{"id":23191,"date":"2022-08-09T17:23:36","date_gmt":"2022-08-09T17:23:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?p=23191"},"modified":"2022-08-30T17:44:31","modified_gmt":"2022-08-30T17:44:31","slug":"dr-sc-jelena-pudak-na-ekstreme-se-ne-mozemo-prilagodavati-beskonacno-30-7-2022","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-jelena-pudak-na-ekstreme-se-ne-mozemo-prilagodavati-beskonacno-30-7-2022\/","title":{"rendered":"Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno, 30. 7. 2022."},"content":{"rendered":"

Magazin Glasa Slavonije u Temi tjedna Klimatske promjene u broju od 30. srpnja 2022. objavljuje razgovor s dr. sc. Jelenom Pu\u0111ak pod naslovom “Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno”<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

– Glas Slavonije:<\/strong> Jelena Pu\u0111ak: Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno, 30. 7. 2022.<\/a><\/p>\n

DR. SC. JELENA PU\u0110AK Znanstvena suradnica na Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu<\/span><\/p>\n

Od velike me\u0111unarodne konferencije o klimi COP26 u Glasgowu pro\u0161lo je ve\u0107 osam mjeseci, no dojam je da je puno toga i dalje na papiru, a malo u praksi. \u0160to je zapravo COP26 donio dobroga, i koliko \u0107e se toga mo\u0107i provesti u stvarnosti kad se radi o pobolj\u0161anju klimatske situacije u svijetu koja je, vidimo, i dalje sve gora… pitali smo dr. sc. Jelenu Pu\u0111ak, znanstvenu suradnica na Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, autoricu knjiga “Koga briga za klimu” i “Kap preko ruba \u010da\u0161e – klimatske promjene: svijet i Hrvatska”?<\/strong><\/p>\n

– Konferencija u Glasgowu donijela je nekoliko novih, ili mo\u017eda bolje re\u0107i unaprije\u0111enih elemenata postoje\u0107eg sporazuma. Jedan od va\u017enijih je potvrda cilja zaustavljanja porasta globalne temperature ispod odnosno na 1,5 Celzijevih stupnjeva, ne vi\u0161e ispod 2 stupnja – ovome su pridonijele i nove znanstvene spoznaje koje predvi\u0111aju mnogo gore posljedice porasta iznad ovih 1,5 stupnjeva. Da bi se taj cilj postigao, u Glasgowu je zato 140 zemalja prisegnulo da \u0107e smanjiti emisije stakleni\u010dkih plinova na nulu, a to obuhva\u0107a oko 90 % svjetskih emisija. U tom kontekstu tako\u0111er je dogovoreno da \u0107e revizija ciljeva za ubla\u017eavanje klimatskih promjena biti \u010de\u0161\u0107a kako bi se procijenila i ispravila njihova adekvatnost s obzirom na postoje\u0107e stanje.<\/p>\n

\"\"Me\u0111utim, posljednje izvje\u0161\u0107e Me\u0111unarodnog panela o promjeni klime (IPCC) izi\u0161lo po\u010detkom ove godine govori nam kako sva preuzeta obe\u0107anja odnosno ciljevi zemalja za smanjenje emisija nisu dovoljni da zadr\u017ee porast temperature do 1,5 stupnjeva – pa \u010dak ni s ovom ambicioznom varijantom dogovorenom u Glasgowu. Zna\u010di, ciljevi za smanjenje emisija morali bi biti jo\u0161 ambiciozniji, odnosno njihovo ostvarivanje moralo bi biti jo\u0161 skorije kako bi uspjeli dosti\u0107i cilj zadr\u017eavanja porasta temperature na 1,5 stupnjeva. I jo\u0161 povrh toga, mi i dalje govorimo o obe\u0107anjima, o ciljevima koji jo\u0161 nisu ostvareni i koji su dobrovoljni ciljevi zemalja potpisnica sporazuma, a koji se stoga mogu i ne ostvariti. Ovdje pripadaju i obe\u0107anja vi\u0161e od stotinu zemalja o reverziji deforestacije, uklju\u010duju\u0107i Brazil, \u010dija vlada trenuta\u010dno \u010dini sve kako bi omogu\u0107ila deforestaciju Amazone, a ne obrnuto. Sporazum u Glasgowu tako\u0111er i predvi\u0111a ve\u0107u financijsku pomo\u0107 zemljama u razvoju kako bi smanjile svoje emisije i prilagodile se na klimatske promjene – mislim da se to \u010desto zaboravlja kada se govori o smanjenju emisija, a to je da su upravo razvijene zemlje svojim razvojem dovele do problema globalnog zagrijavanja, da su svoj razvoj tako\u0111er ostvarivale \u010desto na \u0161tetu zemalja u razvoju, i da zato snose ve\u0107u povijesnu, ali i trenuta\u010dnu odgovornost za smanjivanje tih emisija. U tom smislu financijski paketi pomo\u0107i dogovoreni u Glasgowu broje se u milijardama funti, me\u0111utim, to je tako\u0111er obe\u0107anje koje tek treba ostvariti, odnosno, i Pari\u0161ki, a i prethodni sporazumi su predvi\u0111ali financijske pakete pomo\u0107i u mnogo ve\u0107em obujmu nego \u0161to su oni u kona\u010dnici ostvareni.<\/p>\n

