{"id":23182,"date":"2022-08-20T18:55:48","date_gmt":"2022-08-20T18:55:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?p=23182"},"modified":"2022-08-25T19:30:20","modified_gmt":"2022-08-25T19:30:20","slug":"dr-sc-danijel-vojak-strah-od-diskriminacije-prisutan-je-i-danas-medu-romima-15-8-2022","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-danijel-vojak-strah-od-diskriminacije-prisutan-je-i-danas-medu-romima-15-8-2022\/","title":{"rendered":"Dr. sc. Danijel Vojak: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, 15. 8. 2022."},"content":{"rendered":"

Portal Novosti 15. kolovoza 2022. objavljuje razgovor Nenada Jovanovi\u0107a s dr. sc. Danijelom Vojakom pod naslovom “Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima”<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

– Portal Novosti:<\/strong> DANIJEL VOJAK: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, 15. 8. 2022.<\/a><\/p>\n

Danijel Vojak: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima<\/span><\/p>\n

U\u010denje o genocidu nad Romima mora biti sastavni dio \u0161ire edukacije o holokaustu i drugim zlo\u010dinima i mora biti jedno od sredi\u0161njih u odgoju mladih. Cilj mora biti da se takvi zlo\u010dini vi\u0161e ne doga\u0111aju<\/em><\/p>\n

Povod za razgovor s Danijelom Vojakom, vode\u0107im stru\u010dnjakom za prou\u010davanje stradanja Roma na ovim prostorima, bila je tradicionalna komemoracija romskim \u017ertvama logora Jasenovac u U\u0161tici, kao i 81. godi\u0161njica formalnog po\u010detka genocida nad Romima u NDH.<\/p>\n

Kako je po\u010deo genocid nad Romima na ovim prostorima?<\/strong><\/p>\n

Usta\u0161ke vlasti su tri tjedna po dolasku na vlast i uspostavi NDH donijele rasne zakone u kojima su Romi izravno navedeni i rasno definirani kao nearijevci, zbog \u010dega su ostali bez dr\u017eavljanstva i drugih prava. To je u praksi zna\u010dilo da su bili pravno diskriminirani i da su ostali bez za\u0161tite vlasti. Ti zakoni pru\u017eili su usta\u0161kim vlastima pravni temelj za progon Roma, odnosno, kako su to nazivali, potrebu rje\u0161avanja “ciganskog pitanja”. Razmi\u0161ljalo se o preseljavanju Roma na odre\u0111eno podru\u010dje pod policijskim i drugim nadzorom kako bi ih se na moglo bolje kontrolirati. Tu, kako su je zvali “kolonizaciju”, neke lokalne vlasti, poput onih u Kri\u017eevcima, po\u010detkom lipnja 1941. predlo\u017eile su Ministarstvu unutarnjih poslova NDH. Pozadina tog prijedloga bila je peticija dijela stanovnika koji su tra\u017eili da se Romi odstrane s njihovih podru\u010dja zbog uobi\u010dajenih optu\u017ebi za kriminalna djela i \u0161irenje zaraze me\u0111u doma\u0107im \u017eivotinjama. Ministarstvo je taj prijedlog proslijedilo novoosnovanom Zavodu za kolonizaciju, koji ga je po\u010detkom srpnja iste godine operacionalizirao i poslalo nazad MUP-u NDH. Prema prijedlogu, prije kolonizacije Roma morao se ustanoviti njihov to\u010dan broj, geografski razmje\u0161taj i ekonomsko stanje i to putem popisa stanovni\u0161tva na razini cijele dr\u017eave. Usta\u0161ke vlasti imale su samo podatke iz 1931. jer popis predvi\u0111en za 1941. nije proveden zbog izbijanja rata. Ministarstvo se slo\u017eilo s prijedlogom i 3. srpnja 1941. donijelo odredbu o popisivanju Roma koje je i provedeno u sljede\u0107im mjesecima.<\/p>\n

Ulice i trgovi nisu nazivani po romskim \u017ertvama, unutar sustava obrazovanja sve do unazad nekoliko godina romske \u017ertve bile su svedene na tek nekoliko rije\u010di “i one su ubijene” u poglavlju koje se odnosi na \u017ertve usta\u0161kog re\u017eima i sli\u010dno. Jednostavno se dogodio zaborav<\/em><\/p>\n

Koliko ste takvih popisa dosad prona\u0161li?<\/strong><\/p>\n

Dosad sam u arhivima u Hrvatskoj i BiH prona\u0161ao dvadesetak takvih popisa, ali ih je zasigurno bilo znatno vi\u0161e. Podaci iz tog popisa nisu nikada slu\u017ebeno objavljeni, ali su usta\u0161kim vlastima pru\u017eili klju\u010dne podatke za sljede\u0107u fazu, odnosno kona\u010dno rje\u0161avanje “ciganskog pitanja”. Istodobno, u NDH su nakon popisa odustali od kolonizacije, vjerojatno zbog preokupiranosti smirivanjem antifa\u0161isti\u010dke pobune stanovni\u0161tva, posebice na podru\u010dju Korduna i Banije. Usta\u0161ke vlasti ubrzo su po dolasku na vlast po\u010dinile masovne zlo\u010dine nad Romima. Prvi slu\u010daj zbio se krajem srpnja 1941. u Ivanovi\u0107 jarku, gdje je u usta\u0161koj politici terora nad srpskim stanovni\u0161tvom ubijeno i 15 Roma. Spirala usta\u0161kog nasilja nad Romima nastavila se krajem iste godine na Kordunu, kada je na \u0161irem podru\u010dju op\u0107ine Lasinja ubijeno stotinjak Roma i to kao kolateralne \u017ertve usta\u0161ke politike terora nad Srbima.<\/p>\n

