice, \u00bbjer je ono pretpostavka djelovanja na o\u010duvanju njihove kulturne i identitetske opstojnosti i dru\u0161tvene integriranosti u naj\u0161irem smislu rije\u010di\u00ab, isti\u010de dr. sc. \u017divi\u0107, s kojim smo razgovarali o razli\u010ditim pitanjima vezanim uz provo\u0111enje popisa stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Postoji li univerzalna metodologija i tehnologija popisa ili svaka dr\u017eava ima svoju metodologiju prikupljanja i obrade podataka?<\/strong><\/p>\n

Sredinom 19. stolje\u0107a na me\u0111unarodnoj je statisti\u010dkoj razini uspostavljena i usugla\u0161ena osnovna metodologija popisivanja stanovni\u0161tva. Prema njoj postoje dva osnovna na\u010dela popisivanja: prvo koje se odnosi na stalno ili de iure, a drugo koje se odnosi na prisutno ili de facto stanovni\u0161tva. Uz to moderni popisi moraju biti sveobuhvatni, \u0161to zna\u010di da se popisuje cjelokupno stanovni\u0161tvo a ne samo pojedine kategorije. Svaki popis ima kriti\u010dni vremenski trenutak na koji se rezultati odnose (primjerice, u Hrvatskoj je dugo vremena to bio 31. o\u017eujak, a u ovogodi\u0161njem popisu \u0107e to biti 31. kolovoz; u Srbiji je u popisu 2011. kriti\u010dni vremenski trenutak bio 30. rujan, dok je u ranijim popisima to tako\u0111er bio 31. o\u017eujak), premda se za provedbu samog popisa ra\u010duna barem s dva tjedna ili vi\u0161e. Danas se uglavnom u popisima, radi me\u0111unarodne usporedivosti, primjenjuje de facto na\u010delo, prema konceptu \u00bbuobi\u010dajenog mjesta stanovanja\u00ab, \u0161to zna\u010di da se u broj stanovnika nekog naselja ili dr\u017eave uklju\u010duju, krajnje pojednostavljeno re\u010deno, sve osobe koje u tom naselju ili dr\u017eavi provode najve\u0107i dio svojega slobodnog vremena, neovisno o njihovom formalnom prebivali\u0161tu ili boravi\u0161tu. Dakako, svaki popis \u00bbprepoznaje\u00ab i privremeno odsutne osobe (zbog \u0161kolovanja, lije\u010denja i sli\u010dno). Neovisno o me\u0111unarodnim popisnim standardima i kriterijima svaka dr\u017eava mo\u017ee svoju metodologiju prikupljanja i obrade podataka donekle prilagoditi svojim potrebama i mogu\u0107nostima.<\/p>\n

Hrvatska jo\u0161 uvijek vr\u0161i popis na tradicionalni na\u010din dok se u ve\u0107ini dr\u017eava EU popis radi kao registarski popis? U \u010demu je razlika i za\u0161to Hrvatska jo\u0161 nije pre\u0161la na registarski popis?<\/strong><\/p>\n

Hrvatska je u ovogodi\u0161njem popisu primijenila dva modela popisivanja \u2013 elektroni\u010dki model putem odgovaraju\u0107e aplikacije koju su mogli ispuniti svi zainteresirani preko sustava e-gra\u0111ani, i klasi\u010dni model pomo\u0107u popisiva\u010da koji ih je posjetio u njihovom domu. Treba naglasiti da su popisiva\u010di bili obvezni posjetiti i domove onih koji su se popisali putem sustava e-gra\u0111ani radi provjere odgovaraju\u0107eg koda. Prema izjavama nadle\u017enih iz Dr\u017eavnoga zavoda za statistiku, ovogodi\u0161nji je popis bio posljednji koji se odvijao na \u00bbstari\u00ab na\u010din, budu\u0107i da \u0107e se sljede\u0107i popisi obavljati isklju\u010divo elektroni\u010dkim putem pomo\u0107u sustava registra stanovni\u0161tva. Hrvatski su demografi ve\u0107 godinama zagovarali uvo\u0111enje registra stanovni\u0161tva kao najboljeg \u00bbalata\u00ab za sustavno pra\u0107enje promjena u broju, razmje\u0161taju i strukturama stanovni\u0161tva. No, do danas se to nije dogodilo. Najave postoje, a ho\u0107e li i kada registar stanovni\u0161tva profunkcionirati u punini ostaje za vidjeti. Vjerojatno je do sada nedostajala stvarna politi\u010dka volja da se to pitanje rije\u0161i.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Postoje li mogu\u0107nosti da se popis uradi nekvalitetno? Drugim rije\u010dima, \u0161to mo\u017ee biti problemati\u010dno u metodologiji prikupljanja i obrade podataka? Kako se kontrolira kvaliteta i to\u010dnost podataka koji se prikupe popisom?<\/strong><\/p>\n

