{"id":23109,"date":"2022-07-26T20:50:05","date_gmt":"2022-07-26T20:50:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?p=23109"},"modified":"2022-08-21T16:13:40","modified_gmt":"2022-08-21T16:13:40","slug":"mr-sc-mirko-petric-i-dr-sc-inga-tomic-koludrovic-klasa-bez-kompasa-23-7-2022","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/07\/mr-sc-mirko-petric-i-dr-sc-inga-tomic-koludrovic-klasa-bez-kompasa-23-7-2022\/","title":{"rendered":"Mr. sc. Mirko Petri\u0107 i dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: Klasa bez kompasa, 23. 7. 2022."},"content":{"rendered":"

Tjednik Novosti u tiskanom i online izdanju objavljuje 23. srpnja 2022. razgovor Jerka Bakotina s mr. sc. Mirkom Petri\u0107em i dr. sc. Ingom Tomi\u0107-Koludrovi\u0107 pod naslovom “Klasa bez kompasa”<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

– Novosti:<\/strong> Klasa bez kompasa, 23. 7. 2022.<\/a><\/p>\n

Klasa bez kompasa<\/span><\/p>\n

U Hrvatskoj danas postoje \u010detiri klase i sedam klasnih frakcija \u2013 najbogatijih je pribli\u017eno jedan posto, u klasu siroma\u0161nu kapitalima spada vi\u0161e od polovice stanovni\u0161tva, a raslojavanje se i dalje se zao\u0161trava, pokazuje znanstveno istra\u017eivanje “Klasa u suvremenom hrvatskom dru\u0161tvu: postbourdieovska analiza” o \u010dijim rezultatima za Novosti govore njegovi koautori<\/em><\/p>\n

Pripadnika najbogatije i najutjecajnije klase u hrvatskom dru\u0161tvu je pribli\u017eno jedan posto: dvije frakcije klase najbogatije kapitalima \u2013 ekonomskim i politi\u010dkim \u2013 u Hrvatskoj zajedno broje \u010detrdesetak tisu\u0107a ljudi, a me\u0111u njima se nalazi pribli\u017eno dvanaest tisu\u0107a dolarskih milijuna\u0161a. Pripadnika klase siroma\u0161ne kapitalima je izme\u0111u 53 i 60 posto, odnosno vi\u0161e od polovice stanovni\u0161tva. Ta je klasa podijeljena na tri klasne frakcije, ovisno o tome \u0161to je njihovim pripadnicima klju\u010dni resurs: agrarnoj frakciji obradiva zemlja, manualno-uslu\u017enoj frakciji vje\u0161tine, a “rurbana” frakcija se oslanja na oba spomenuta resursa. \u010cine je pripadnici raznih zanimanja, od poljoprivrednika i nekvalificiranih radnika do sitnih obrtnika poput postolara. Izme\u0111u najbogatije i najsiroma\u0161nije klase nalazi se klasa srednje razine kapitala, ponovno podijeljena u kulturnu frakciju \u010diji je temeljni resurs ekspertno znanje te socijalnu frakciju kojoj su to politi\u010dke i neformalne veze. Postoji i me\u0111uklasa, koja neke karakteristike dijeli sa srednjom, a neke sa klasom siroma\u0161nom kapitalima. Ukupno se u Hrvatskoj mo\u017ee govoriti o postojanju \u010detiri klase i sedam klasnih frakcija. Nekoliko je to detalja iz iznimno vrijednog i intrigantnog istra\u017eivanja me\u0111unarodnog sociolo\u0161kog tima pod vodstvom sociologa Mirka Petri\u0107a, stru\u010dnog savjetnika na Institutu Ivo Pilar \u2013 Podru\u010dnog centra Splita i sociologinje Inge Tomi\u0107-Koludrovi\u0107, znanstvene savjetnice na istom Institutu.<\/p>\n

Posljednjih godina sve vi\u0161e raste svijest o drasti\u010dnosti razlika u materijalnoj imovini i mogu\u0107nostima koje ima tanak sloj poslovnih elita, ali je manja svijest o rastu\u0107em raslojavanju onih koji su u sredini ili na dnu dru\u0161tvene ljestvice, isti\u010de Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107<\/p>\n

