{"id":22824,"date":"2022-06-21T23:16:59","date_gmt":"2022-06-21T23:16:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?p=22824"},"modified":"2022-06-21T23:28:25","modified_gmt":"2022-06-21T23:28:25","slug":"dr-sc-inga-tomic-koludrovic-split-je-intelektualno-urbano-i-kulturno-zapusten-18-6-2022","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/06\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-split-je-intelektualno-urbano-i-kulturno-zapusten-18-6-2022\/","title":{"rendered":"Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: “Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten”"},"content":{"rendered":"

Slobodna Dalmacija u broju od 18. lipnja 2022. objavljuje razgovor Ivice Neve\u0161\u0107anina s dr. sc. Ingom Tomi\u0107-Koludrovi\u0107 pod naslovom “Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten”, a portal Zadarski.hr pod naslovom “\u017dene smatraju da nitko nema pravo zadirati u pitanja koja se izravno ti\u010du osobnosti i njihova rodnog identiteta!”<\/strong><\/p>\n

\"\"\"\"<\/a><\/p>\n

– Slobodna Dalmacija:<\/strong> Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten, 18. 6. 2022.<\/a>
\n– Zadarski.hr:<\/strong> Sociologinja Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \u017dene smatraju da nitko nema pravo zadirati u pitanja koja se izravno ti\u010du osobnosti i njihova rodnog identiteta!, 18. 6. 2022.<\/a><\/p>\n

Sociologinja Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \u017dene smatraju da nitko nema pravo zadirati u pitanja koja se izravno ti\u010du osobnosti i njihova rodnog identiteta!<\/span><\/p>\n

Mo\u017eemo razgovarati, ali ne o dnevnoj politici. Odavno sam donijela odluku da ne \u017eelim u tome sudjelovati, odgovorila nam je Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107, ugledna sociologinja i sveu\u010dili\u0161na profesorica s Instituta dru\u0161tvenih znanosti “Ivo Pilar” – Centar u Splitu, kad smo joj predlo\u017eili razgovor za Spektar.<\/strong><\/p>\n

Sam ton kojim je spomenula “dnevnu politiku” u kontekstu izvanrednih izbora za gradona\u010delnika\/gradona\u010delnicu Splita bio je pomalo ironi\u010dan. Zvu\u010dao je sna\u017enije nego najo\u0161triji komentar na aktualna doga\u0111anja u gradu pod Marjanom, gdje je politi\u010dka kultura zadnjih dana dobila posve novu dimenziju, bolje re\u0107i bizarnu ekstenziju, koja bi lako mogla odlu\u010diti izbornog pobjednika.<\/p>\n

Kroz gotovo cijelu, bogatu i uspje\u0161nu karijeru, u fokusu brojnih znanstvenih istra\u017eivanja Tomi\u0107-Koludrovi\u0107 (1953.) izmjenjuju se kultura, modernitet, mediji, tehnologije, identitet, polo\u017eaj \u017eene, hrvatsko dru\u0161tvo…<\/p>\n

Rekli ste da ne \u017eelite komentirati dnevnu politiku, ali ne mogu ne pitati vas ho\u0107ete li izi\u0107i na izbore? Kakvu vlast, u ovom trenutku, Split treba?<\/strong><\/p>\n

– Da, izi\u0107i \u0107u na izbore jer je to moja gra\u0111anska du\u017enost i odgovornost prema gradu u kojem \u017eivim i u kojem pla\u0107am porez.<\/p>\n

S druge strane, moram re\u0107i da su moja kretanja gradom, osim kada su u pitanju neke izlo\u017ebe i kazali\u0161ne predstave, sve kra\u0107a i sve rje\u0111a. Grad je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten i mnogim svojim gra\u0111anima neprivla\u010dan.<\/p>\n

Zato bi trebao vlast koja bi bila dovoljno kompetentna da shvati koliko su suvremene kulturne prakse, a ne samo ba\u0161tina, va\u017eni za povezivanje razli\u010ditih dru\u0161tvenih skupina s gradom i za kvalitetu \u017eivota svih gra\u0111ana. One, naime, kroz razli\u010dite oblike i kanale djelovanja podi\u017eu svijest gra\u0111ana i gra\u0111anki o va\u017enosti anga\u017emana i aktivnog sudjelovanja u zajednici.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