Kao i u svemu \u0161to se radi postoji prostor za pogre\u0161ke, poglavito nenamjerne, ali i prostor za manipulaciju. Budu\u0107i da se ovogodi\u0161nji popis stanovni\u0161tva u Hrvatskoj odr\u017eava u vrlo specifi\u010dnim uvjetima (pandemija covid-19) te\u0161ko je u ovom trenutku kazati koliko je ta \u010dinjenica utjecala na kvalitetu prikupljenih podataka. Sama \u010dinjenica da je krajnji rok za provedbu popisa dva puta produljen govori da je \u00bbna terenu\u00ab problema bilo. Za nadati je se da to ne\u0107e zna\u010dajnije utjecati i na kvalitetu prikupljenih, obra\u0111enih i kasnije objavljenih podataka. No, puno je va\u017enije pitanje pristupa li se popisu samo kao slo\u017eenoj, ali ipak uobi\u010dajenoj statisti\u010dkoj \u00bboperaciji\u00ab, ili kao svojevrsnom \u00bbpoliti\u010dkom projektu\u00ab \u010diji rezultati slu\u017ee u dnevnopoliti\u010dke svrhe. Rezultati popisa mogu se provjeriti postupkom koji se zove kontrolni popis, ali je iznimno va\u017eno pitanje odabira uzorka koji \u0107e se provjeriti. Moje je mi\u0161ljenje je da se rezultati popisa trebaju provjeriti na podru\u010djima za koje postoje osnovane sumnje da mogu \u00bbproizvesti\u00ab fiktivne podatke.<\/p>\n

\u0160to mogu biti razlozi za odga\u0111anje popisa i koliko se \u010desto to doga\u0111a? Kakve su relacije popisa i politike? Nije li popis jedan stru\u010dni posao koji nema, ili ne bi trebao imati puno veze s politikom kada se organizira?<\/strong><\/p>\n

Budu\u0107i da su se moderni popisi stanovni\u0161tva uglavnom organizirali ili se jo\u0161 uvijek odr\u017eavaju u desetogodi\u0161njim ili petogodi\u0161njim intervalima, puno razloga za odga\u0111anje popisa nije bilo. Svakako da je jedan od najve\u0107ih bio po\u010detak Drugoga svjetskog rata, tako da niti na podru\u010dju tada\u0161nje jugoslavenske dr\u017eavne zajednice popis 1941. godine nije obavljen. Aktualna pandemija covid-19 utjecala je da je ve\u0107ina europskih dr\u017eava popise planirane za prolje\u0107e 2021. godine odgodila za jesen iste godine ili za narednu godinu. To mi se \u010dini opravdanim i nu\u017enim, jer je bolje malo kasniti s popisom nego dobiti podatke slabije ili iskrivljene kvalitete. No, prebacivanjem popisivanja u svojevrsno virtualno okru\u017eenje mogu se prevenirati budu\u0107i izvanredni doga\u0111aji. Sla\u017eem se apsolutno s Va\u0161om tvrdnjom da popisi ne bi trebali imati ikakve veze s aktualnom ili dnevnom politikom, osim u onom dijelu koji se odnosi na dono\u0161enje zakonskih akata na kojima se popis temelji, ali i tada politika ne bi smjela utjecati na metodolo\u0161ka i stru\u010dna rje\u0161enja, a kamoli ih prilago\u0111avati svojim potrebama. Dakako, politiku u ovom smislu shva\u0107am isklju\u010divo kao odnos stranaka u parlamentarnom \u017eivotu neke zemlje, a ne u \u0161irem smislu kao aktivnost za op\u0107e dobro.<\/p>\n