Istra\u017eivanje koje mo\u017eemo tek manjim dijelom predstaviti naslovljeno je “Klasa u suvremenom hrvatskom dru\u0161tvu: postbourdieovska analiza” i objavljeno u nedavnom broju \u010dasopisa “Sociologija i prostor”, a bavi se analizom mnogostrukih mehanizama koji proizvode nejednakosti u suvremenom hrvatskom dru\u0161tvu. Pristup je uvelike inspiriran radom francuskog sociologa Pierrea Bourdieua, u \u010dijoj koncepciji je klasna pripadnost uvjetovana mno\u0161tvom \u010dimbenika, a ne isklju\u010divo zanimanjem, prihodima ili imovinom. No Bourdieuov model klasne analize je revidiran kako bi se uspje\u0161nije analizirala klasna struktura Hrvatske i jugoisto\u010dne Europe 21. stolje\u0107a u kojoj, smatraju istra\u017eiva\u010di, politi\u010dki kapital nije tek podtip simboli\u010dkog, nego je iznimno djelotvoran u svim dru\u0161tvenim poljima. “Rezultat intenzivne neoliberalne transformacije dru\u0161tava u jugoisto\u010dnoj Europi jest da sve zna\u010dajniju ulogu u proizvodnji nejednakosti u njima dobivaju eksploatacijski tr\u017ei\u0161ni mehanizmi, koji su u fokusu marksisti\u010dke klasne analize”, pi\u0161u sociolozi. Me\u0111utim, u ovda\u0161njim dru\u0161tvima izrazito djeluju mehanizmi dru\u0161tvenog zatvaranja, “koji su bili klju\u010dni generatori dru\u0161tvene nejednakosti u socijalisti\u010dkom razdoblju” i koje marksisti\u010dka analiza zanemaruje. Rije\u010d je o mehanizmima monopolizacije resursa i isklju\u010divanja konkurenata, koji se konkretno ostvaruju preko \u010dlanstva u politi\u010dkim strankama, dru\u0161tvenim mre\u017eama zasnovanim na pripadnosti neformalnim interesnim grupama, obiteljskim i zavi\u010dajnim vezama, etni\u010dkoj, religijskoj i spolno-rodnoj pripadnosti, kao i formalnim obrazovnim kvalifikacijama i \u010dlanstvu u strukovnim udrugama. Ukupno, ovako postavljena istra\u017eiva\u010dka koncepcija zahva\u0107a “sveukupne dru\u0161tvene nejednakosti kao nejednakosti u dru\u0161tvenim mo\u0107ima”. Ona analizira “op\u0107enitu dru\u0161tvenu povla\u0161tenost\/nepovla\u0161tenost, koja potje\u010de ne samo iz ekonomskog nego i iz drugih dru\u0161tvenih polja”.<\/p>\n

– Ono \u0161to ove utjecaje \u010dini iznimno te\u0161kim za analizu jest isprepletenost raznih ovih elemenata, uvijek u novim kombinacijama. No nema sumnje da se sve te kombinacije razli\u010ditih komponenti mogu svesti na spomenute dvije temeljne vrste: s jedne strane je ono \u0161to su marksisti zvali “eksploatacijom \u010dovjeka po \u010dovjeku”, a s druge “isklju\u010divanje ljudi” iz mogu\u0107nosti stjecanja povoljnijeg polo\u017eaja u dru\u0161tvenom prostoru \u2013 govori Petri\u0107 za Novosti.<\/p>\n

Primjer nedostatnosti poimanja povla\u0161tenosti \u2013 a time i klasnog polo\u017eaja \u2013 isklju\u010divo kroz zanimanje navodi Tomi\u0107-Koludrovi\u0107.<\/p>\n