POTENCIJAL POSTOJI, ALI…<\/strong><\/p>\n

Kako to, konkretno, suvremene kulturne prakse pridonose stvaranju urbanog identiteta?<\/strong><\/p>\n

– Suvremene kulturne prakse, prezentnije od bilo \u010dega drugog, artikuliraju raznovrsne probleme s kojima se danas susre\u0107u razli\u010dita dru\u0161tva, od ekologije do rasprodaje javnog prostora, odnosno uni\u0161tavanja kulturnog i javnog dobra.<\/p>\n

U Splitu ima mladih ljudi koji te probleme artikuliraju. Dovoljno je posjetiti razli\u010dite kulturne doga\u0111aje u Domu mladih, kojih je unato\u010d te\u0161kim uvjetima rada bilo puno, da bi se uvidjelo da potencijal postoji. Upravo sam se vratila sa zavr\u0161nih izlo\u017ebi studenata i studentica dizajna i slikarstva Umjetni\u010dke akademije.<\/p>\n

Tu je smjesta vidljivo koliko ideja, energije, znanja i kriti\u010dnosti mladi ula\u017eu u promi\u0161ljanje dru\u0161tva. Ali grad, na\u017ealost, nema politi\u010dku klasu koja mo\u017ee prepoznati taj potencijal, pa se bojim da \u0107e on ostati nedovoljno realiziran, a ve\u0107ina diplomiranih zavr\u0161iti tako da \u0107e raditi u jednostavnim turisti\u010dkim uslu\u017enim djelatnostima. Lokalni politi\u010dari ne shva\u0107aju da to nije samo pogubno za te mlade, nego i za grad u cjelini.<\/p>\n

Kako biste opisali \u017eivot u Splitu: je li to po vama funkcionalan grad s visokom kvalitetom \u017eivota ili grad koji posustaje i olako tro\u0161i svoje resurse kojih ima sve manje?<\/strong><\/p>\n

– Na\u017ealost, Split je grad koji ve\u0107 desetlje\u0107ima nekriti\u010dno tro\u0161i svoje resurse. Ono \u0161to je \u010dinilo njegovu prepoznatljivost, njegove jedinstvene aspekte, prepu\u0161teno je turistima, i to na na\u010din da je njihovu svakodnevnu devastaciju postalo gotovo nemogu\u0107e kontrolirati. To je ve\u0107 svakome u Splitu jasno. Materijalni, fizi\u010dki aspekti povijesne jezgre Splita, kao \u0161to su vrste poplo\u010danja, urbana oprema, izgled i namjena prostora, sve se to ve\u0107 dugo devastira. Nepovratno su uni\u0161tene neke od temeljnih vizura grada.<\/p>\n

Me\u0111utim, ono \u0161to je manje vidljivo na prvi pogled, a tako\u0111er je velika devastacija, jest svakodnevno negiranje i degradiranje nematerijalne ba\u0161tine grada. Nestaje sve ono \u0161to se tradicionalno vezivalo uz duh stanovnika Splita, a \u0161to je jo\u0161 od vremena izme\u0111u dva rata bilje\u017eio mo\u017eda tanki, ali vrlo prepoznati sloj slikara, pisaca, glumaca i op\u0107enito intelektualaca.<\/p>\n

Danas, na\u017ealost, u Splitu posebno, ali i drugdje u Hrvatskoj, izostaje svijest o kulturi kao klju\u010dnoj dimenziji ljudskog \u017eivota. Unato\u010d svim tehnolo\u0161kim promjenama, drugdje ipak nije tako.<\/p>\n

Mo\u017ee li garnitura politi\u010dara koja pretendira na preuzimanje grada promijeniti ne\u0161to na bolje u idu\u0107e \u010detiri godine? \u0160to bi za vas bila pozitivna promjena?<\/strong><\/p>\n

– Urbane i ba\u0161tinske vrijednosti grada Splita daleko nadilaze sposobnosti, znanje i vizije onih koji njime danas upravljaju ili pretendiraju upravljati. Zato je, na\u017ealost, te\u0161ko o\u010dekivati pozitivnu promjenu.<\/p>\n