Koriste li se danas podaci iz popisa i demografski podaci na pravi na\u010din? Ho\u0107u re\u0107i da li se politiziraju umjesto da koriste dr\u017eavi za planiranje?<\/strong><\/p>\n

Neovisno o modelu popisivanja, svrha svakog popisa jest prikupiti \u0161to raznovrsnije podatke o populaciji koja \u017eivi na nekom podru\u010dju, njezinoj strukturi, ku\u0107anstvima i stanovima u kojima ta populacija \u017eivi. Popisom ili registrom stanovni\u0161tva pribavljeni podatci trebaju biti samo demografska podloga za svaku vrstu dru\u0161tvenog, ekonomskog, regionalnog i sigurnosnog planiranja, a ne bi trebali biti shva\u0107eni kao podloga za politi\u010dka prepucavanja. U hrvatskom se popisnom iskustvu prepoznaju i jedna i druga pozadina.<\/p>\n

Novina je da su u popisu uklju\u010dena i pitanja koja se odnose na ranjavanje u ratu, podataka o \u010dlanovima obitelji koji su nestali ili stradali. \u0160to \u0107e to zna\u010diti za formiranje to\u010dne slike o posljedicama rata na demografsku sliku Hrvatske?<\/strong><\/p>\n

Premda su proteklih godina u\u010dinjeni zna\u010dajni napori u utvr\u0111ivanju veli\u010dine (broja) i strukture ukupnih, izravnih i migracijskih gubitaka Hrvatske u Domovinskom ratu, napose po pitanju ratnoga mortaliteta, odnosno broja poginulih, ubijenih, umrlih, nasilno odvedenih, zato\u010denih i nestalih osoba, kako na nacionalnoj tako i na lokalnim razinama, kona\u010dna demografska bilanca Domovinskoga rata nije utvr\u0111ena. Za to postoje, dakako, objektivni, ali i subjektivni razlozi. Naime, mnogi izvori podataka su jo\u0161 uvijek slabo dostupni ili potpuno nedostupni, a nije uvijek bila niti jasna politi\u010dka volja da se pitanje demografskih ratnih gubitaka potpuno rije\u0161i. Jedino je, \u010dini se, znanstvena zajednica bila pripravna uhvatiti se toga odgovornog zadatka. U tom smislu isti\u010dem Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar koji se, uz druga znanstvena pitanja, ve\u0107 tri desetlje\u0107a bavi slo\u017eenom problematikom Domovinskog rata na razli\u010dite na\u010dine \u2013 od projektnih i nakladni\u010dkih aktivnosti do organiziranja znanstvenih i znanstveno-stru\u010dnih skupova, posebno posve\u0107enih fenomenu \u00bbVukovara ’91.\u00ab. Veliki su doprinos dali i Hrvatski institut za povijest i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. Ujedno, i uloga pojedinih udruga civilnoga dru\u0161tva, pa i crkvenih institucija, na utvr\u0111ivanju bilance demografskih gubitaka Hrvatske u Domovinskom ratu nije zanemariva. U tom smislu va\u017eno je i dalje prikupljati podatke, istra\u017eivati arhive i dostupnu dokumentaciju, pa se i pitanja o stradanjima u Domovinskom ratu u popisu 2021., prema mojemu mi\u0161ljenju, \u010dine dobrodo\u0161la.<\/p>\n

Koliko je popis zna\u010dajan za nacionalne manjine?<\/strong><\/p>\n

Nema nikakve sumnje da su broj\u010dano male populacije, a to su uglavnom manjinske etni\u010dke zajednice, posebno osjetljive na dinami\u010dne demografske promjene, poglavito ako su one u dugotrajnom silaznom trendu kao \u0161to je to slu\u010daj u Hrvatskoj posljednja tri i vi\u0161e desetlje\u0107a. Stoga nije neva\u017eno poznavati realno demografsko stanje svake manjinske zajednice, jer je ono pretpostavka djelovanja na o\u010duvanju njihove kulturne i identitetske opstojnosti i dru\u0161tvene integriranosti u naj\u0161irem smislu rije\u010di.<\/p>\n