– Ako je netko lije\u010dnik, a ne mo\u017ee dobiti svom zanimanju odgovaraju\u0107e radno mjesto, zbog “pogre\u0161ne nacionalnosti” ili nepripadnosti u nekom kraju vladaju\u0107oj stranci, nerazumno je apriorno postavljati tu osobu na visoko mjesto u dru\u0161tvenom prostoru. Isto tako, uz zanimanje i podatke o mjese\u010dnom prihodu \u0161to smo i mi istra\u017eivali, u dru\u0161tvima jugoisto\u010dne Europe svakako je potrebno uzeti u obzir i ono \u0161to ispitanici stje\u010du na neformalan na\u010din i putem neformalnih veza. U na\u0161em istra\u017eivanju pokazalo se da pripadnici socijalne frakcije klase srednje razine kapitala imaju razmjerno male mjese\u010dne prihode, ste\u010dene na temelju svog zanimanja i stru\u010dne spreme, a izrazito veliko materijalno bogatstvo u automobilima, nekretninama i posjedovanju zemlji\u0161ta. O\u010dito je da prihodi u tom slu\u010daju pristi\u017eu od drugdje, a ne od zanimanja, nego od socijalnog i politi\u010dkog kapitala \u2013 navodi sociologinja za Novosti.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Me\u0111u navedenim mehanizmima na prvom je mjestu isklju\u010divanje po partijskoj liniji. Jedna ispitanica u istra\u017eivanju je ustvrdila da strana\u010dko \u010dlanstvo zna\u010di da si se “osigurao za cijeli \u017eivot”, a da se u suprotnom “ne mo\u017ee ba\u0161 ni\u0161ta”. Pri tom se od ulaska u Europsku uniju taj trend samo poja\u010dao.<\/p>\n

– U istra\u017eivanju koje smo provodili 2015, \u010dak 98 posto pripadnika frakcije klase srednje razine kapitala, koja svoj polo\u017eaj zasniva na stru\u010dnom znanju, nisu bili u \u010dlanstvu bilo koje stranke. U to vrijeme, u Srbiji se u ekvivalentnoj frakciji bilo je znatno vi\u0161e pripadnika stranaka. Me\u0111utim, na\u0161e najnovije istra\u017eivanje iz 2021. godine pokazuje da sada i stru\u010dnjaci u Hrvatskoj postaju sve vi\u0161e \u010dlanovi stranaka, odnosno da partijska dr\u017eava \u2013 suprotno o\u010dekivanjima nakon ulaska u EU \u2013 i ovdje dobiva zamah \u2013 ka\u017ee Petri\u0107.<\/p>\n

Isklju\u010divanje se u Hrvatskoj provodi i temeljem etni\u010dke pripadnosti, pa su diskriminirani i pripadnici manjina. Istra\u017eivanje je zabilje\u017eilo i znatnu dru\u0161tvenu mo\u0107 Katoli\u010dke Crkve. “To\u010dno se zna ko ide u koju crkvu, ko ide u molitvenu grupu, ko nosi kri\u017e oko vrata (…) ko se prikri\u017ei prije nego \u0161ta ide u operacijsku dvoranu (…) Crkva ima utjecaj na izbor ravnatelja i glavne sestre bolnice, pa samim time ima i utjecaj na izbor i ostalih zaposlenika”, navodi jedna ispitanica. Stoga istra\u017eiva\u010di u dru\u0161tvene agente s najvi\u0161e politi\u010dkog kapitala, uz vodstva politi\u010dkih stranaka, aparata dr\u017eavne sigurnosti i sudstva ubrajaju i vrh Crkvene hijerarhije. Petri\u0107 primje\u0107uje da “mehanizmi isklju\u010divanja u klijentelisti\u010dkom kapitalizmu predstavljaju kontinuitet s praksama uobi\u010dajenim u socijalisti\u010dkom razdoblju”, a postoji i kontinuitet djelovanja aktera socijalisti\u010dkih elita \u2013 “dana\u0161nja Hrvatska ba\u0161tini najnegativnije aspekte socijalisti\u010dkog razdoblja, a izlo\u017eena je uz to vrlo destruktivnom djelovanju globalne kapitalisti\u010dke eksploatacije”.<\/p>\n