Prvi korak prema njoj bio bi uklju\u010divanje u procese upravljanja gra\u0111ana i stru\u010dnjaka, na razini koja nadilazi \u010dlanstvo u pla\u0107enim upravnim i nadzornim odborima, ili politi\u010dko prepucavanje na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n

U zemljama s du\u017eim demokratskim tradicijama upravljanje javnim dobrima i politika u\u010de se u specijaliziranim visokim \u0161kolama, ali se tako\u0111er vrlo uva\u017eava znanje nezavisnih stru\u010dnjaka. Za razliku od toga, splitsku politiku karakteriziraju sustavno ru\u0161enje autoriteta intelektualaca i podcjenjivanje njihova mogu\u0107eg doprinosa u procesima upravljanja gradom. Takav pristup, na\u017ealost, odlikuje sve garniture koje su u nedavnoj pro\u0161losti upravljale gradom, uklju\u010duju\u0107i i ovu posljednju.<\/p>\n

O tome da intelektualci i upravljanje gradom nisu na vrhu liste prioriteta svjedo\u010de i teme u aktualnoj predizbornoj kampanji. Mo\u017eete li komentirate nedavnu virtualnu “seks-aferu” na razini politi\u010dkog fenomena?<\/strong><\/p>\n

– Rije\u010d je zaista o fenomenu vrijednom komentara.<\/p>\n

Naime, tom se aferom umjesto racionalne rasprave o prednostima i manama konkurentskih politi\u010dkih programa pre\u0161lo na raspravu o tome \u0161to nije u redu s visoko pozicioniranim \u010dlanovima jedne stranke, odnosno jesu li se upustili u ne\u0161to \u0161to nije dru\u0161tveno prihvatljivo pona\u0161anje. Ta afera ocrtava na\u010din na koji politi\u010dki akteri danas poku\u0161avaju iskoristiti dominantne dru\u0161tvene norme i strahove u svrhu eliminacije suparnika i pobolj\u0161avanje svojih izgleda na pobjedu.<\/p>\n

U konkretnom slu\u010daju, moraliziranjem oko ove afere mnogi se pretendenti na vlast u gradu poku\u0161avaju prikazati kao autenti\u010dni akteri motivirani javnim dobrom. Istodobno, svoje suparnike poku\u0161avaju prikazati kao neautenti\u010dne politi\u010dare, koji su motivirani samo te\u017enjom za vla\u0161\u0107u. Problem je, me\u0111utim, \u0161to je politi\u010dke posljedice ovakvih incidenata te\u0161ko kontrolirati.<\/p>\n

Glasa\u010di, naime, imaju svoje interpretacije doga\u0111aja pa je te\u0161ko predvidjeti ho\u0107e li ova afera dovesti do gubljenja glasova stranaka koje moraliziraju, a ne raspravljaju o predizbornim prijedlozima javnih politika.<\/p>\n

IMA LI SEKSA U POLITICI<\/strong><\/p>\n

Ka\u017eu da seks sve prodaje, osim u politici. Za\u0161to je seks u politici te\u0161ko probavljiv? Zato \u0161to smo dru\u0161tvo licemjerja ili zato \u0161to je intima dru\u0161tveni tabu?<\/strong><\/p>\n

– Seks u predizbornim kampanjama nije problem samo u nas, nego manje-vi\u0161e svugdje.<\/p>\n

Jedan od razloga tome jest to \u0161to je javni \u017eivot op\u0107enito sve vi\u0161e medijski organiziran. Prije medijatizacije politike postojala je jasna razlika izme\u0111u javnog i privatnog \u017eivota.<\/p>\n

Ono \u0161to je bilo “javno” povezivalo se s politikom, dok je “privatno” ozna\u010davalo sve ostalo, uklju\u010duju\u0107i obitelj, partnerske odnose i seks. Drugim rije\u010dima, javna djelovanja politi\u010dara bila su otvorena javnosti i dostupna za raspravu, a privatni je \u017eivot trebao biti skriven od pogleda. O njemu se u javnosti nije raspravljalo. Takvo je razlikovanje javnog i privatnog olak\u0161avalo politi\u010darima kontrolirati javna doga\u0111anja. Sada u javnost sve vi\u0161e izlazi ono \u0161to je bilo skriveno iza zavjesa, glumcima na politi\u010dkoj pozornici postalo je znatno te\u017ee orkestrirati svoje politi\u010dke nastupe.<\/p>\n