Srbija se i dalje zala\u017ee za otvorenu rubriku u popisnim obrascima kada je u pitanju nacionalnost, unato\u010d tome \u0161to su predstavnici nacionalnih vije\u0107a slu\u017ebeno zatra\u017eili od Republi\u010dkog zavoda za statistiku da se u popisne obrasce navedu sve nacionalnosti koje su priznate. Kakva je praksa u Hrvatskoj kada je u pitanju popisni materijal i na koji na\u010din se i samim materijalom doprinosi jasnijem o\u010ditovanju nacionalne pripadnosti manjinskih zajednica? Predstavnicii nacionalnomanjinskih vije\u0107a smatraju kako se upravo putem popisnih obrazaca stvara pogodna situacija za manipuliranjem kod o\u010ditovanja etnokulturolo\u0161kih osobenosti?<\/strong><\/p>\n

Nema sumnje da bi navo\u0111enje svih priznatih nacionalnosti olak\u0161alo izja\u0161njavanje i obradu podataka, \u0161to bi smanjilo mogu\u0107nosti eventualne manipulacije rezultatima popisa. No, do manipulacije mo\u017ee uvijek do\u0107i ako postoji \u00bbpoliti\u010dka volja\u00ab za tim, neovisno o modelima izja\u0161njavanja stanovni\u0161tva prema etni\u010dkoj\/nacionalnoj pripadnosti. U popisu stanovni\u0161tva 2021. u Hrvatskoj rubrika za izja\u0161njavanje po narodnosti bila je otvorena. Budu\u0107i da je zna\u010dajan dio populacije u Hrvatskoj iskoristio mogu\u0107nost elektroni\u010dkog popisivanja bit \u0107e vrlo zanimljivo kako je to eventualno utjecalo na izja\u0161njavanje po narodnosnom kriteriju.<\/p>\n

Dr\u017eava Srbija i Republi\u010dki zavod za statistiku ne pokazuju spremnost za adekvatnim uklju\u010divanjem pripadnika manjinskih zajednica u popisne komisije u jedinicama lokalnih samouprava. \u010cak se u izrazito multietni\u010dkim sredinama gdje \u017eivi vi\u0161e nacionalnih zajednica inzistira da u popisnoj komisiji jedna zajednica zastupa vi\u0161e drugih. Kakvim vidite ovakvo postupanje RZS-a i kakve to posljedice mo\u017ee imati za hrvatsku manjinu koja je isklju\u010dena i u brojnim drugim segmentima?<\/strong><\/p>\n

Jedan od klju\u010dnih faktora demografske odr\u017eivosti svake nacionalne manjine, osobito onih koje su zahva\u0107ene jakim negativnim demografskim trendovima, a hrvatska jest jedna od njih, je osiguranje preduvjeta dru\u0161tvene odr\u017eivosti, a to zna\u010di ja\u010de uklju\u010denosti pripadnika manjinskih zajednica u dru\u0161tveni, politi\u010dki i ekonomski \u017eivot dr\u017eave. Sukladno tome, ve\u0107a uklju\u010denost i anga\u017eman manjina, a to zna\u010di i hrvatske, u pripremu i provedbu popisa stanovni\u0161tva u Srbiji 2022. godine trebao bi predstavljati pozitivan korak u pravcu revitalizacije hrvatske populacije.<\/p>\n

Kakvo je Va\u0161e mi\u0161ljenje o kampanjama pred popis? Koliko one mogu biti u\u010dinkovite za same nacionalne manjine?<\/strong><\/p>\n

Osobno ne vidim ni\u0161ta sporno u \u010dinjenici da se u pripremi pred popis javno isti\u010de njegova va\u017enost i potreba da se u popisu prikupe istiniti podatci, odnosno da se osobe koje se popisuju potpuno slobodno izjasne o svim pitanjima, osobito o pitanjima etni\u010dke, vjerske i jezi\u010dne pripadnosti. To jednako vrijedi za ve\u0107inski narod kao i za manjinske etni\u010dke zajednice. Drugo je, me\u0111utim, pitanje ako \u00bbpopisna promid\u017eba\u00ab ima druge motive, odnosno ako se njome promi\u010de potreba ili odre\u0111ena politika da osoba koja se popisuje da djelomi\u010dno ili potpuno neto\u010dne podatke kako bi se na temelju njih ostvarivala ve\u0107a manjinska prava, napose pravo na slu\u017ebenu uporabu jezika i pisma ili ve\u0107a participacija pripadnika manjina u strukturama vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.<\/p>\n