No tada po\u010dinju i masovne deportacije Roma u logore…<\/strong><\/p>\n

Istodobno s masovnim zlo\u010dinima u srpnju 1941. zapo\u010delo se s masovnim deportacijama Roma u logore. Romi s podravskog podru\u010dja, napose koprivni\u010dkog, bili su deportirani u prvi usta\u0161ki koncentracijski logor Danica u Koprivnici u kojem je bilo vi\u0161e od 700 romskih zato\u010denika. Za ve\u0107inu je logor bio tranzicijski jer su u kolovozu iste godine odande deportirani u jasenova\u010dki sustav logora. Tih mjeseci po\u010dinju prve deportacije Roma u Jasenovac. Iako su u po\u010detku bile povremene i nesustavne, one su intenzivirane nakon \u0161to su usta\u0161ke vlasti 19. svibnja 1942. donijele naredbu o deportaciji svih Roma u dr\u017eavi u jasenova\u010dki sustav logora. Ubrzo nakon toga slijedile su masovne i sustavne deportacije Roma, koji su ve\u0107inom dolazili u prenapu\u010denim sto\u010dnim \u017eeljezni\u010dkim vagonima, \u010desto bez hrane, vode i osnovnih sanitarnih uvjeta. Nakon nekoliko dana, ovisno o mjestu polaska, Romi su bez imena i prezimena “istovarivani” pred ulaz u logor, gdje su mu\u0161karci bili razdvajani od \u017eena i djece. U po\u010detku su Romi bili smje\u0161teni u najudaljeniji dio logora, logor 3 C \u2013 ciganski \u2013 koji je prema svjedo\u010danstvima zato\u010denika bio i najgori. Kasnije je dio zato\u010denika premje\u0161ten u U\u0161ticu iz koje je po\u010detkom svibnja 1942. iseljeno srpsko stanovni\u0161tvo i deportirano u druge logore. U\u0161tice su ubrzo postale premale pa su romski zato\u010denici bili smje\u0161teni u prekosavsko selo Gradinu, gdje je ve\u0107ina mu\u010dena i ubijana u masovnim egzekucijama ili su umirali zbog iznemoglosti od te\u0161kog rada, manjka hrane i bolesti. Pre\u017eivjeli zato\u010denici isti\u010du da su Romi bili u najgorem polo\u017eaju i da su se prema njima usta\u0161ke vlasti najgore odnosile. Manju skupinu Roma logorske vlasti koristile su kao kopa\u010de grobove i likvidatore drugih zato\u010denika, a oni su ubijeni po\u010detkom 1945. Zlo\u010dini nad Romima nastavljeni su tokom rata, a osim usta\u0161a \u010dinile su ih i \u010detni\u010dke i njema\u010dke vojne jedinice. Posljednji usta\u0161ki masovni zlo\u010din nad Romima dogodio se u posljednjim danima rata, krajem travnja 1945. u Hrastini u okolici Zapre\u0161i\u0107a. Tamo su “luburi\u0107evci” brutalno ubili \u010detrdesetak sintskih artista iz Njema\u010dke. Motiv za taj zlo\u010din bilo je koristoljublje jer su imali zlato, konje i druge dragocjenosti. Ubrzo nakon kraja rata tamo\u0161nji seljani iskopali su le\u0161eve i pokopali ih na obli\u017enjem mjesnom groblju u Mariji Gorici. Primjer tog masovnog zlo\u010dina ukazuje da je usta\u0161ki teror prema Romima provo\u0111en do samog kraja rata. Zbog toga je romska zajednica na hrvatskim podru\u010djima gotovo uni\u0161tena pa se tek nekoliko stotina ljudi nakon rata izjasnilo kao Romi. Zasigurno ih je bilo i vi\u0161e, no strah me\u0111u Romima bio je toliki da se dio njih izja\u0161njavao kao pripadnici drugih naroda. Na\u017ealost, strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, jer se i dalje dio njih ne izja\u0161njava tako.<\/p>\n

Ja\u010danje romske zajednice<\/span><\/p>\n

U Hrvatskoj se stradanje Roma obilje\u017eava 2. kolovoza, a u Srbiji 16. prosinca. Koji bismo datum trebali obilje\u017eavati?<\/strong><\/p>\n