Naime, brisanje razlike izme\u0111u javnog i privatnog pretvorilo je privatni \u017eivot politi\u010dkih aktera u “pitanja karaktera”, koji se prosu\u0111uje u politici. Kako \u0107e bira\u010di reagirati, ovisi dakle sve vi\u0161e o njihovoj prosudbi ne\u010dijeg “karaktera”, a ne o tome \u0161to pojedini kandidat ima ponuditi u svom politi\u010dkom programu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Jesmo li po vrijednostima i dru\u0161tvenoj klimi bli\u017ee demokraciji danskog ili ma\u0111arskog tipa? U kojem smjeru kao dru\u0161tvo idemo?<\/strong><\/p>\n

– Danska i ma\u0111arska demokracija su dva ekstremna primjera tzv. starih i novih demokracija u Europskoj uniji. Iako smo jo\u0161 uvijek daleko od aktualnih ma\u0111arskih okolnosti, u cjelini gledano ipak smo bli\u017ei postsocijalisti\u010dkom nego skandinavskom tipu demokracije.<\/p>\n

Istra\u017eivanja hrvatskog dru\u0161tva u nekoliko me\u0111unarodnih i nacionalnih projekata, u kojima sam sudjelovala sa svojim suradnicima, pokazuju da se monopolizacija resursa i isklju\u010divanje potencijalnih konkurenata u Hrvatskoj jo\u0161 donedavno u prvom redu temeljilo na \u010dlanstvu u strankama i pripadnosti razli\u010ditim interesnim skupinama.<\/p>\n

Najnovije istra\u017eivanje, provedeno 2021. godine, pokazuje nam pak da je od ulaska Hrvatske u EU postupno ipak oja\u010dao poduzetni\u010dki moment, te samo \u010dlanstvo u stranci i parazitiranje na javnim resursima vi\u0161e nije dovoljno. Drugim rije\u010dima, danas je politi\u010dke veze potrebno iskoristiti za razvoj vlastitog biznisa. U tome tzv. obi\u010dni gra\u0111ani imaju sve manje \u0161anse na dostojan \u017eivot, a i na to da glasanjem utje\u010du na politi\u010dke promjene koje bi vodile u smjeru takvog \u017eivota.<\/p>\n

Po tome se, me\u0111u ostalim, razlikujemo od skandinavskih demokracija, iako ni one u posljednje vrijeme nisu imune od populizma i klijentelizma.<\/p>\n

Javnost optere\u0107uju pri\u010de o zabrani prava na poba\u010daj, ne\u0161to \u0161to su na\u0161e bake izborile, njihove unuke bi mogle izgubiti. I u Americi ja\u010daju sli\u010dni procesi. Je li na sceni resetiranje klju\u010dnih vrijednosti liberalne demokracije i koji su krajnji ciljevi novih konzervativnih pokreta?<\/strong><\/p>\n

– Istina je da je rije\u010d o globalnom procesu, odnosno da je pogre\u0161no konzervativne tendencije koje su sve vidljivije i kod nas pripisivati samo stanju na\u0161e demokracije ili navodnoj konzervativnosti na\u0161eg bira\u010dkog tijela. Ameri\u010dka sociologinja Arlie Hochschild ve\u0107 je krajem osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a govorila o “zaustavljenoj revoluciji”, odnosno poku\u0161ajima smanjivanja \u017eenskih prava izborenih u drugoj polovici 20. stolje\u0107a.<\/p>\n

Kad je rije\u010d o religijskom predznaku, koji se \u010desto vezuje uz ovu tematiku, i na\u0161 je sociolog religije \u017deljko Marde\u0161i\u0107 ve\u0107 prije dva desetlje\u0107a pisao o opasnostima ja\u010danja kr\u0161\u0107anstva fundamentalisti\u010dkog tipa. Prema njemu, to je kr\u0161\u0107anstvo koje umjesto ljubavi, mira, otvorenosti, dijaloga i su\u0107uti sebe deformira borbenim elitizmom koji \u017eeli pokoriti svijet.<\/p>\n