Prou\u010davali ste i napisali znanstvene radove na temu suvremene demografske slike Hrvata u Srbiji i Vojvodini. Ta slika je prili\u010dno crna. Mogu li se preokrenuti demografski trendovi i od \u010dega u najve\u0107oj mjeri ovise?<\/strong><\/p>\n

Dubina demografske krize u kojoj se nalaze Hrvati u Srbiji i Vojvodini sugerira zaklju\u010dak o vrlo te\u0161kom zadatku koji stoji pred svima koji se bave pitanjem demografske revitalizacije i o\u010duvanja nacionalnog identiteta hrvatske manjinske zajednice u toj dr\u017eavi \u2013 od institucija srpske dr\u017eave, preko institucija hrvatske zajednice, do institucija hrvatske dr\u017eave kao mati\u010dne domovine. Ujedno, ne treba zanemariti niti ulogu pojedinca koji sam odlu\u010duje kako \u0107e se u popisu izjasniti, ho\u0107e li u\u0107i u brak, koje \u0107e reproduktivne norme ostvarivati, ho\u0107e li ostati \u017eivjeti u Srbiji (i Vojvodini) ili iseliti (u Hrvatsku ili drugdje) itd. Dugotrajno negativni demografski trendovi imaju vrlo slo\u017eene uzroke i nije ih mogu\u0107e detaljnije elaborirati u odgovoru na Va\u0161e pitanje. Najjednostavnije re\u010deno, radi se o kombinaciji nepovoljnih demografskih procesa, osobito u reprodukciji, migracijama i demografskim strukturama (jako demografsko stanje i nedovoljna razina obrazovanosti), s dru\u0161tvenim procesima u domeni nepovoljnog politi\u010dkog polo\u017eaja hrvatske manjine, \u00bbbunjeva\u010dkog\u00ab i \u00bb\u0161oka\u010dkog\u00ab pitanja, procesa asimilacije, trendova u promjeni popisnog izja\u0161njavanja, politi\u010dki motiviranog nasilja nad Hrvatima, osobito 1990-ih, ali i kasnije itd. Demografska revitalizacija, shva\u0107ena kao usporavanje negativnih demografskih trendova, nije mogu\u0107a ako se ne u\u010dine zna\u010dajno ve\u0107i napori nego do sada u pobolj\u0161anju dru\u0161tvenog, politi\u010dkog i obrazovnog polo\u017eaja hrvatske manjinske zajednice, ne samo na nivou pojedinca nego i na razini kolektiviteta, \u0161to me\u0111u ostalim anticipira potpuno slobodno, bez ikakvih pritisaka a osobito posljedica, izja\u0161njavanje Hrvatima u sljede\u0107em popisu stanovni\u0161tva koji je u Srbiji najavljen za listopad 2022. godine.<\/p>\n

Postoje li to\u010dni podaci o tome koliki je broj Hrvata prognan iz Srbije, budu\u0107i da se procjene razlikuju i po nekoliko tisu\u0107a?<\/strong><\/p>\n

U do sada objavljenoj literaturi, koliko je meni poznato, procijenjeno je da je iz Srbije, napose iz srijemskog dijela Vojvodine, na razli\u010dite na\u010dine protjerano izme\u0111u 30 i 40 tisu\u0107a Hrvata. Osnovnu metodolo\u0161ku pote\u0161ko\u0107u utvr\u0111ivanja preciznog broja protjeranih predstavlja \u010dinjenica da se dio po etni\u010dkom podrijetlu Hrvata u Srbiji nije tako izjasnio u popisu 1991. godine. Ako izuzmemo Hrvate koji su se iz razli\u010ditih razloga u popisima izja\u0161njavali kao Bunjevci i \u0160okci, ostaje jo\u0161 i pitanje Hrvata koji su se anacionalno izjasnili, bilo kao Jugoslaveni, bilo kao regionalna pripadnosti ili se uop\u0107e nisu \u017eeljeli izjasniti u smislu nacionalne pripadnosti. Budu\u0107i da ne mo\u017eemo utvrditi to\u010dan broj Hrvata u Srbiji 1991. godine (osim, dakako, onih koji su se u popisu tako izjasnili), ne mo\u017eemo primijeniti uobi\u010dajenu demografsku metodu me\u0111upopisne usporedbe 1991. \u2013 2002. godine. Neovisno, me\u0111utim, o egzaktnom broju koji \u0107e nam mo\u017eda ostati i nepoznat, ipak ostaje \u010dinjenica da je hrvatska manjinska zajednica u Srbiji (i Vojvodini) nakon 1991. u jakoj depopulaciji i da su prisilne migracije, uz vrlo nepovoljan odnos rodnosti i smrtnosti, krucijalan \u010dimbenik njezinoga demografskog regresa, koji je me\u0111u najsna\u017enijima u odnosu na druge manjinske zajednice. To se, najjasnije, na\u017ealost o\u010dituje u \u010dinjenici da su Hrvati me\u0111u najstarijim stanovni\u0161tvom Srbije i Vojvodine, a to zna\u010di i me\u0111u najstarijim populacijama u svijetu danas.<\/p>\n