ZELENI EU PLAN<\/p>\n

Pro\u0161le godine u lipnju Europski parlament potvrdio je europski zakon o klimi. Koliko je taj dokument provediv u praksi? Drugim rije\u010dima, je li uop\u0107e mogu\u0107e postizanje klimatski neutralne Europske unije do 2050. i smanjenje emisije stakleni\u010dkih plinova za najmanje 55 posto do 2030.? I o \u010demu to najvi\u0161e ovisi? Pretpostavljam i o politi\u010dkim dogovorima…<\/strong><\/p>\n

– Europski Zakon o klimi jedini je takav trenuta\u010dno na svijetu, i njime bi se trebalo osigurati da se ovakva obe\u0107anja o kojima smo sad govorili i ostvare. U tom smislu taj se zakon, koliko mi je poznato, jako oslanja na shemu trgovanja emisijama, odnosno dozvolama za emisije, takozvani ETS. To pojednostavljeno zna\u010di da \u0107e “zaga\u0111iva\u010d” (koji je u sklopu zakona pro\u0161iren s industrije i energetskog sektora i na ku\u0107anstva i transport) morati kupiti “dozvolu” za emisije stakleni\u010dkih plinova \u010dija \u0107e visoka cijena onda motivirati “zaga\u0111iva\u010da” da \u0161to manje emitira stakleni\u010dke plinove i da ula\u017ee u \u010di\u0161\u0107e tehnologije. Ali i ovdje onda postoje razne \u2018\u2018rupe\u2018\u2018 u sustavu – jer ETS je u Europi na snazi ve\u0107 neko vrijeme, a i neke od zemalja izvan Europe imaju sli\u010dne trgovinske mehanizme, koji onda \u010desto u praksi upravo radi raznih mogu\u0107nosti trgovanja unutar sheme dovode do toga da u stvarnosti nema zna\u010dajnog smanjenja emisija, ili da se emisije \u2018\u2018izvezu\u2018\u2018 izvan teritorija pojedine dr\u017eave. Ja \u010dak mislim da je manji problem to je li mogu\u0107e postizanje klimatske neutralnosti EU-a do polovine stolje\u0107a, odnosno ovo smanje za 55 % u sljede\u0107ih deset godina. Ako pitate in\u017eenjere, oni \u0107e vam re\u0107i da tehnologija dopu\u0161ta da se to ostvari i puno ranije, prakti\u010dki odmah. Na to onda dolaze pitanja ekonomske izvedivosti – iako i to nije neizvedivo u kontekstu bogatog EU-a – odnosno politi\u010dke odluke da se osiguraju ne samo financijski mehanizmi nego i sustavne dru\u0161tvene promjene koje \u0107e omogu\u0107iti prijelaz na niskouglji\u010dno gospodarstvo. Kriti\u010dari ovog zakona najmanje su zadovoljni ciljem koji on \u017eeli ostvariti, odnosno smatraju, slijedom znanstvenih dokaza, kako je ovih 55 % i dalje premalo da izbjegnemo katastrofalne posljedice klimatskih promjena. Me\u0111utim ja vidim i jedan dodatni problem, a to je da se cijeli Europski zeleni plan, kojeg je ovaj zakon dio, fokusira vi\u0161e na odr\u017eavanje rasta BDP-a Unije nego na ubla\u017eavanje klimatskih promjena. Tom rastu BDP-a je onda u EU-u sve vi\u0161e mantra taj takozvani decoupling, odvajanje rasta BDP-a od porasta potro\u0161nje resursa. No znanstveno je utvr\u0111eno da to odvajanje ne mo\u017ee funkcionirati na globalnom nivou. Ovo je va\u017eno jer smanjenje emisija, koje je povezano s potro\u0161njom resursa i porastom BDP-a, mora biti globalno.<\/p>\n