Danas je, na\u017ealost, oja\u010dao upravo takav pogled na kr\u0161\u0107anstvo, odnosno upravo on dominira u javnom diskursu i u politi\u010dkim tijelima. Krajnji cilj takvih pokreta doista jest zamjena vrijednosti liberalne demokracije druk\u010dijim sustavom vrijednosti, no i taj posao ipak ide ne\u0161to te\u017ee nego \u0161to su njegovi zagovornici o\u010dekivali.<\/p>\n

Istra\u017eivanja pokazuju da ve\u0107ina ne \u017eeli zabranu poba\u010daja, ali mo\u0107na manjina mo\u017ee i to promijeniti?<\/strong><\/p>\n

– Istra\u017eivanja koja sam vodila pokazuju da \u017eene u Hrvatskoj jasno razlikuju institucionalna dru\u0161tvena pitanja od pitanja koja se ti\u010du kontrole \u017eenskog tijela.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, unato\u010d visokoj religijskoj samoidentifikaciji anketiranih \u017eena, pokazalo se da one \u2013 osobito kad su mla\u0111e i obrazovanije \u2013 u visokim postocima smatraju da nitko nema pravo zadirati u pitanja koja se izravno ti\u010du osobnosti \u017eena i njihova rodnog identiteta.<\/p>\n

\u017dene nisu osporavale pravo Crkvi da iz svog kuta gledanja komentira dru\u0161tvene procese, ali ne i da njima sugerira \u0161to trebaju raditi s vlastitim tijelom. Sude\u0107i prema rezultatima recentnih anketa o mogu\u0107oj zabrani poba\u010daja, poku\u0161aji da se opisani stav \u017eena promijeni nisu imali uspjeha. Daljnje inzistiranje na temi bi se stoga moglo pokazati \u0161tetnim za politi\u010dke opcije koje se u to upuste.<\/p>\n

PRI\u010cA O ‘DOMA\u0106ICI’<\/strong><\/p>\n

Kako ste do\u017eivjeli reklamnu kampanju za “Doma\u0107icu”? Mislite li da je uspjela ili da na krivi na\u010din otvara va\u017ena dru\u0161tvena pitanja?<\/strong><\/p>\n

– Sigurno je da je ta reklamna kampanja otvorila va\u017ena dru\u0161tvena pitanja, ali, na\u017ealost, svojom nespretno\u0161\u0107u i u osnovi pogre\u0161nom porukom koju upu\u0107uje javnosti. Ime keksa “Doma\u0107ica” do\u017eivljavalo se, naime, dosad kao svojevrsna nostalgi\u010dna uspomena na vrijeme kad su se kola\u010di pekli kod ku\u0107e i kad su to \u010dinile \u017eene koje se nazivalo “doma\u0107icama”. Budu\u0107i da je rije\u010d o industrijskom proizvodu, bilo je jasno da se od suvremene zaposlene \u017eene ne o\u010dekuje da sama pe\u010de kekse, nego da posegne za kvalitetom koja je ista kao “doma\u0107a”, a tvorni\u010dki se proizvodi.<\/p>\n

Nova serija reklama, pak, kao da poru\u010duje \u017eenama da upravo one trebaju biti dobre doma\u0107ice, a uz to mogu raditi i na radnom mjestu izvan ku\u0107e. Istra\u017eivanja koja sam provodila pokazuju, naime, da upravo tako ulogu \u017eene vide generacije socijalizirane u socijalisti\u010dkom razdoblju. Umjesto da nudi korak naprijed, ova kampanja tako nas zapravo vra\u0107a u podjelu rodnih uloga kakva je bila karakteristi\u010dna za vrijeme koje je prethodilo sada\u0161njem.<\/p>\n