Mogu li dr\u017eave utjecati na o\u010duvanje nacionalnomanjinskih zajednica ili su one osu\u0111ene na nestanak kroz procese asimilacije, migracije, mimikrije po Va\u0161em mi\u0161ljenju?<\/strong><\/p>\n

Dr\u017eave trebaju stvarati jednake i \u0161to bolje uvjete \u017eivota i rada za svakog pojedinca koji \u017eivi na njezinom teritoriju. To \u0107e \u010duvati identitet ve\u0107inskog naroda, ali i manjinskih zajednica. Jednaki i poticajni uvjeti omogu\u0107it \u0107e manjinama bolju i sna\u017eniju integriranost, nasuprot asimilacijskim procesima. Drugo je, dakako, pitanje imaju li manjine dovoljno demografskog kapaciteta za o(p)stanak ili su negativni trendovi (prirodni pad, demografsko starenje i emigracija) ve\u0107 uzeli toliko maha da ih je te\u0161ko mogu\u0107e usporiti, a kamoli posve zaustaviti. U takvoj su situaciji danas Hrvati u Srbiji (i Vojvodini), a u sli\u010dnoj su situaciji i neke manjinske zajednice u Hrvatskoj, \u010dak i srpska koja je najbrojnija.<\/p>\n

Prema Va\u0161im istra\u017eivanjima i dosada\u0161njem iskustvu, kolika je vjerovatno\u0107a da se iseljeno i prognano stanovni\u0161tvo zbog rata, prijetnji ili nasilja vra\u0107a u mjesto ili kraj (ili dr\u017eavu) iz koje su prognani, pobjegli zbog ratnih okolnosti?<\/strong><\/p>\n

Svjetska iskustva kazuju da se pribli\u017eno 30% prognanog i izbjegli\u010dkog stanovni\u0161tva nikada ne vrati u svoja naselja u kojima su \u017eivjeli do krize (politi\u010dke, ratne, prirodne) koja ih je potaknula na odlazak. No, ako se razlozi njihova progonstva i izbjegli\u0161tva nisu uklonili te ako \u017eivot negdje drugdje potraje dulje vrijeme onda se postotak povratnika zna\u010dajno smanjuje, \u0161to zbog smrtnosti u progonstvu i izbjegli\u0161tvu \u0161to zbog sna\u017enije integriranosti (ekonomske, socijalne, obrazovne) u zajednice i dru\u0161tva u kojima su privremeno \u017eivjeli. Kada su u pitanju prisilne migracije na podru\u010dju dana\u0161nje Hrvatske i Srbije, dr\u017eim da su one uglavnom okon\u010dane i da se ubudu\u0107e ne mo\u017ee o\u010dekivati zna\u010dajniji povratak, bilo Hrvata bilo Srba. Pojedina\u010dnih povrataka mo\u017ee biti, ali masovnijeg i organiziranijeg zasigurno ne. I to, ponavljam, nije neo\u010dekivani migracijski scenarij.<\/p>\n