Pitanje kulture sje\u0107anja na romske \u017ertve podru\u010dje je u kojem su jugoslavenske i hrvatske vlasti pokazale odre\u0111enu razinu marginalizacije njihove \u017ertve nakon Drugog svjetskog rata. Ideolo\u0161ki diskurs bratstva i jedinstva oblikovao je memoriju na \u017ertve unutar pojma “\u017ertve fa\u0161isti\u010dkog terora”, a time je isklju\u010divao zasebno komemoriranje pojedinih skupina \u017ertava, poput Roma i drugih. Zbog toga se tek 1970. u U\u0161tici podi\u017ee manja memorijalna plo\u010da za ubijene romske zato\u010denike jasenova\u010dkog logora, a na ve\u0107inu drugih spomenika povezanih s Drugim svjetskim ratom u Hrvatskoj romska imena bila su upisivana bez navo\u0111enja njihova etni\u010dkog identiteta. Ulice i trgovi nisu nazivani po romskim \u017ertvama, unutar sustava obrazovanja sve do unazad nekoliko godina romske \u017ertve bile su svedene na tek nekoliko rije\u010di “i one su ubijene” u poglavlju koje se odnosi na \u017ertve usta\u0161kog re\u017eima i sli\u010dno. Jednostavno se dogodio zaborav. Demografski uni\u0161tena romska zajednica pre\u017eivjela je rat, ali je i dalje bila nedovoljno organizirana sve do 1960-ih kada se skupina romskih intelektualaca predvo\u0111enih srpskim romskim knji\u017eevnikom i politi\u010darom Slobodanom Berberskim uspijeva organizirati \u0161to rezultira Prvim kongresom Roma u Londonu 1971. gdje su romski predstavnici donijeli odluke o imenu Roma, zastavi i grbu. Otada romski intelektualci sve vi\u0161e organizirano zagovaraju istra\u017eivanja i obilje\u017eavanja onog \u0161to se dogodilo nad njihovim narodom za vrijeme Drugog svjetskog rata, inzistiraju\u0107i na priznanju razmjera njihova stradanja, njegova obilje\u017eavanja, prou\u010davanja i obrazovanja o njemu. Posljedice tog procesa nisu se mogle zaustaviti i europske dr\u017eave postepeno su priznavale stradavanje Roma u njihovim dr\u017eavama kao genocid nad njima. To su tek 1982. u\u010dinile zapadnonjema\u010dke vlasti pod kancelarom Helmutom Schmidtom koji je priznao da su nacionalsocijalisti\u010dke vlasti provele genocid nad Romima a ne, kako se dotada uglavnom smatralo unutar njema\u010dkih pravosudnih vlasti i politi\u010dkih krugova, politiku spre\u010davanja romskog kriminala. Tu je bio znatan pomak u razumijevanju totaliteta stradanja Roma. Taj uvod klju\u010dan je za razumijevanje povijesnog konteksta komemoriranja romskih \u017ertava. Rat na prostoru biv\u0161e Jugoslavije 1990-ih na neki na\u010din je rasplinuo fokus romskih zajednica na komemoriranje njihovih \u017ertava jer su Romi ponovno bili \u017ertve, i to nerijetko kolateralne \u017ertve zara\u0107enih strana, \u0161to najvi\u0161e pokazuje njihovo stradanje u BiH po\u010detkom 1990-ih ili na Kosovu krajem istog desetlje\u0107a. Na neki na\u010din bilo je potrebno pre\u017eivjeti, a onda razmi\u0161ljati o drugim pitanjima vezanima za njihovu zajednicu.<\/p>\n

Kada se dogodio pomak u komemoriranju?<\/strong><\/p>\n

Znatan pomak u komemoriranju do\u0161ao je iz romske zajednice u Hrvatskoj nakon 2002. kada oni postaju slu\u017ebeno priznata nacionalna manjina s odre\u0111enim pravima na podru\u010dju njihovog politi\u010dkog i dru\u0161tvenog predstavljanja. Tako oja\u010dana romska zajednica predvo\u0111ena svojim politi\u010dkim zastupnicima, a to se ponajvi\u0161e odnosi na djelovanje Veljka Kajtazija u Hrvatskom saboru, zapo\u010dinje u U\u0161tici od 2012. sustavno obilje\u017eavati stradanje svog naroda u NDH. Kao datum komemoracije uzet je 2. kolovoza jer su toga dana u no\u0107i 1944. nacisti\u010dke vlasti u Auschwitzu likvidirale “Ciganski obiteljski logor” i u plinskim komorama ubile oko 4.200 romskih zato\u010denika. Ta komemoracija dobila je priznanje kao slu\u017ebeni dan sje\u0107anja i od strane Hrvatskog sabora 2014., a ono je sredi\u0161nje mjesto komemoriranja romskih \u017ertava u Hrvatskoj. No ne i jedino. Komemoracije romskim \u017ertvama obilje\u017eavaju se i na groblju u selu Dra\u0161kovec, na sje\u0107anje ubijenih desetak Roma Baja\u0161a na samom kraju Drugog svjetskog rata, a ove godine, kako sam spomenuo, i u Mariji Gorici. Romske \u017ertve se u Hrvatskoj obilje\u017eavaju i na drugim mjestima, zajedno s drugim \u017ertvama rata.<\/p>\n