Klase i klasne frakcije u Hrvatskoj ne razlikuju se samo po koli\u010dini imovine, prihoda, socijalnog, politi\u010dkog i kulturnog kapitala (kao \u0161to je razina obrazovanja), nego i po \u017eivotnim stilovima. Istra\u017eivali su utvrdili postojanje \u0161est \u017eivotnih stilova u Hrvatskoj, a to su: neofolk tradicionalisti, staromodni tradicionalisti, pomodni konformisti, imu\u0107ni konzervativci, potro\u0161a\u010di sa stilom te alternativci. Te se grupe donekle \u2013 nikako u potpunosti \u2013 preklapaju s \u010detiri navedene klase. Ve\u0107ina pripadnika siroma\u0161ne klase njeguje tradicionalne, nacionalne i religiozne vrijednosti, za kulturu izdvaja manje od 100 kuna mjese\u010dno, gotovo nikada ne posje\u0107uje muzeje i galerije niti odlazi na ljetovanje van mjesta boravka, a \u0161to se muzi\u010dkog i gastronomskog ukusa ti\u010de, preferira Mi\u0161u Kova\u010da i grah s kobasicom. Na drugom polu su “potro\u0161a\u010di sa stilom”, koji njeguju moderne i kozmopolitske vrijednosti, odlaze u kazali\u0161te i restorane \u2013 za kulturu u pravilu izdvajaju vi\u0161e od 350 kuna mjese\u010dno, a pribli\u017eno 12 posto njih \u010dak i vi\u0161e od 700 kuna te preferiraju jela kao \u0161to su grdobina u umaku od tartufa (rije\u010d je o izborima koji su ispitanicima ponu\u0111eni kao indikatori kulturne i materijalne potro\u0161nje). “Imu\u0107ni konzervativci”, pak, njeguju i tradicionalne vrijednosti i rastro\u0161ni \u017eivotni stil.<\/p>\n

Radni\u010dka klasa nije pala s neba i nije se uvijek tako nazivala. Trebala su desetlje\u0107a i desetlje\u0107a teorijskog i politi\u010dkog rada da se taj koncept osmisli i osovi. Zadatak je svakog anga\u017eiranog dru\u0161tvenog znanstvenika podr\u017eati takav napor, govori Mirko Petri\u0107<\/p>\n

– Ono \u0161to najsna\u017enije dijeli pripadnike pojedinih \u017eivotnih stilova zapravo je stupanj participacije u elitnim kulturnim doga\u0111ajima. To se jasno mo\u017ee vidjeti na primjeru posjeta kazali\u0161nim predstavama, muzejima i galerijama. Kultura, koja je u socijalizmu bila gotovo jedini va\u017ean indikator razlika me\u0111u \u017eivotnim stilovima, kao i jedina relevantna klasno-razlikovna komponenta, o\u010dito i dalje puno govori o ne\u010dijem klasnom polo\u017eaju. Primjetno je da velike skupine ispitanika okupljene u dvama spomenutim stilovima tradicionalista danas gotovo da uop\u0107e nemaju mogu\u0107nost participiranja u kulturi, ne samo elitnoj nego i onoj koja se odvijala u danas posve razgra\u0111enom sustavu domova kulture. Time postaje jo\u0161 sna\u017enija razdjelnica izme\u0111u ruralnog i urbanog na\u010dina \u017eivota \u2013 obja\u0161njava Tomi\u0107-Koludrovi\u0107, dodaju\u0107i da su “razlike u prihodima i materijalnoj potro\u0161nji ve\u0107e nego \u0161to su bile u socijalisti\u010dkom razdoblju. Isto vrijedi za obrazovanje, pa i zaposlenost koja je u ruralnim krajevima znatno manja.”.<\/p>\n

U odnosu na Francusku 1960-ih i 1970-ih, kada je Bourdieu razvijao svoj analiti\u010dki model, do\u0161lo je do dramati\u010dnih promjena. To je, naime, bilo dru\u0161tvo blagostanja i dr\u017eavno reguliranog kapitalizma.<\/p>\n