Ukratko, kontroverza koja se oko reklame za “Doma\u0107icu” stvorila sigurno \u0107e pomo\u0107i bolje prodati proizvod, ali nisam sigurna da \u0107e previ\u0161e pomo\u0107i \u017eenama u pobolj\u0161avanju svog polo\u017eaja u dru\u0161tvu.<\/p>\n

U tom smislu, puno bi vi\u0161e pomogle medijske akcije koje bi pozivale mu\u0161karce da se vi\u0161e anga\u017eiraju u pomo\u0107i \u017eenama u ku\u0107anskim poslovima.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanjima \u017eene se u Hrvatskoj br\u017ee moderniziraju od mu\u0161karaca. \u0160to je tomu razlog? I \u0161to bismo iz toga mogli nau\u010diti?<\/strong><\/p>\n

– Rezultati istra\u017eivanja koja sam vodila doista pokazuju da u Hrvatskoj \u017eene imaju modernije stavove i vrijednosti od mu\u0161karaca, a tako\u0111er i ve\u0107u kulturnu potro\u0161nju i istan\u010daniji kulturni ukus. \u0160tovi\u0161e, mo\u017eemo govoriti o feminizaciji visoke kulture u Hrvatskoj. \u017dene su one koje posje\u0107uju kazali\u0161ta, kina i muzeje, a mu\u0161karci najvi\u0161e sportske priredbe.<\/p>\n

Na pitanje za\u0161to se \u017eene br\u017ee moderniziraju razmjerno je lako odgovoriti: nova znanja i vje\u0161tine br\u017ee usvajaju one dru\u0161tvene skupine koje \u017eele promijeniti svoj polo\u017eaj. Oni koji, pak, poku\u0161avaju o\u010duvati svoj polo\u017eaj i dosada\u0161nje povlastice skloniji su naravno stanju stvari kakvo je bilo ranije.<\/p>\n

Me\u0111utim, valja napomenuti i to da \u0107e ubrzano moderniziranje samo \u017eena, \u010diji su trud i rezultati na pobolj\u0161anju svog polo\u017eaja evidentni, na dugi rok postati dru\u0161tveni problem. Disbalansi u moderniziranosti pojedinih dijelova populacije, naime, ne vode u modernije, nego ponovno u segregirano i konzervativnije dru\u0161tvo. Stoga se na dnevnom redu javnih politika svakako moraju na\u0107i i programi koji bi potaknuli moderniziranje stavova i praksi mu\u0161karaca u Hrvatskoj.<\/p>\n

ZATUPLJIVANJE JAVNOSTI<\/strong><\/p>\n

Kakva je uloga medija i dru\u0161tvenih mre\u017ea u politi\u010dkim kampanjama poput ove u Splitu, te kakva je op\u0107enito njihova ulogu u vi\u0161e nego uspje\u0161nom procesu zatupljivanja javnosti?<\/strong><\/p>\n

– Jo\u0161 od pojave novina, uloga medija uvijek je bila velika u politi\u010dkim kampanjama, a razvoj novih tehnologija uvijek donosi nove izazove.<\/p>\n

Specifi\u010dnost dru\u0161tvenih mre\u017ea jest da one omogu\u0107avaju nefiltrirane intervencije i politi\u010dara i gra\u0111ana u javni prostor. Nema vi\u0161e profesionalnih “\u010duvara vrata” koji bi uredni\u010dkom politikom \u010duvali standarde javno izgovorene rije\u010di. S druge strane, dobro je \u0161to dru\u0161tveni mediji smanjuju medijski monopol i mo\u0107 cenzure. O tome kakva \u0107e uloga pojedinih medija biti zavisi zapravo od politi\u010dke kulture i medijske pismenosti u pojedinoj zemlji.<\/p>\n

Tragedija dru\u0161tvenih mre\u017ea u tome je, kao \u0161to je rekao Umberto Eco, da na internetu svaka budala mo\u017ee iznositi svoj stav, a da to vi\u0161e nije ograni\u010deno na uski krug prijatelja ili kr\u010dmu u kojoj se s njima pije.<\/p>\n