Spomenik \u017ertvama holokausta i usta\u0161kog re\u017eima u Zagrebu ukazuje u kojoj mjeri je pogre\u0161no forsirati zajedni\u010dki komemorativni diskurs. Politi\u010dka vlast je posve pogre\u0161no od spomenika \u017eidovskim \u017ertvama u NDH pro\u0161irila fokus na sve \u017ertve usta\u0161kog re\u017eima<\/em><\/p>\n

Kakva je situacija s komemoracijama u Srbiji?<\/strong><\/p>\n

U Srbiji je istodobno tamo\u0161nja romska zajednica u suradnji s vlastima kao dan komemoriranja odabrala 16. prosinca kao znak sje\u0107anja na dan kada je Himmler donio posebnu odredbu o deportaciji svih Roma iz Njema\u010dkog Reicha u nacisti\u010dke koncentracijske logore. Tek krajem sije\u010dnja 1943. posebnom odredbom nacisti\u010dkih policijskih tijela kao sredi\u0161nji logor za Rome i Sinte odabran je Auschwitz. No komemoracije u Srbiji u znak sje\u0107anja na Rome po\u010dele su se odr\u017eavati i na druge datume, poput 2. kolovoza. Istodobno se to obilje\u017eava i na razini lokalnih vlasti, kao stradanje istaknutog romskog partizana Stevana \u0110or\u0111evi\u0107a Novaka kod njegovog spomenika u Prevodskom potoku kod Donje Bele Reke, gdje su ga \u010detnici ubili 1943. On je prvi i jedini Rom koji je progla\u0161en narodnim herojem u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ne smatram dakle da je neprimjereno da se romske \u017ertve u Srbiji komemoriraju 16. prosinca jer je taj datum jedan od klju\u010dnih u razumijevanju totaliteta njihova stradanja u Europi. Istodobno, smatram da bi se uz te datume komemoriranja koji se odnose na stradanje Roma, trebalo sustavno obilje\u017eavati njihovo stradanje na razini jedne dr\u017eave. Primjerice, za Hrvatsku to bi bio 19. svibnja, dan kada su usta\u0161ke vlasti donijele odredbu o deportaciji svih Roma u jasenova\u010dki koncentracijski logor, gdje je ve\u0107ina njih i ubijena. Na tom tragu je i nedavno odr\u017eana tribina u Zagrebu u organizaciji zastupnika Kajtazija i Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”, \u0161to pokazuje kako je iznimno bitna, gotovo klju\u010dna, uloga samih romskih politi\u010dkih i dru\u0161tvenih predstavnika kao inicijatora u izgradnji kulture sje\u0107anja na romske \u017ertve.<\/p>\n

Za\u0161to dio hrvatskih histori\u010dara kada je rije\u010d o zlo\u010dinima po\u010dinjenim u NDH, kako nad Romima, tako i nad Srbima i \u017didovima, obi\u010dno izostavlja zlo\u010dine u BiH ili u Srijemu?<\/strong><\/p>\n

Op\u0107enito govore\u0107i to su ograni\u010denja na\u0161e historiografije jer je ve\u0107ina povjesni\u010dara usmjerena na istra\u017eivanja lokalne razine povijesti, a tek manji dio njih svoj istra\u017eiva\u010dki fokus usmjeruje i izvan granica Hrvatske. To je posljedica dugogodi\u0161nje politike dr\u017eavnih vlasti u podupiranju istra\u017eivanja samo nacionalne povijesti, ne shva\u0107aju\u0107i temeljnu premisu kako povijest Hrvatske nije samo povijest hrvatskog naroda, ve\u0107 svih stanovnika koji su na ovom podru\u010dju \u017eivjeli ili danas \u017eive. Razumijevanje povijesti jednog sela ili grada u Hrvatskoj, gotovo je nemogu\u0107e razumjeti bez istra\u017eivanja doprinosa \u017eidovskih, njema\u010dkih, ma\u0111arskih, talijanskih, srpskih i drugih stanovnika, uklju\u010duju\u0107i i romskih sugra\u0111ana. To je ono \u0161to \u010dini na\u0161u povijest iznimno kompleksnom, jer je hrvatski prostor bio prostor vi\u0161egrani\u010dja u kojem su se isprepletali razni kulturni, vjerski, dru\u0161tveni i politi\u010dki interesi. I danas je Hrvatska u sli\u010dnom politi\u010dko geostrate\u0161kom polo\u017eaju kao \u010dlanica EU-a nasuprot zemljama koje to nisu, posebno u geostrate\u0161kom pozicioniranju europskih dr\u017eava u Rusko-Ukrajinskom ratu. Druga posljedica fokusiranosti povjesni\u010dara u Hrvatskoj na nacionalnu povijest i povijest ve\u0107inskog hrvatskog naroda, jeste da se zanemaruje potreba istra\u017eivanja i onih podru\u010dja izvan Hrvatske gdje je hrvatski narod relativno brojniji. Upravo je stoga potrebno istra\u017eivati podru\u010dje cjelokupnog Srijema, koje se danas ve\u0107inom nalazi unutar Srbije, jer se taj prostor osim od 1918. do 1941. sve do kraja Drugog svjetskog rata nalazio unutar hrvatskih upravnih jedinica. Ista metodolo\u0161ka nedosljednost primjetna je i unutar hrvatske historiografije kod istra\u017eivanja podru\u010dja BiH. Upravo je zna\u010daj ovog prostora klju\u010dan za razumijevanju totaliteta politike usta\u0161kih vlasti jer je NDH obuhva\u0107ala i ovo podru\u010dje. U svojim istra\u017eivanjima nastojao sam uvrstiti istra\u017eivanje povijesti Roma na srijemskom i podru\u010dju BiH, koliko je to bilo mogu\u0107e. Istra\u017eivanje genocida nad Romima u tim institucijama mora se intenzivirati i usustaviti, a potrebna su nam me\u0111unarodna istra\u017eivanja i suradnja povjesni\u010dara iz na\u0161ih dr\u017eava. Cilj ovakvih me\u0111unarodnih projekata je izdavanje povijesnih publikacija koje bi time bilo bolje integrirano u narativ europskih historiografija o stradanju Roma u Europi za vrijeme Drugog svjetskog rata. Pretpostavka za ovakva znanstvena istra\u017eivanja je potpora dr\u017eavnih i europskih institucija, ali i okupljanje tima relevantnih stru\u010dnjaka. Na kraju time bi se u potpunosti moglo potisnuti iz javnog i znanstveno dominantnog diskursa o genocidu nad Romima kao “zaboravljenom genocidu” ili “zaboravljenom holokaustu”.<\/p>\n