– Danas je “organizirani kapitalizam” zamijenio deregulirani, koji se uz to odvija na globalnom tr\u017ei\u0161tu, jednostavno preska\u010de nacionalne granice i sni\u017eava postignuta radni\u010dka prava. U dr\u017eavama poput Francuske takve prakse ipak nailaze na otpor. U postsocijalisti\u010dkim dru\u0161tvima, u kojima je prethodni socijalisti\u010dki poredak ideolo\u0161ki bio posve delegitimiran u ranoj fazi “tranzicije”, gotovo je posvuda posve skr\u0161en otpor sindikata. Hrvatska u cijeloj pri\u010di nije pro\u0161la najgore, no ipak prednja\u010di u Europskoj uniji po prekarnom radu i ugovorima na odre\u0111eno vrijeme \u2013 isti\u010de sugovornik Novosti.<\/p>\n

Petri\u0107 navodi da, i ne ulaze\u0107i u analizu materijalnog bogatstva i off-shore ra\u010duna, ve\u0107 i pogled na podatke porezne uprave o neto dohocima u Hrvatskoj u 2021. godine pokazuje da su 343 osobe u zemlji imale neto prihode ve\u0107e od sto tisu\u0107a kuna mjese\u010dno, a jo\u0161 1.618 izme\u0111u pedeset i sto tisu\u0107a kuna. Nasuprot njima stoji do 60 posto stanovni\u0161tva, pripadnika deprivilegirane klase koja jedva spaja kraj s krajem.<\/p>\n

– S druge strane ljestvice, pak, \u010dak 53.801 osoba ima neto prihode od nula do 500 kuna, a 41.321 izme\u0111u 501 i 1.370 kuna mjese\u010dno. Broj\u010dano najve\u0107a koncentracija radno sposobnog stanovni\u0161tva u prihodovnim je razredima od tri do pet tisu\u0107a kuna mjese\u010dno: ondje je \u010dak 768.116 osoba, nabraja Petri\u0107 te zaklju\u010duje: “Iako statisti\u010dki podaci i pojedine metode izra\u010duna sugeriraju da socijalne razlike u Hrvatskoj i nisu toliko velike kao u nekim drugim zemljama, ne valja se zavaravati. Hrvatska danas vrlo je klasno, a ne samo dohodovno raslojena zemlja, koju dodu\u0161e turizam i Europska unija ipak \u010duvaju od pada u ponor.”<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Sli\u010dno, i Tomi\u0107-Koludrovi\u0107 smatra da Hrvatska “doista po\u010dinje nalikovati dru\u0161tvima koja su znatno neegalitarnija od slike koju stanovni\u0161tvo jo\u0161 uvijek ima o sebi”. Istovremeno, dru\u0161tvo nije postoje\u0107ih klasnih razlika svjesno u onoj mjeri u kojoj one zaista postoje.<\/p>\n

– Posljednjih godina sve vi\u0161e raste svijest o drasti\u010dnosti razlika u materijalnoj imovini i mogu\u0107nostima koje ima tanak sloj poslovnih elita, ali je manja svijest o rastu\u0107em raslojavanju onih koji su u sredini ili na dnu dru\u0161tvene ljestvice. Drugim rije\u010dima, Hrvatska kao dru\u0161tvo postaje znatno stratificiranija, ali taj proces raslojavanja ne vidi se u terminima klasne pripadnosti \u2013 dodaje sugovornica Novosti.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di navode niz eksploatacijskih mehanizama, kako zakonskih tako i neformalnih, kojima se smanjuju i kr\u0161e radni\u010dka prava i omogu\u0107e boga\u0107enje eksploatatora \u2013 od povremenog i privremenog zapo\u0161ljavanja i sezonskog rada, do izbjegavanja pla\u0107anja socijalnih doprinosa i prekovremenog rada ili otkazivanja ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme ba\u0161 u trenutku kad bi radnici po zakonu trebali prije\u0107i u stalni radni odnos. Sve to navodi na pitanje o organiziranom djelovanju politi\u010dke i ekonomske frakcije najbogatije klase.<\/p>\n

