{"id":22421,"date":"2022-05-20T21:36:34","date_gmt":"2022-05-20T21:36:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?p=22421"},"modified":"2022-05-20T21:51:41","modified_gmt":"2022-05-20T21:51:41","slug":"dr-sc-inga-tomic-koludrovic-ne-mozemo-govoriti-o-kraju-braka-kao-institucije-19-5-2022","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/05\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-ne-mozemo-govoriti-o-kraju-braka-kao-institucije-19-5-2022\/","title":{"rendered":"Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \u201eNe mo\u017eemo govoriti o kraju braka kao institucije\u201c, 19. 5. 2022."},"content":{"rendered":"

Ve\u010dernji list u tiskanom i online izdanju 19. svibnja 2022. objavljuje prilog Dijane Jurasi\u0107 pod naslovom \u201eKriza braka u EU: najmanje vjen\u010danja u Italiji i Irskoj\u201c u kojem dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107 komentira Eurostatove podatke o brakovima u Europskoj uniji<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

– Ve\u010dernji list:<\/strong> Za\u0161to u EU izumire institucija braka? Objavljena je statistika po dr\u017eavama: Evo kako stoji Hrvatska, 19. 5. 2022.<\/a><\/p>\n

Kriza braka u EU: najmanje vjen\u010danja u Italiji i Irskoj<\/span><\/p>\n

Stopa sklopljenih brakova u EU bila je 1964. godine 8, a u 2020. pala je na 3,2. Hrvatska je negdje u sredini ljestvice. Najvi\u0161e se vjen\u010daju Ma\u0111ari. Razvoda je najmanje na Malti, a najvi\u0161e u Letoniji, Litvi i Danskoj<\/em><\/p>\n

HRVATSKA je negdje u sredini ljestvice jer smo 2020. imali 3,75 sklopljenih brakova na 1000 stanovnika. U odnosu na prija\u0161nje godine i 2019. kad smo imali 4,6 brakova na 1000 stanovnika, i mi smo do\u017eivjeli pad jer smo do 2020. imali u prosjeku 20.000 sklopljenih brakova godi\u0161nje, a 2020. tek 16,7 tisu\u0107a<\/em><\/p>\n

Brak uzdrmali ekonomska nesigurnost i COVID kriza, a u Hrvatskoj i iseljavanje mladih<\/em><\/p>\n

Pandemija, ali i rast broja izvanbra\u010dnih zajednica posljednjih desetlje\u0107a doveli su do rekordno niske stope sklopljenih brakova na 1000 stanovnika u EU od 3,2. Najmanje brakova sklapa se u Italiji, Portugalu, \u0160panjolskoj i Irskoj, a najvi\u0161e u Ma\u0111arskoj, Letoniji, Litvi i Danskoj. Dok je davne 1964. stopa sklopljenih brakova na 1000 stanovnika iznosila 8, u 2020. pala je na 3,2, prema podacima Eurostata, i ni\u017ea je od pretpandemijske 2019. (4,3). Iako se u \u0161est desetlje\u0107a stopa razvoda na 1000 stanovnika udvostru\u010dila, pove\u0107av\u0161i se s 0,8 na 1,6, zanimljivo je da se u posljednjem desetlje\u0107u broj razvoda u EU smanjuje jer je 2010. stopa razvoda na 1000 stanovnika iznosila 1,9.<\/p>\n

Ni brak ni posao za cijeli \u017eivot<\/strong><\/p>\n

Razvodi su, \u010dini se, do\u017eivjeli svoj vrhunac u EU, a parovi koji ih ne \u017eele iskusiti skloniji su izvanbra\u010dnim zajednicama ili \u017eivotu na odvojenim adresama. Najvi\u0161e stope brakova na 1000 stanovnika u 2020. imaju Ma\u0111arska (6,9), Letonija (5,6), Litva (5,5), te Danska (4,89), a najni\u017ee Italija (1,6), Portugal (1,8) te \u0160panjolska i Irska (1,9). Rekorderi Ma\u0111ari tako imaju vjen\u010danja skoro kao i davne 1964.<\/p>\n

Hrvatska je negdje u sredini ljestvice jer smo 2020. imali 3,75 sklopljenih brakova na 1000 stanovnika. U odnosu na prija\u0161nje godine i 2019. kad smo imali 4,6 brakova na 1000 stanovnika, i mi smo do\u017eivjeli pad jer smo do 2020. imali u prosjeku 20.000 sklopljenih brakova godi\u0161nje, a 2020. tek 16,7 tisu\u0107a.<\/p>\n