Mo\u017eete li ne\u0161to vi\u0161e re\u0107i o akciji muslimanske zajednice u BiH koja je poku\u0161avala spasiti dio sjedila\u010dkih Roma?<\/strong><\/p>\n

Na podru\u010dju BiH ve\u0107 je za vrijeme Osmanlijske vlasti \u017eivjelo romsko stanovni\u0161tvo muslimanske vjeroispovijesti i sjedila\u010dkog na\u010dina \u017eivota. U narodu ih se nazivalo “Bijelim Ciganima” kao svojevrsna suprotnost prema “Crnim Ciganima” koje je nerijetko ozna\u010davalo nomadski dio romskog stanovni\u0161tva. Ne \u017eele\u0107i ulaziti u detaljnu znanstvenu analizu odnosa usta\u0161kih vlasti prema “Bijelim Ciganima” ukratko \u0107u re\u0107i da se za vrijeme provo\u0111enja popisa Roma u ljeto 1941. dio muslimanskih intelektualaca i istaknutih gospodarskih i dru\u0161tvenih pojedinaca uz potporu islamskih vjerskih institucija usprotivio da tim popisom budu obuhva\u0107eni i “Bijeli Cigani”. \u0160tovi\u0161e, oko tog pitanja osnovana je Komisija koju su \u010dinili muslimanski intelektualci i koja je na osnovu istra\u017eivanja Leopolda Gl\u00fccka s kraja 19. stolje\u0107a donijela dokument nazvan “Elaborat” u kojem je, ukratko re\u010deno, dokazivala da se “Bijeli Cigani” ne mogu smatrati Romima, nego isklju\u010divo Muslimanima, a time i arijskim stanovni\u0161tvom. Usta\u0161ke vlasti prihvatile su taj stav i u kolovozu 1941. donijele odredbu kojom se “Bijeli Cigani” izuzimaju od daljnjeg postupanja prema njima kao Romima. U svojoj nedosljednosti nisu je po\u0161tovale, ve\u0107 su nakon dono\u0161enja odredbe iz 19. svibnja 1942. o deportaciji svih Roma u Jasenovac po\u010dele deportirati i “Bijele Cigane”, napose one s travni\u010dkog podru\u010dja. Takvo postupanje usta\u0161kih vlasti izazvalo je novu reakciju muslimanskih intelektualaca i islamskih vjerskih vlasti, koji su krajem svibnja 1942. donijeli “Zeni\u010dku deklaraciju” u kojoj su jasno istaknuli tezu kako se prema “Bijelim Ciganima” mora odnositi kao prema Muslimanima. I u tom slu\u010daju usta\u0161ke su vlasti prihvatile takva tuma\u010denja o “Bijelim Ciganima” i posebnom odredbom zaustavili njihove daljnje deportacije u jasenova\u010dki logor. Nakon Drugog svjetskog rata, a posebno posljednjih nekoliko godina, dio muslimanskih intelektualaca sve vi\u0161e navodi taj primjer kao svjedo\u010danstvo humanosti muslimanskih vlasti i intelektualca u poku\u0161aju spa\u0161avanja Roma. No mo\u017ee li se to tako interpretirati? Kao i kod drugih podru\u010dja vezanih za povijest Roma, i to je jedno od kompleksnih podru\u010dja na koje nije mogu\u0107e dati jednodimenzionalan odgovor. Prema postoje\u0107im dokumentima, usta\u0161ke vlasti nastavile su s genocidnom politikom i prema muslimanskim sjedila\u010dkim Romima, \u0161to najbolje pokazuje primjer masovnih zlo\u010dina na podru\u010dju Bosanske Gradi\u0161ke, gdje je \u0161estotinjak njih ujesen 1944. bilo ubijeno pri deportiranju u jasenova\u010dki logor. Postoje i drugi brojni primjeri ubijanja muslimanskih Roma u BiH. Rajko \u0110uri\u0107, romski znanstvenik koji se bavio i prou\u010davanjem stradanja svog naroda u ratu tako\u0111er kriti\u010dki propituje pitanje spa\u0161avanja “Bijelih Cigana”. Dio intelektualaca u BiH, poput Amira Brke, kriti\u010dki propituju ograni\u010denost bo\u0161nja\u010dkog humaniteta samo na muslimanske sjedila\u010dke Rome, dok su Romi druge vjeroispovijesti ostali neza\u0161ti\u0107eni. Meni se kao znanstveniku koji se ve\u0107 blizu 20 godina bavi povije\u0161\u0107u Roma name\u0107e pitanje mo\u017ee li se smatrati humano\u0161\u0107u usmjerenost na spa\u0161avanje samog jednog dijela romskog naroda i to tako da pritom negira samo postojanje istog naroda i etni\u010dki ga uklapa unutar drugog. Istodobno, svaki slu\u010daj spa\u0161avanja bilo kojeg \u010dlana dru\u0161tva od usta\u0161kog i nacisti\u010dkog genocidnog progona iznimno je zna\u010dajan primjer i pokazatelj kako se dio stanovni\u0161tva, unato\u010d ratnim neprilikama i po cijenu vlastite sigurnosti suprotstavio takvoj politici i nastojao je ne provoditi. Takvih primjera spa\u0161avanja Roma bilo je u Hrvatskoj, Srbiji i drugim europskim dr\u017eavama i oni svjedo\u010de o iznimnoj humanosti dijela stanovni\u0161tva unato\u010d teroru vlasti.<\/p>\n

