{"id":236,"date":"2009-10-29T11:05:33","date_gmt":"2009-10-29T11:05:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/10\/29\/objavljen-zbornik-sigurnost-i-obrana-rh-u-euroatlanskom-kontekstu\/"},"modified":"2017-12-06T14:40:38","modified_gmt":"2017-12-06T14:40:38","slug":"objavljen-zbornik-sigurnost-i-obrana-rh-u-euroatlanskom-kontekstu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/10\/objavljen-zbornik-sigurnost-i-obrana-rh-u-euroatlanskom-kontekstu\/","title":{"rendered":"Objavljen zbornik Sigurnost i obrana RH u euroatlanskom kontekstu"},"content":{"rendered":"

U Biblioteci Zbornici Instituta Ivo Pilar kao 36. knjiga objavljen zbornik SIGURNOST I OBRANA REPUBLIKE HRVATSKE U EUROATLANTSKOM KONTEKSTU. Zbornik okuplja radove prezentirane na znanstvenom skupu <\/strong>Annales Pilar 2009.<\/strong><\/a> (desetom u nizu) odr\u017eanom 21. i 22. svibnja 2009. godine u Zagrebu
<\/strong> <\/p>\n\n\n\n
\"sigurnost-korice\"<\/td>\n\n

Osnovne se (pod)teme\u00a0u predstavljenim znanstvenim radovima razmatraju interdisciplinarno \u2013 u rasponu od pristupa sigurnosnih i obrambenih znanosti, do demografskih, psihologijskih i sociologijskih analiza \u2013 nude\u0107i razmatranja problemskih sklopova utemeljenih na istra\u017eiva\u010dkim uvidima.\u00a0Osobitu kvalitetu zbornika \u010dini i okolnost da su u njemu okupljeni radovi autora iz niza civilnih (znanstvenih, visoko\u0161kolskih, dr\u017eavnih) te vojnih institucija.
<\/strong>
SIGURNOST I OBRANA REPUBLIKE HRVATSKE U EUROATLANTSKOM KONTEKSTU
Uredili: Tomislav Smeri\u0107 i Gabrijela Sabol
Biblioteka Zbornici – Knjiga 36
Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2009. . Str. 447.<\/span><\/strong><\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

– ANNALES PILAR 2009.<\/a>
– Impresum<\/a>\u00a0– pdf\u00a048 kb<\/span>
– Korice<\/a>
– Sadr\u017eaj\/Uvodna napomena<\/a>\u00a0– pdf 152 kb<\/span>
– Sadr\u017eaj<\/a>
– Uvodna napomena<\/a>
– Sa\u017eeci<\/a>
– Bilje\u0161ke o autorima<\/a>
– Summaries<\/a><\/p>\n

<\/a>
Sadr\u017eaj
<\/span>
Uvodna napomena<\/a><\/p>\n

I. SUVREMENI SIGURNOSNI I OBRAMBENI KONCEPTI U EUROPI<\/strong><\/p>\n

Dario Matika, Armano Srbljinovi\u0107:<\/strong> Nacionalna sigurnost i obrana Republike Hrvatske u euroatlantskom kontekstu<\/a>\u00a0– pdf 181 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autorima: Dario Matika<\/a>; Armano Srbljinovi\u0107<\/a>|
<\/span>Sandro Knezovi\u0107, Iva Kornfein:<\/strong> Europska Unija kao globalni \u010dimbenik sigurnosti i va\u017enost stabilnosti jugoisto\u010dne Europe<\/a>\u00a0– pdf 194 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autorima: Sandro Knezovi\u0107<\/a>;<\/span> Iva Kornfein<\/a>|
<\/span>Marinko Lozan\u010di\u0107:<\/strong> Sigurnosni izazovi za Republiku Hrvatsku u euroatlantskom geostrategijskom kontekstu<\/a>\u00a0– pdf 621 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autoru<\/a>|
<\/span>Stjepan Domjan\u010di\u0107:<\/strong> Strate\u0161ka razvojna vizija obrambenog sustava: konceptualizacija u hrvatskim uvjetima<\/a>\u00a0– pdf 279 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autoru<\/a>|
<\/span>Josip Esterajher:<\/strong> Globalne prijetnje i promjene odnosa mo\u0107i<\/a>\u00a0– pdf 149 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autoru<\/a>|
<\/span>Mirko Biland\u017ei\u0107:<\/strong> Terorizam kao (ne)efikasna strategija: iskustva za Hrvatsku kao \u010dlanicu Antiteroristi\u010dke koalicije i Odbora za protuterorizam VS UN-a<\/a>\u00a0– pdf 740 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autoru<\/a>|
<\/span>Marijan Bari\u0107:<\/strong> Promjene u protuteroristi\u010dkim mjerama Europske Unije nakon teroristi\u010dkog napada 11. rujna 2001., te primjer Velike Britanije, Njema\u010dke i Francuske<\/a>\u00a0– pdf 207 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autoru<\/a>|
<\/span>Marko Vu\u010dak, Anto Zeli\u0107:<\/strong> Suvremeni pristupi kriznom upravljanju<\/a>\u00a0– pdf\u00a0200 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autorima: Marko Vu\u010dak<\/a>; Anto Zeli\u0107<\/a>|
<\/span>Tomo Radi\u010devi\u0107:<\/strong> Hrvatsko djelovanje u NATO-u \u2013 strate\u0161ki sigurnosni aspekti<\/a>\u00a0– pdf\u00a0229 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autoru<\/a>|
<\/span>Ines Saboti\u010d:<\/strong> Pogled na Republiku Hrvatsku kroz on-line dokumente NATO-a od 1991. do 2008. godine<\/a>\u00a0– pdf\u00a0238 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autoru<\/a>|
<\/span>Marinko Ogorec:<\/strong> Hrvatska vojna diplomacija u sustavu kolektivne sigurnosti<\/a>\u00a0– pdf 894 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autoru<\/a>|
<\/span>Dra\u017een \u017divi\u0107:<\/strong> Demografski resursi kao \u010dimbenik nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske<\/a>\u00a0– pdf\u00a0460 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autoru<\/a>|
<\/span>Nenad Pokos, Roko Mi\u0161eti\u0107:<\/strong> Temeljni demografski pokazatelji hrvatskoga pograni\u010dnog pojasa<\/a>\u00a0\u00a0– pdf\u00a0394 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autorima: Nenad Pokos<\/a>; Roko Mi\u0161eti\u0107<\/a>|<\/span><\/p>\n