– Znaju\u0107i kakvo je stanje drugdje u kapitalisti\u010dkom svijetu, ne treba sumnjati da pripadnici ekonomske i politi\u010dke frakcije klase bogate kapitalima sura\u0111uju u svrhu pove\u0107avanja vlastitog bogatstva i u\u010dvr\u0161\u0107ivanja svog dru\u0161tvenog polo\u017eaja. Njihova je suradnja pritom bila usmjerena prvenstveno na rastakanje dru\u0161tvenog bogatstva preostalog iz prethodnog socijalisti\u010dkog sustava. Me\u0111utim, u nas postoji stanovita fiksacija na takozvanu “kriminalnu privatizaciju”, koja je to dodu\u0161e doista i bila. Ve\u0107 koncem devedesetih, a onda sve ja\u010de od 2000. na djelu je proces ulaska globalnog kapitala na na\u0161e tr\u017ei\u0161te i njegovo postupno preuzimanje. U tom poslu, na\u0161e su elite uglavnom u ulozi facilitatora i suradnika, da ne ka\u017eem kolaboracionista. Njihovo je zna\u010denje, dakle sve manje, iako im je bogatstvo za lokalne prilike nedosti\u017eno \u2013 isti\u010de sociolog.<\/p>\n

Nakon \u0161to je tradicionalna predglobalizacijska radni\u010dka klasa dobrim dijelom nestala, pitanje je i na koji na\u010din bi bilo mogu\u0107e organizirati novu prekarnu klasu i mobilizirati je u obrani njenih interesa. Sociolog, naime, isti\u010de da u Hrvatskoj nejednakost raste, a politi\u010dari za to nemaju rje\u0161enje. Drugim rije\u010dima, na koji je na\u010din u novoj globaliziranoj stvarnosti mogu\u0107e voditi klasnu borbu?<\/p>\n

– Otvorena klasna borba, koju spominjete, zasad posve izostaje. Na\u0161e istra\u017eivanje doista pokazuje linije potencijalnih sukoba kao i mogu\u0107e klasne suradnje, me\u0111utim kod pripadnika pojedinih klasa i klasnih frakcija koje smo identificirali u hrvatskom dru\u0161tvu ne postoji ono \u0161to marksisti nazivaju “klasnom svije\u0161\u0107u”. To zapravo ne za\u010du\u0111uje, jer su klasne realnosti s kojima se susre\u0107u posve nove. Timu suradnika kojega sam dio trebalo je desetak godina intenzivnog rada za osmi\u0161ljavanje modela i analizu tih novih klasnih realnosti u dru\u0161tvima jugoisto\u010dne Europe. Pozivati danas “radni\u010dku klasu” na otpor parolama iz pro\u0161log stolje\u0107a nema vi\u0161e smisla niti efekta. Uostalom i ta radni\u010dka klasa nije pala s neba i nije se uvijek tako nazivala. Trebala su desetlje\u0107a i desetlje\u0107a teorijskog i politi\u010dkog rada da se taj koncept osmisli i osovi. Zadatak je svakog anga\u017eiranog dru\u0161tvenog znanstvenika podr\u017eati takav napor \u2013 zaklju\u010duje Petri\u0107.<\/p>\n