Romi u NOB-u<\/span><\/p>\n

Mo\u017ee li se re\u0107i da su Romi, kao i \u017didovi, spas na\u0161li u partizanima?<\/strong><\/p>\n

Ne samo kao \u017didovi, nego kao i pripadnici drugih manjinskih skupina Nijemci, \u010cesi, Slovaci\u2026 O Romima kao partizanima tek se 1980-ih povremeno po\u010delo govoriti na odre\u0111enim kulturnim i znanstvenim okupljanima, no i tada se nije o tome gotovo ni\u0161ta znalo. Na neki na\u010din se marginaliziraju\u0107i odnos jugoslavenskih i hrvatskih socijalisti\u010dkih vlasti, pa i cjelokupnog dru\u0161tva prema romskim \u017ertvama prenio i na izostanak istra\u017eivanja i spoznaje o drugim zna\u010dajnim aspektima njihova polo\u017eaja za vrijeme Drugog svjetskog rata. Jedan od njih zasigurno je bilo i pitanje sudjelovanja Roma u antifa\u0161isti\u010dkom pokretu otpora. Rajko \u0110uri\u0107 u svojim je radovima usputno spomenuo kako su Romi u po\u010detku bili nepo\u017eeljni u srpskim partizanskim jedinicama, no pritom je naveo nekoliko istaknutih romskih partizana u Srbiji, poput Stevana \u0110or\u0111evi\u0107a Novaka. Tu je potrebno spomenuti hrabru Romkinju Milicu Kati\u0107, koja je od po\u010detka aktivno pomagala srpske antifa\u0161iste, da bi se i sama zajedno sa svoja dva sina uklju\u010dila u partizanski pokret. Uhva\u0107ena je i odvedena u logor Banjica gdje je mu\u010dena i ubijena. Upravo takvi primjeri, relativno nepoznati javnosti, svjedo\u010de o hrabrosti Roma kao partizana. I u Hrvatskoj postoje brojni primjeri u kojemu su Romi aktivno sudjelovali u partizanskim jedinicama, a neki od njih su se istaknuli po svojoj hrabrosti i po\u017ertvovnosti. U tom kontekstu zanimljivo je spomenuti manju romsku partizansku jedinicu, koju su partizani formirali od odbjeglih Roma u \u0161umama u okolici sela Bijela nedaleko Daruvara u drugoj polovini 1942. \u010cetrdesetak Roma skrivalo se od usta\u0161kih vlasti koje su tada provodile masovnu deportaciju Roma u jasenova\u010dki logor. Po stupanju u kontakt s Romima, partizani su formirali manju romsku partizansku jedinicu, koja se isticala po tome \u0161to su se njeni borci borili zajedno s drugim \u010dlanovima svoje obitelji. I tu je vidljiva romska obiteljska povezanost. Kasnije su tu jedinicu rasformirali, a njeni borci bili su pridru\u017eeni ostalim jedinicama. U popisima pojedinih partizanskih jedinica navedeni su Romi kao njihovi pripadnici, no zasigurno je njihov broj bio znatno ve\u0107i, jer se jedan dio njih nije izja\u0161njavao kao Romi, ve\u0107 kao pripadnici drugih naroda. Vladimir Dedijer u jednom od svojih djela opisuje hrabre romske partizanske diverzante na \u0161irem banijskom podru\u010dju, a u nekima od svjedo\u010danstvima pre\u017eivjelih Roma i neroma nakon rata spominje se kako su se neki od Roma aktivno borili unutar partizanskih jedinica. Romi kao pripadnici pokreta otpora bili su prisutni u brojnim vojnim jedinicama drugih europskih dr\u017eava, napose tada\u0161njim jedinicama Crvene armije, slova\u010dkih i talijanskih partizana\u2026 Taj aspekt povijesti Roma potrebno je dublje prou\u010davati i njegove rezultate uklopiti u \u0161iri narativ o povijesti stradanja tog naroda za vrijeme Drugog svjetskog rata te ga na kraju uklopiti u hrvatsku povijest i obrazovni sustav.<\/p>\n