To ima vidljive dru\u0161tvene posljedice, odnosno dovodi do antagonizacije cijele politi\u010dke scene i upotrebe javnosti neprimjerenog diskursa. Kad se tome pridodaju mediji poput komercijalne televizije, koji onda dalje senzacionalisti\u010dki eksploatiraju sadr\u017eaje s dru\u0161tvenih mre\u017ea, krug zatupljivanja je postavljen i, na\u017ealost, vrlo dobro funkcionira.<\/p>\n

Podru\u010dni centar Split<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Slobodna Dalmacija u broju od 18. lipnja 2022. objavljuje razgovor Ivice Neve\u0161\u0107anina s dr. sc. Ingom Tomi\u0107-Koludrovi\u0107 pod naslovom “Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten”, a portal Zadarski.hr pod naslovom “\u017dene smatraju da nitko nema pravo zadirati u pitanja koja se izravno ti\u010du osobnosti i njihova rodnog identiteta!” – Slobodna Dalmacija: Split je intelektualno,… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: “Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":22818,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[48,12],"tags":[],"yoast_head":"\nDr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: "Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten" - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: "Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten" - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Slobodna Dalmacija u broju od 18. lipnja 2022. objavljuje razgovor Ivice Neve\u0161\u0107anina s dr. sc. Ingom Tomi\u0107-Koludrovi\u0107 pod naslovom “Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten”, a portal Zadarski.hr pod naslovom “\u017dene smatraju da nitko nema pravo zadirati u pitanja koja se izravno ti\u010du osobnosti i njihova rodnog identiteta!” – Slobodna Dalmacija: Split je intelektualno,… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: “Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten”\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/06\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-split-je-intelektualno-urbano-i-kulturno-zapusten-18-6-2022\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-06-21T23:16:59+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-06-21T23:28:25+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/ITK_fi.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"499\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"222\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Boris\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Boris\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/06\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-split-je-intelektualno-urbano-i-kulturno-zapusten-18-6-2022\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/06\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-split-je-intelektualno-urbano-i-kulturno-zapusten-18-6-2022\/\",\"name\":\"Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \\\"Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten\\\" - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2022-06-21T23:16:59+00:00\",\"dateModified\":\"2022-06-21T23:28:25+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/06\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-split-je-intelektualno-urbano-i-kulturno-zapusten-18-6-2022\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/06\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-split-je-intelektualno-urbano-i-kulturno-zapusten-18-6-2022\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/06\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-split-je-intelektualno-urbano-i-kulturno-zapusten-18-6-2022\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: “Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten”\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\",\"name\":\"Boris\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Boris\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \"Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten\" - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \"Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten\" - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"Slobodna Dalmacija u broju od 18. lipnja 2022. objavljuje razgovor Ivice Neve\u0161\u0107anina s dr. sc. Ingom Tomi\u0107-Koludrovi\u0107 pod naslovom “Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten”, a portal Zadarski.hr pod naslovom “\u017dene smatraju da nitko nema pravo zadirati u pitanja koja se izravno ti\u010du osobnosti i njihova rodnog identiteta!” – Slobodna Dalmacija: Split je intelektualno,… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: “Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten”","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/06\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-split-je-intelektualno-urbano-i-kulturno-zapusten-18-6-2022\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2022-06-21T23:16:59+00:00","article_modified_time":"2022-06-21T23:28:25+00:00","og_image":[{"width":499,"height":222,"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/ITK_fi.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Boris","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Boris","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/06\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-split-je-intelektualno-urbano-i-kulturno-zapusten-18-6-2022\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/06\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-split-je-intelektualno-urbano-i-kulturno-zapusten-18-6-2022\/","name":"Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: \"Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten\" - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2022-06-21T23:16:59+00:00","dateModified":"2022-06-21T23:28:25+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/06\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-split-je-intelektualno-urbano-i-kulturno-zapusten-18-6-2022\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/06\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-split-je-intelektualno-urbano-i-kulturno-zapusten-18-6-2022\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/06\/dr-sc-inga-tomic-koludrovic-split-je-intelektualno-urbano-i-kulturno-zapusten-18-6-2022\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: “Split je intelektualno, urbano i kulturno zapu\u0161ten”"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b","name":"Boris","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","caption":"Boris"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22824"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22824"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22824\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22829,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22824\/revisions\/22829"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22818"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22824"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22824"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22824"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}