Intervju vodila: Jasminka Duli\u0107<\/p>\n

Dr. sc. Dra\u017een \u017divi\u0107<\/a><\/p>\n

Podru\u010dni centar Vukovar<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Suboti\u010dke tjedne novine i portal na hrvatskome jeziku Hrvatska rije\u010d objavljuju 12. studenoga 2021. razgovor Jasminke Duli\u0107 s dr. sc. Dra\u017eenom \u017divi\u0107em pod naslovom “Popis – demografska podloga za planiranje”. – Hrvatska rije\u010d – Hrvatska rije\u010d (tiskano izdanje): Popis \u2013 demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021. – Hrvatska rije\u010d (online izdanje): Popis \u2013 demografska… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Dra\u017een \u017divi\u0107: Popis – demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021.<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":21107,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[48,12],"tags":[],"yoast_head":"\nDr. sc. Dra\u017een \u017divi\u0107: Popis - demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dr. sc. Dra\u017een \u017divi\u0107: Popis - demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Suboti\u010dke tjedne novine i portal na hrvatskome jeziku Hrvatska rije\u010d objavljuju 12. studenoga 2021. razgovor Jasminke Duli\u0107 s dr. sc. Dra\u017eenom \u017divi\u0107em pod naslovom “Popis – demografska podloga za planiranje”. – Hrvatska rije\u010d – Hrvatska rije\u010d (tiskano izdanje): Popis \u2013 demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021. – Hrvatska rije\u010d (online izdanje): Popis \u2013 demografska… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Dra\u017een \u017divi\u0107: Popis – demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/12\/dr-sc-drazen-zivic-popis-demografska-podloga-za-planiranje-12-11-2021\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-12-06T18:27:47+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-12-06T21:36:05+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/D_Zivic_fi1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"500\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"222\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Boris\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Boris\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"15 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/12\/dr-sc-drazen-zivic-popis-demografska-podloga-za-planiranje-12-11-2021\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/12\/dr-sc-drazen-zivic-popis-demografska-podloga-za-planiranje-12-11-2021\/\",\"name\":\"Dr. sc. Dra\u017een \u017divi\u0107: Popis - demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2021-12-06T18:27:47+00:00\",\"dateModified\":\"2021-12-06T21:36:05+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/12\/dr-sc-drazen-zivic-popis-demografska-podloga-za-planiranje-12-11-2021\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/12\/dr-sc-drazen-zivic-popis-demografska-podloga-za-planiranje-12-11-2021\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/12\/dr-sc-drazen-zivic-popis-demografska-podloga-za-planiranje-12-11-2021\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dr. sc. Dra\u017een \u017divi\u0107: Popis – demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021.\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\",\"name\":\"Boris\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Boris\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dr. sc. Dra\u017een \u017divi\u0107: Popis - demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dr. sc. Dra\u017een \u017divi\u0107: Popis - demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"Suboti\u010dke tjedne novine i portal na hrvatskome jeziku Hrvatska rije\u010d objavljuju 12. studenoga 2021. razgovor Jasminke Duli\u0107 s dr. sc. Dra\u017eenom \u017divi\u0107em pod naslovom “Popis – demografska podloga za planiranje”. – Hrvatska rije\u010d – Hrvatska rije\u010d (tiskano izdanje): Popis \u2013 demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021. – Hrvatska rije\u010d (online izdanje): Popis \u2013 demografska… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Dra\u017een \u017divi\u0107: Popis – demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021.","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/12\/dr-sc-drazen-zivic-popis-demografska-podloga-za-planiranje-12-11-2021\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2021-12-06T18:27:47+00:00","article_modified_time":"2021-12-06T21:36:05+00:00","og_image":[{"width":500,"height":222,"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/D_Zivic_fi1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Boris","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Boris","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"15 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/12\/dr-sc-drazen-zivic-popis-demografska-podloga-za-planiranje-12-11-2021\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/12\/dr-sc-drazen-zivic-popis-demografska-podloga-za-planiranje-12-11-2021\/","name":"Dr. sc. Dra\u017een \u017divi\u0107: Popis - demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2021-12-06T18:27:47+00:00","dateModified":"2021-12-06T21:36:05+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/12\/dr-sc-drazen-zivic-popis-demografska-podloga-za-planiranje-12-11-2021\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/12\/dr-sc-drazen-zivic-popis-demografska-podloga-za-planiranje-12-11-2021\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2021\/12\/dr-sc-drazen-zivic-popis-demografska-podloga-za-planiranje-12-11-2021\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dr. sc. Dra\u017een \u017divi\u0107: Popis – demografska podloga za planiranje, 12. 11. 2021."}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b","name":"Boris","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","caption":"Boris"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21120"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21120"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21120\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21126,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21120\/revisions\/21126"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21107"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21120"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21120"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21120"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}