Koliko mlade, ali i starije generacije, pogotovo romske, znaju o genocidu nad Romima?<\/strong><\/p>\n

Na\u017ealost, mladi danas o genocidu nad Romima gotovo ni\u0161ta ne znaju. A kako bi i znali? Unutar hrvatskog obrazovnog sustava i dalje se nedovoljno obra\u0111uje ta tematika, koja je \u010desto svedena na tek usputno navo\u0111enje kako su i Romi stradali u Drugom svjetskom ratu i u NDH. I kolege koji provode nastavu povijesti nerijetko mi govore kako unutar svoje satnice imaju relativno malo prostora za predavanja o genocidu nad Romima. Istodobno, u medijima se o tome ponajvi\u0161e pi\u0161e vezano za komemoraciju u U\u0161tici. Na televiziji se ne prikazuju dokumentarni filmovi o tim temama, a o tome gotovo da i ne postoji nikakav interes me\u0111u mladima na dru\u0161tvenim mre\u017eama, iako se unazad nekoliko godina primje\u0107uje sve ve\u0107a aktivnost mladih Roma u Europi u educiranju o toj temi. Rje\u0161enje za taj nedostatak su organizirana stru\u010dna predavanja za nastavnike i u\u010denike, postavljanje izlo\u017ebi u \u0161kolama, provo\u0111enje radionica, organiziranje stru\u010dnih putovanja u memorijalne institucije kao \u0161to su Spomen podru\u010dje Jasenovac i Romski memorijalni centar u U\u0161tici. U\u010denje o genocidu nad Romima mora biti sastavni dio \u0161ire edukacije o holokaustu i drugim zlo\u010dinima i mora biti jedno od sredi\u0161njih u odgoju mladih. Cilj mora biti da se takvi zlo\u010dini vi\u0161e ne doga\u0111aju. Imaju\u0107i na umu trenutne ratne neprilike u Ukrajini, te\u0161ko mo\u017eemo govoriti kako je Europa i\u0161ta nau\u010dila od onoga \u0161to se doga\u0111alo prije 80-ak godina. Savez Roma u RH “Kali Sara” lani je zapo\u010deo s odr\u017eavanjem Ljetne \u0161kole suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, gdje se romski u\u010denici i studenti nekoliko dana obrazuju o povijesti stradanja vlastitog naroda, \u0161to je samo jedan od primjera ispravnog smjera obrazovanja o genocidu nad Romima.<\/p>\n

S obzirom na to da ste svojevremeno rekli da me\u0111u narodima \u017ertava nema takmi\u010denja i da su one ravnopravne, moraju li \u017ertve genocida komemorirati predstavnici sva tri stradalni\u010dka naroda?<\/strong><\/p>\n

\u0160to se ti\u010de zajedni\u010dkog ili odvojenog komemoriranja stradala\u010dkih naroda Drugog svjetskog rata, ukazujem na \u010dinjenicu da jedno ne isklju\u010duje drugo. Ne smijemo forsirati zabranu pojedina\u010dnih komemorativnih aktivnosti odre\u0111enog stradala\u010dkog naroda, jer bismo time u\u010dinili ono \u0161to su jugoslavenske socijalisti\u010dke vlasti pogre\u0161no \u010dinile nakon Drugog svjetskog rata, a to je forsiranje zajedni\u010dkog komemoriranja unutar ideolo\u0161ke matrice “\u017ertava fa\u0161isti\u010dkog terora”. Upravo nedavno podignuti Spomenik \u017ertvama holokausta i usta\u0161kog re\u017eima u Zagrebu ukazuje u kojoj mjeri je pogre\u0161no nasilno forsirati zajedni\u010dki komemorativni diskurs. Umjesto da vlasti sura\u0111uju sa stradala\u010dkim narodima i stru\u010dnjacima za tu tematiku, politi\u010dka vlast je posve pogre\u0161no od spomenika \u017eidovskim \u017ertvama u NDH pro\u0161irila fokus na komemorativni diskurs na sve \u017ertve usta\u0161kog re\u017eima. Sam dizajn spomenika i natpis koji se odnosi na deportaciju 800 \u017didova s Glavnog kolodvora 1942. govori da je morao biti posve\u0107en sje\u0107anju samo na \u017eidovske \u017ertve u NDH. Taj primjer ukazuje da je u redu u nekim prilikama na odre\u0111enim mjestima i odre\u0111enim datumima komemorirati srpske, \u017eidovske ili romske \u017ertve. Istodobno, na drugim mjestima, kao \u0161to je to logor Jasenovac u kojemu su bili ubijeni svi navedeni, potrebno je da svi zajedno komemoriraju stradanje. Kultura sje\u0107anja nije politi\u010dka pozornica, ve\u0107 pozornica na kojoj svi mi, koji smo potomci onih koji su pre\u017eivjeli rat, imaju du\u017enost u tim i drugim trenucima pognute glave i nerijetko \u0161utnjom, koja je u puno slu\u010dajeva glasnija od govora politi\u010dkih i drugih predstavnika, sje\u0107ati se onih kojih vi\u0161e nema. Onih koji su ubijeni samo zato \u0161to su bili odre\u0111enog nepo\u017eeljnog etniciteta, rase i vjere.<\/p>\n