PLINSKA KRIZA<\/p>\n

Mo\u017eete li navesti neki od konkretnih primjera koji potkrjepljuju netom izre\u010deno…?<\/strong><\/p>\n

– Evo jednog primjera: Unija sada jako nastoji na zamjeni europskog voznog parka elektri\u010dnim automobilima koji ne emitiraju stakleni\u010dke plinove. Me\u0111utim, proizvodnja svih tih novih automobila – koje si, usput budi re\u010deno, i ne\u0107emo svi mo\u0107i priu\u0161titi – ovisi o sve ograni\u010denijim resursima, ili o onim rijetkim za baterije \u010diji rudnici ostavljaju nepopravljive i ekolo\u0161ke i zdravstvene i dru\u0161tvene \u0161tete u zemljama tre\u0107eg svijeta – dakle ti auti nisu napravljeni od zraka, njihova proizvodnje, koliko god energetski u\u010dinkovita bila, resursno je intenzivna i ostavlja za sobom direktne emisije stakleni\u010dkih plinova, ali i one indirektne koje dolaze kao posljedice devastacije i zaga\u0111enja ekosustava, koje je jednako opasno iako se ne doga\u0111a na teritoriju EU-a, nego daleko od europskih voza\u010da.<\/p>\n

Zato mislim da je licemjerno inzistirati na smanjenju emisija stakleni\u010dkih plinova na teritoriju EU-a kroz rast BDP-a, a istovremeno se praviti slijep na druge, itekako povezane, probleme uni\u0161tenja ekosustava i rastu\u0107ih nejednakosti (i unutar i izvan EU-a). Na kraju krajeva, predanost Unije ciljevima ubla\u017eavanja klimatskih promjena vidljiva je i u novonastaloj situaciji krize opskrbe resursima radi rata u Ukrajini – \u0161to je dovelo do progla\u0161enja prirodnog (fosilnog) plina odr\u017eivim gorivom (zajedno sa nuklearnom energijom) – \u0161to istovremeno pokazuje i nespremnost EU-a da se nosi s krizom i da osigura niskouglji\u010dni razvoj.<\/p>\n

Jesmo li zakasnili poduzeti u\u010dinkovite mjere za obuzdavanje globalnog zatopljavanja? Mnogi sad govore da je prilagodba na ekstreme jedino rje\u0161enje…<\/strong><\/p>\n

– Dio znanstvenika smatra da smo takozvanu to\u010dku bez povratka ve\u0107 pre\u0161li, ve\u0107i dio ipak smatra da se jo\u0161 uvijek nalazimo u prostoru gdje imamo vremena djelovati. Stvar je u tome da je taj prostor svakim danom sve manji – zna\u010di iako nam se ovi ciljevi o kojima smo malo prije govorili mogu \u010diniti ambiciozni, doveli smo se do toga da ih moramo implementirati odmah jer \u0107e za 10 ili dvadeset godina biti prekasno. A znanost govori jo\u0161 od osamdesetih da trebamo smanjiti emisije – i bilo je dovoljno vremena da zamislimo i izgradimo dru\u0161tvo i gospodarstvo koje \u0107e se razvijati na druk\u010dijim temeljima, ali \u010dekalo se do posljednjeg \u010dasa i pitanje je ho\u0107emo li ovu zadnju \u0161ansu i iskoristiti. Ipak, jako je opasno stavljati sad sve karte na prilagodbu – prilagodba nam je sada stvarnost, nju vi\u0161e i ne mo\u017eemo izbje\u0107i, ali itekako nam je va\u017eno, ja bih rekla i sve va\u017enije, to ubla\u017eavanje – nije svejedno ho\u0107e li temperatura rasti do 1,5 stupnjeva, do 2 ili preko. Uostalom na ekstreme se ni mi, ni hrana koju uzgajamo, ni infrastruktura na\u0161ih gradova, a ni ostatak \u017eivog svijeta ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno. Ako ne obuzdamo emisije stakleni\u010dkih plinova, klimatske promjene ne\u0107e stati na ovome \u0161to do\u017eivljavamo ovih dana, bit \u0107e samo sve gore.<\/p>\n