Dok se i na Zapadu pokazalo da ljudi i zbog ekonomske nesigurnosti i COVID krize manje sklapaju brakove, Hrvatska ima i dodatni problem \u0161to joj na naplatu dolazi iseljavanje mladih. Ispred nas i iznad prosjeka EU po stopi brakova su sve razvijenije zemlje poput Njema\u010dke, Austrije, \u010ce\u0161ke, Slova\u010dke, Finske, Poljske\u2026<\/p>\n

– Ve\u0107 dugo pada postotak sklopljenih brakova, ali ne mo\u017eemo govoriti o kraju braka kao institucije jer se mijenjaju na\u010dini na koje se ljudi vezuju. Mladi su danas svjesni da ne\u0107e imati jedan posao za cijeli \u017eivot i da \u0107e isto tako te\u0161ko zadr\u017eati jedan brak cijeli \u017eivot. I zato neki svjesno biraju izvanbra\u010dne zajednice. Od druge demografske tranzicije 60-ih bilje\u017ei se u zapadnim zemljama manje sklopljenih brakova, sve ve\u0107i broj razvoda i kohabitacijskih veza, pove\u0107anje broja jednoroditeljskih obitelji i veza u kojima partneri \u017eive na odvojenim adresama te manji broj ro\u0111ene djece i kasniji ulazak u brak. Sve je to dovelo u pitanje tradicionalne obrasce obiteljskih uloga i interakcija u ve\u0107ini zapadnih zemalja pri \u010demu su vidljive razlike izme\u0111u, primjerice, nordijskih zemalja u kojima se od 1960-ih do 1990-ih bilje\u017eio manji postotak sklopljenih brakova i ve\u0107i postotak razvoda, \u0161to se ogla\u0161avao kao “kraj obitelji” ili barem kraj “zlatnog doba obitelji”. Danas je jasno da se to ipak nije dogodilo jer postoci sklopljenih brakova i razvoda variraju u razli\u010ditim dijelovima Europe. Pokazalo se da je na te trendove, osim religijskih tradicija, utjecao i raspad socijalizma i ekonomske okolnosti, posebno ekonomske krize. Nekada primjetno ve\u0107i postotak sklopljenih brakova i manji postotak razvoda u zemljama juga EU u odnosu na nordijske zemlje koji se tuma\u010dio katoli\u010dkom matricom i sna\u017enijom ulogom Crkve, sada se promijenio jer su ekonomske pote\u0161ko\u0107e s kojima su se suo\u010davali mladi u tim zemljama doprinijeli sve kasnijem napu\u0161tanju roditeljskog doma, kasnijem zapo\u0161ljavanju i ulasku u braku i op\u0107enito opadanju stope sklopljenih brakova – tuma\u010di sociologinja prof. dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107.<\/p>\n

S druge strane liberalna Danska ubraja se u zemlje s najve\u0107im stopama sklopljenih brakova, ali i razvoda u EU. Ina\u010de, Danska se ubraja i u najsretnije zemlje svijeta.<\/p>\n

– Tu zemlju obilje\u017eava refleksivna modernost od koje se u podru\u010dju partnerskih veza tra\u017ei od partnera povjerenje i uva\u017eavanje. Ne o\u010dekuje se od partnera da odr\u017eavaju brak ako izostane takav tip veze pa otuda i ve\u0107i postotak razvoda. Ne odre\u0111uje brak vi\u0161e bra\u010dni ugovor, nego upravo takva “\u010dista veza”, kako je naziva sociolog Anthony Giddens, u kojoj se ne tolerira bra\u010dna nevjera ni neravnopravan me\u0111usobni odnosi. Otuda u Danskoj visoke stope i brakova i razvoda – govori Tomi\u0107-Koludrovi\u0107.<\/p>\n

Ma\u0111arska danas ima najve\u0107u stopu brakova u EU uz postsocijalisti\u010dke zemlje, Letoniju i Litvu.<\/p>\n

– Raspad socijalisti\u010dkog sustava u mnogim je zemljama tzv. isto\u010dnog bloka u rodnim odnosima rezultirao retradicionalizacijom obiteljskih i bra\u010dnih odnosa. Ma\u0111arska se retradicionalizirala i konzervatizirala u odnosu na socijalisti\u010dko razdoblje i Dansku
\ni Irsku koje su sklonije “\u010distim vezama”. Na pad sklopljenih brakova u Hrvatskoj je, pak, utjecalo i iseljavanje, ali i procesi individualizacije i refleksivne modernosti koji se bilje\u017ee posljednjih desetlje\u0107a, posebno nakon ulaska u EU – smatra sociologinja.<\/p>\n