Dr. sc. Danijel Vojak<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Portal Novosti 15. kolovoza 2022. objavljuje razgovor Nenada Jovanovi\u0107a s dr. sc. Danijelom Vojakom pod naslovom “Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima” – Portal Novosti: DANIJEL VOJAK: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, 15. 8. 2022. Danijel Vojak: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima U\u010denje o… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Danijel Vojak: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, 15. 8. 2022.<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":23180,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[48,12],"tags":[],"yoast_head":"\nDr. sc. Danijel Vojak: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, 15. 8. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dr. sc. Danijel Vojak: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, 15. 8. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Portal Novosti 15. kolovoza 2022. objavljuje razgovor Nenada Jovanovi\u0107a s dr. sc. Danijelom Vojakom pod naslovom “Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima” – Portal Novosti: DANIJEL VOJAK: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, 15. 8. 2022. Danijel Vojak: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima U\u010denje o… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Danijel Vojak: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, 15. 8. 2022.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-danijel-vojak-strah-od-diskriminacije-prisutan-je-i-danas-medu-romima-15-8-2022\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-08-20T18:55:48+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-08-25T19:30:20+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/Danijel_Vojak_fi.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"499\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"222\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Boris\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Boris\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"21 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-danijel-vojak-strah-od-diskriminacije-prisutan-je-i-danas-medu-romima-15-8-2022\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-danijel-vojak-strah-od-diskriminacije-prisutan-je-i-danas-medu-romima-15-8-2022\/\",\"name\":\"Dr. sc. Danijel Vojak: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, 15. 8. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2022-08-20T18:55:48+00:00\",\"dateModified\":\"2022-08-25T19:30:20+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-danijel-vojak-strah-od-diskriminacije-prisutan-je-i-danas-medu-romima-15-8-2022\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-danijel-vojak-strah-od-diskriminacije-prisutan-je-i-danas-medu-romima-15-8-2022\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-danijel-vojak-strah-od-diskriminacije-prisutan-je-i-danas-medu-romima-15-8-2022\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dr. sc. Danijel Vojak: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, 15. 8. 2022.\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\",\"name\":\"Boris\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Boris\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dr. sc. Danijel Vojak: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, 15. 8. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dr. sc. Danijel Vojak: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, 15. 8. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"Portal Novosti 15. kolovoza 2022. objavljuje razgovor Nenada Jovanovi\u0107a s dr. sc. Danijelom Vojakom pod naslovom “Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima” – Portal Novosti: DANIJEL VOJAK: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, 15. 8. 2022. Danijel Vojak: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima U\u010denje o… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Danijel Vojak: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, 15. 8. 2022.","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-danijel-vojak-strah-od-diskriminacije-prisutan-je-i-danas-medu-romima-15-8-2022\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2022-08-20T18:55:48+00:00","article_modified_time":"2022-08-25T19:30:20+00:00","og_image":[{"width":499,"height":222,"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/Danijel_Vojak_fi.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Boris","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Boris","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"21 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-danijel-vojak-strah-od-diskriminacije-prisutan-je-i-danas-medu-romima-15-8-2022\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-danijel-vojak-strah-od-diskriminacije-prisutan-je-i-danas-medu-romima-15-8-2022\/","name":"Dr. sc. Danijel Vojak: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, 15. 8. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2022-08-20T18:55:48+00:00","dateModified":"2022-08-25T19:30:20+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-danijel-vojak-strah-od-diskriminacije-prisutan-je-i-danas-medu-romima-15-8-2022\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-danijel-vojak-strah-od-diskriminacije-prisutan-je-i-danas-medu-romima-15-8-2022\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-danijel-vojak-strah-od-diskriminacije-prisutan-je-i-danas-medu-romima-15-8-2022\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dr. sc. Danijel Vojak: Strah od diskriminacije prisutan je i danas me\u0111u Romima, 15. 8. 2022."}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b","name":"Boris","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","caption":"Boris"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23182"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23182"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23182\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23183,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23182\/revisions\/23183"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23180"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23182"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23182"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23182"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}