Zaklju\u010dno, je li na\u0161a civilizacija kakva sada jest, prepuna problema uklju\u010duju\u0107i i pandemiju i ukrajinski rat i njegove posljedice, uop\u0107e spremna prona\u0107i kompromisno, odr\u017eivo i dugoro\u010dnije realno mogu\u0107e rje\u0161enje da bi se izbjegla klimatska katastrofa u bli\u017eoj ili daljoj budu\u0107nosti?<\/strong><\/p>\n

– Da, nakon svega re\u010denog, i imaju\u0107i na umu u\u017eas rata kojem trenuta\u010dno svjedo\u010dimo u Europi, izgleda kao da te\u0161ko mo\u017eemo govoriti o nekoj svijetloj budu\u0107nosti. Ali, ipak ima pozitivnih primjera, bilo da se radi o lokalnim samoupravama koje donose pozitivne klimatske politike, a ima ih i kod nas, bilo da se radi o lokalnim inicijativama ljudi koji sudjeluju u akcijama po\u0161umljavanja, \u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a, permakulturnim grupama, tranzicijskim gradovima – postoji \u010ditav niz mikropraksi koje osmi\u0161ljavaju zajednicu koja \u017eivi odr\u017eivije i bolje. Inovativnih i pametnih tehnologija isto ima napretek, me\u0111utim, i va\u017enije od toga, ima i inovativnih razvojnih modela koji nas u\u010de kako implementirati te tehnologije na \u0161irokoj skali, a da istovremeno vodimo ra\u010duna da svi podjednako imamo koristi od njih. Nije rije\u010d samo o tehnologiji, rije\u010d je o tome da sociolozi i ekonomisti nude alternativne razvojne modele, poput takozvanog odrasta, kroz koji strate\u0161ki planiramo razvoj dru\u0161tva kojem je cilj bolja kvaliteta \u017eivota (\u0161to svakako uklju\u010duje \u010dist okoli\u0161 i smanjenje emisija stakleni\u010dkih plinova) i smanjenje nejednakosti u dru\u0161tvu, a nije isklju\u010divi cilj porast BDP-a, iako to \u010desto primjerice zna\u010di i porast nejednakosti izme\u0111u onih koji imaju najvi\u0161e i onih koji imaju najmanje.<\/p>\n

U tom kontekstu odrast ne zna\u010di, kako protivnici \u010desto optu\u017euju, neki povratak na staro ili neko kolektivno siroma\u0161tvo, dapa\u010de, takav razvojni model pretpostavlja rast primjerice udjela obnovljivih izvora energije i rast \u017eivotnog standarda siroma\u0161nih iz zemalja tre\u0107eg svijeta, ali ukupni pad proizvodnje i potro\u0161nje posebice u razvijenim zemljama kako bi se izme\u0111u ostalog ubla\u017eile klimatske promjene.<\/p>\n

Sljede\u0107e godine u Zagrebu \u0107e se odr\u017eati me\u0111unarodna znanstvena konferencija o odrastu gdje \u0107e se predstaviti postoje\u0107a istra\u017eivanja i modeli koji promi\u0161ljaju upravo budu\u0107nost razvoja dru\u0161tva koje ne srlja u klimatsku katastrofu. Dakle, da vam odgovorim na pitanje, na\u0161a civilizacija ima mogu\u0107nost prona\u0107i rje\u0161enje kriza s kojima se suo\u010dava, dakle potencijal koji mo\u017ee iskoristiti je tu, pitanje je ho\u0107e li. (D.J.)<\/p>\n

Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Magazin Glasa Slavonije u Temi tjedna Klimatske promjene u broju od 30. srpnja 2022. objavljuje razgovor s dr. sc. Jelenom Pu\u0111ak pod naslovom “Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno” – Glas Slavonije: Jelena Pu\u0111ak: Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno, 30. 7. 2022. DR. SC. JELENA PU\u0110AK Znanstvena suradnica na Institutu dru\u0161tvenih znanosti… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno, 30. 7. 2022.<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":23190,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[48,12],"tags":[],"yoast_head":"\nDr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno, 30. 7. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno, 30. 7. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Magazin Glasa Slavonije u Temi tjedna Klimatske promjene u broju od 30. srpnja 2022. objavljuje razgovor s dr. sc. Jelenom Pu\u0111ak pod naslovom “Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno” – Glas Slavonije: Jelena Pu\u0111ak: Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno, 30. 7. 2022. DR. SC. JELENA PU\u0110AK Znanstvena suradnica na Institutu dru\u0161tvenih znanosti… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno, 30. 7. 2022.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-jelena-pudak-na-ekstreme-se-ne-mozemo-prilagodavati-beskonacno-30-7-2022\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-08-09T17:23:36+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-08-30T17:44:31+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/JPudjak_fi.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"499\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"212\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Boris\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Boris\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"10 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-jelena-pudak-na-ekstreme-se-ne-mozemo-prilagodavati-beskonacno-30-7-2022\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-jelena-pudak-na-ekstreme-se-ne-mozemo-prilagodavati-beskonacno-30-7-2022\/\",\"name\":\"Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno, 30. 7. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2022-08-09T17:23:36+00:00\",\"dateModified\":\"2022-08-30T17:44:31+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-jelena-pudak-na-ekstreme-se-ne-mozemo-prilagodavati-beskonacno-30-7-2022\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-jelena-pudak-na-ekstreme-se-ne-mozemo-prilagodavati-beskonacno-30-7-2022\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-jelena-pudak-na-ekstreme-se-ne-mozemo-prilagodavati-beskonacno-30-7-2022\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno, 30. 7. 2022.\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\",\"name\":\"Boris\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Boris\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno, 30. 7. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno, 30. 7. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"Magazin Glasa Slavonije u Temi tjedna Klimatske promjene u broju od 30. srpnja 2022. objavljuje razgovor s dr. sc. Jelenom Pu\u0111ak pod naslovom “Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno” – Glas Slavonije: Jelena Pu\u0111ak: Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno, 30. 7. 2022. DR. SC. JELENA PU\u0110AK Znanstvena suradnica na Institutu dru\u0161tvenih znanosti… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno, 30. 7. 2022.","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-jelena-pudak-na-ekstreme-se-ne-mozemo-prilagodavati-beskonacno-30-7-2022\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2022-08-09T17:23:36+00:00","article_modified_time":"2022-08-30T17:44:31+00:00","og_image":[{"width":499,"height":212,"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/JPudjak_fi.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Boris","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Boris","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"10 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-jelena-pudak-na-ekstreme-se-ne-mozemo-prilagodavati-beskonacno-30-7-2022\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-jelena-pudak-na-ekstreme-se-ne-mozemo-prilagodavati-beskonacno-30-7-2022\/","name":"Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno, 30. 7. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2022-08-09T17:23:36+00:00","dateModified":"2022-08-30T17:44:31+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-jelena-pudak-na-ekstreme-se-ne-mozemo-prilagodavati-beskonacno-30-7-2022\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-jelena-pudak-na-ekstreme-se-ne-mozemo-prilagodavati-beskonacno-30-7-2022\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/08\/dr-sc-jelena-pudak-na-ekstreme-se-ne-mozemo-prilagodavati-beskonacno-30-7-2022\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dr. sc. Jelena Pu\u0111ak: Na ekstreme se ne mo\u017eemo prilago\u0111avati beskona\u010dno, 30. 7. 2022."}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b","name":"Boris","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","caption":"Boris"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23191"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23191"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23191\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23195,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23191\/revisions\/23195"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23190"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23191"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23191"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23191"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}