Obiteljski obrasci<\/strong><\/p>\n

Kad je rije\u010d o razvodima, u EU je 2020. bilo 1,6 razvoda na 1000 stanovnika, a u Hrvatskoj 1,27. Najmanje razvoda je na Malti (0,5 razvoda na 1000 stanovnika) te Sloveniji (0,8), dok su najve\u0107e stope razvoda zabilje\u017eene u Letoniji, Litvi i Danskoj (2,7), \u0160vedskoj (2,5) i Finskoj (2,4). Ispod prosjeka EU su po stopi razvoda osim nas i, primjerice, Italija, Poljska, Ma\u0111arska, Slova\u010dka, Bugarska, Rumunjska, a malo iznad prosjeka EU su Austrija (1,67) i Njema\u010dka (1,7) te vi\u0161e \u010ce\u0161ka (2). U Sloveniji je stopa brakova (2,48) ni\u017ea nego kod nas jer su skloniji izvanbra\u010dnim zajednicama, ali imaju i ni\u017eu stopa razvoda.<\/p>\n

– Slovenija povijesno ima dugu sklonost mladih izvanbra\u010dnim zajednicama i ranijem napu\u0161tanju roditeljske ku\u0107e u odnosu na Hrvatsku. Zbog usporedbe me\u0111u zemljama \u010desto se zanemaruju razlike unutar pojedine zemlje ili regije te razlike u klasnom polo\u017eaju, etni\u010dkoj ili religijskoj pripadnosti. U agrarnim regijama EU tradicionalna koncepcija obitelji jo\u0161 je dominanta, pa \u010dak i u zemljama koje su posljednjih desetlje\u0107a svjedo\u010dile postupnoj liberalizaciji i pluralizaciji bra\u010dnih obrazaca i predvodile trendove detradicionalizacije obitelji. Iako se ljudi sve vi\u0161e suzdr\u017eavaju od dugoro\u010dnih obveza vezanih uz brak i stvaranje partnerstva, vidljivi su i trendovi ponovne standardizacije obiteljskih obrazaca. No zna\u010dajna je raznolikost u opsegu i tempu kojim su se ti novi obrasci pojavili u Europi, posebno izme\u0111u EU zemalja iz biv\u0161eg sovjetskog bloka i nordijskih. Druge zemlje su izme\u0111u ta dva ekstrema, ali i me\u0111u njima ima razlika. Iako su se alternative tradicionalnom braku pro\u0161irile na izvanbra\u010dne veze, iako je samohrano maj\u010dinstvo znatno manje stigmatizirano nego ranije, naj\u010de\u0161\u0107a obiteljska formacija je i dalje heteroseksualna nuklearna obitelj. Povijesno gledaju\u0107i, europski obiteljski obrasci nikada nisu bili identi\u010dni.<\/p>\n

Zapadni dio karakterizirao je kasniji ulazak u brak i roditeljstvo, ve\u0107a razina autonomije u odnosima, ve\u0107i postotak neudanih odraslih i nevjen\u010danih majki te ni\u017ea smrtnost dojen\u010dadi. U isto\u010dnoj Europi prevladavala je pro\u0161irena patrijarhalna obitelj, rani brakovi, rano ra\u0111anje, veliki broj djece i visoka stopa smrtnosti djece. U me\u0111uvremenu se i stanovni\u0161tvo ve\u0107ine EU katoli\u010dkih zemalja sekulariziralo, ali kontinuirano protivljenje Vatikana razvodima utje\u010de i na ve\u0107u formalnost i stabilnost u obiteljskim formacijama u zemljama gdje je religijski utjecaj Katoli\u010dke, ali i Pravoslavne crkve ve\u0107i – zaklju\u010duje Tomi\u0107-Koludrovi\u0107.<\/p>\n

Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107<\/a><\/p>\n

Podru\u010dni centar Split<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u010dernji list u tiskanom i online izdanju 19. svibnja 2022. objavljuje prilog Dijane Jurasi\u0107 pod naslovom \u201eKriza braka u EU: najmanje vjen\u010danja u Italiji i Irskoj\u201c u kojem dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107 komentira Eurostatove podatke o brakovima u Europskoj uniji – Ve\u010dernji list: Za\u0161to u EU izumire institucija braka? Objavljena je statistika po dr\u017eavama: Evo… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \u201eNe mo\u017eemo govoriti o kraju braka kao institucije\u201c, 19. 5. 2022.<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":22419,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[48,12],"tags":[],"yoast_head":"\nDr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \u201eNe mo\u017eemo govoriti o kraju braka kao institucije\u201c, 19. 5. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \u201eNe mo\u017eemo govoriti o kraju braka kao institucije\u201c, 19. 5. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Ve\u010dernji list u tiskanom i online izdanju 19. svibnja 2022. objavljuje prilog Dijane Jurasi\u0107 pod naslovom \u201eKriza braka u EU: najmanje vjen\u010danja u Italiji i Irskoj\u201c u kojem dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107 komentira Eurostatove podatke o brakovima u Europskoj uniji – Ve\u010dernji list: Za\u0161to u EU izumire institucija braka? Objavljena je statistika po dr\u017eavama: Evo… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \u201eNe mo\u017eemo govoriti o kraju braka kao institucije\u201c, 19. 5. 2022.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/05\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-ne-mozemo-govoriti-o-kraju-braka-kao-institucije-19-5-2022\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-05-20T21:36:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-05-20T21:51:41+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/Ilustr_fi.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"500\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"220\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Boris\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Boris\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"7 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/05\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-ne-mozemo-govoriti-o-kraju-braka-kao-institucije-19-5-2022\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/05\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-ne-mozemo-govoriti-o-kraju-braka-kao-institucije-19-5-2022\/\",\"name\":\"Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \u201eNe mo\u017eemo govoriti o kraju braka kao institucije\u201c, 19. 5. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2022-05-20T21:36:34+00:00\",\"dateModified\":\"2022-05-20T21:51:41+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/05\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-ne-mozemo-govoriti-o-kraju-braka-kao-institucije-19-5-2022\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/05\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-ne-mozemo-govoriti-o-kraju-braka-kao-institucije-19-5-2022\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/05\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-ne-mozemo-govoriti-o-kraju-braka-kao-institucije-19-5-2022\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \u201eNe mo\u017eemo govoriti o kraju braka kao institucije\u201c, 19. 5. 2022.\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\",\"name\":\"Boris\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Boris\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \u201eNe mo\u017eemo govoriti o kraju braka kao institucije\u201c, 19. 5. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \u201eNe mo\u017eemo govoriti o kraju braka kao institucije\u201c, 19. 5. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"Ve\u010dernji list u tiskanom i online izdanju 19. svibnja 2022. objavljuje prilog Dijane Jurasi\u0107 pod naslovom \u201eKriza braka u EU: najmanje vjen\u010danja u Italiji i Irskoj\u201c u kojem dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107 komentira Eurostatove podatke o brakovima u Europskoj uniji – Ve\u010dernji list: Za\u0161to u EU izumire institucija braka? Objavljena je statistika po dr\u017eavama: Evo… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \u201eNe mo\u017eemo govoriti o kraju braka kao institucije\u201c, 19. 5. 2022.","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/05\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-ne-mozemo-govoriti-o-kraju-braka-kao-institucije-19-5-2022\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2022-05-20T21:36:34+00:00","article_modified_time":"2022-05-20T21:51:41+00:00","og_image":[{"width":500,"height":220,"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/Ilustr_fi.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Boris","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Boris","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"7 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/05\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-ne-mozemo-govoriti-o-kraju-braka-kao-institucije-19-5-2022\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/05\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-ne-mozemo-govoriti-o-kraju-braka-kao-institucije-19-5-2022\/","name":"Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \u201eNe mo\u017eemo govoriti o kraju braka kao institucije\u201c, 19. 5. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2022-05-20T21:36:34+00:00","dateModified":"2022-05-20T21:51:41+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/05\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-ne-mozemo-govoriti-o-kraju-braka-kao-institucije-19-5-2022\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/05\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-ne-mozemo-govoriti-o-kraju-braka-kao-institucije-19-5-2022\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/05\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-ne-mozemo-govoriti-o-kraju-braka-kao-institucije-19-5-2022\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \u201eNe mo\u017eemo govoriti o kraju braka kao institucije\u201c, 19. 5. 2022."}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b","name":"Boris","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","caption":"Boris"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22421"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22421"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22421\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22422,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22421\/revisions\/22422"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22419"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22421"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22421"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22421"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}