Podru\u010dni centar Split<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tjednik Novosti u tiskanom i online izdanju objavljuje 23. srpnja 2022. razgovor Jerka Bakotina s mr. sc. Mirkom Petri\u0107em i dr. sc. Ingom Tomi\u0107-Koludrovi\u0107 pod naslovom “Klasa bez kompasa” – Novosti: Klasa bez kompasa, 23. 7. 2022. Klasa bez kompasa U Hrvatskoj danas postoje \u010detiri klase i sedam klasnih frakcija \u2013 najbogatijih je pribli\u017eno jedan… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Mr. sc. Mirko Petri\u0107 i dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: Klasa bez kompasa, 23. 7. 2022.<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":23108,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[48,12],"tags":[],"yoast_head":"\nMr. sc. Mirko Petri\u0107 i dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: Klasa bez kompasa, 23. 7. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Mr. sc. Mirko Petri\u0107 i dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: Klasa bez kompasa, 23. 7. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Tjednik Novosti u tiskanom i online izdanju objavljuje 23. srpnja 2022. razgovor Jerka Bakotina s mr. sc. Mirkom Petri\u0107em i dr. sc. Ingom Tomi\u0107-Koludrovi\u0107 pod naslovom “Klasa bez kompasa” – Novosti: Klasa bez kompasa, 23. 7. 2022. Klasa bez kompasa U Hrvatskoj danas postoje \u010detiri klase i sedam klasnih frakcija \u2013 najbogatijih je pribli\u017eno jedan… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Mr. sc. Mirko Petri\u0107 i dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: Klasa bez kompasa, 23. 7. 2022.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/07\/mr-sc-mirko-petric-i-dr-sc-inga-tomic-koludrovic-klasa-bez-kompasa-23-7-2022\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-07-26T20:50:05+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-08-21T16:13:40+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/MP-ITK.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"499\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"221\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Boris\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Boris\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"13 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/07\/mr-sc-mirko-petric-i-dr-sc-inga-tomic-koludrovic-klasa-bez-kompasa-23-7-2022\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/07\/mr-sc-mirko-petric-i-dr-sc-inga-tomic-koludrovic-klasa-bez-kompasa-23-7-2022\/\",\"name\":\"Mr. sc. Mirko Petri\u0107 i dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: Klasa bez kompasa, 23. 7. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2022-07-26T20:50:05+00:00\",\"dateModified\":\"2022-08-21T16:13:40+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/07\/mr-sc-mirko-petric-i-dr-sc-inga-tomic-koludrovic-klasa-bez-kompasa-23-7-2022\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/07\/mr-sc-mirko-petric-i-dr-sc-inga-tomic-koludrovic-klasa-bez-kompasa-23-7-2022\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/07\/mr-sc-mirko-petric-i-dr-sc-inga-tomic-koludrovic-klasa-bez-kompasa-23-7-2022\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Mr. sc. Mirko Petri\u0107 i dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: Klasa bez kompasa, 23. 7. 2022.\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\",\"name\":\"Boris\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Boris\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Mr. sc. Mirko Petri\u0107 i dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: Klasa bez kompasa, 23. 7. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Mr. sc. Mirko Petri\u0107 i dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: Klasa bez kompasa, 23. 7. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"Tjednik Novosti u tiskanom i online izdanju objavljuje 23. srpnja 2022. razgovor Jerka Bakotina s mr. sc. Mirkom Petri\u0107em i dr. sc. Ingom Tomi\u0107-Koludrovi\u0107 pod naslovom “Klasa bez kompasa” – Novosti: Klasa bez kompasa, 23. 7. 2022. Klasa bez kompasa U Hrvatskoj danas postoje \u010detiri klase i sedam klasnih frakcija \u2013 najbogatijih je pribli\u017eno jedan… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Mr. sc. Mirko Petri\u0107 i dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: Klasa bez kompasa, 23. 7. 2022.","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/07\/mr-sc-mirko-petric-i-dr-sc-inga-tomic-koludrovic-klasa-bez-kompasa-23-7-2022\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2022-07-26T20:50:05+00:00","article_modified_time":"2022-08-21T16:13:40+00:00","og_image":[{"width":499,"height":221,"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/MP-ITK.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Boris","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Boris","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"13 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/07\/mr-sc-mirko-petric-i-dr-sc-inga-tomic-koludrovic-klasa-bez-kompasa-23-7-2022\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/07\/mr-sc-mirko-petric-i-dr-sc-inga-tomic-koludrovic-klasa-bez-kompasa-23-7-2022\/","name":"Mr. sc. Mirko Petri\u0107 i dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: Klasa bez kompasa, 23. 7. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2022-07-26T20:50:05+00:00","dateModified":"2022-08-21T16:13:40+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/07\/mr-sc-mirko-petric-i-dr-sc-inga-tomic-koludrovic-klasa-bez-kompasa-23-7-2022\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/07\/mr-sc-mirko-petric-i-dr-sc-inga-tomic-koludrovic-klasa-bez-kompasa-23-7-2022\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/07\/mr-sc-mirko-petric-i-dr-sc-inga-tomic-koludrovic-klasa-bez-kompasa-23-7-2022\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Mr. sc. Mirko Petri\u0107 i dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107: Klasa bez kompasa, 23. 7. 2022."}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b","name":"Boris","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","caption":"Boris"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23109"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23109"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23109\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23110,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23109\/revisions\/23110"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23108"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23109"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23109"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23109"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}