II. ORU\u017dANE SNAGE I DRU\u0160TVO NA PO\u010cETKU 21. STOLJE\u0106A
<\/strong>
Boris Mla\u010di\u0107, Roko Mi\u0161eti\u0107:<\/strong> Analiza sadr\u017eaja hrvatskoga tiska o Hrvatskoj vojsci 1991.\u20132006.: deskriptivni i evaluativni aspekti<\/a>\u00a0– pdf\u00a0361 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autorima: Boris Mla\u010di\u0107<\/a>; Roko Mi\u0161eti\u0107<\/a>|
<\/span>Darko Marinac:<\/strong> Oru\u017eane snage i mediji<\/a>\u00a0– pdf 204 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autoru<\/a>|
<\/span>Ivana Feri\u0107, Tomislav Smeri\u0107:<\/strong> Ponos na oru\u017eane snage kao element konfiguracije nacionalnog ponosa<\/a>\u00a0– pdf 229 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autorima: Ivana Feri\u0107<\/a>; Tomislav Smeri\u0107<\/a>|
<\/span>Petra Rodik, Renata Franc, Ines Su\u010di\u0107:<\/strong> Ratni\u010dka i mirotvorna uloga kao aspekti identiteta \u010dasnika OS RH<\/a>\u00a0– pdf\u00a0345 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autorima: Petra Rodik<\/a>; Renata Franc<\/a>; Ines Su\u010di\u0107<\/a>|
<\/span>\u017deljko Heimer:<\/strong> Tipizacija ratnih zastava postrojbi kao temelj za prou\u010davanje identiteta Oru\u017eanih snaga Republike Hrvatske<\/a>\u00a0– pdf\u00a0565 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autoru<\/a>|
<\/span>Vladislav Hin\u0161t:<\/strong> PPBS kao okvir uspostavljanja demokratskog nadzora oru\u017eanih snaga<\/a>\u00a0– pdf\u00a0240 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autoru<\/a>|
<\/span>Tomislav Smeri\u0107, Gabrijela Sabol:<\/strong> Privatne vojne kompanije \u2013 vojno poduzetni\u0161tvo na po\u010detku dvadeset prvog stolje\u0107a<\/a>\u00a0– pdf\u00a0329 kb |Sa\u017eetak<\/a>| |Summary<\/a>| |Bilje\u0161ka o autorima: Tomislav Smeri\u0107<\/a>; Gabrijela Sabol<\/a>|<\/span><\/p>\n

Sa\u017eeci<\/a>\u00a0– pdf 177 kb<\/span>
Summaries<\/a>\u00a0– pdf 187 kb<\/span>
Bilje\u0161ke o autorima<\/a>\u00a0– pdf 177 kb<\/span><\/p>\n

<\/a>
Uvodna napomena
<\/span>
Zbornik Sigurnost i obrana Republike Hrvatske u euroatlantskom kontekstu okuplja radove prezentirane na znanstvenom skupu Annales Pilar 2009. (desetom u nizu) odr\u017eanom 21. i 22. svibnja 2009. godine u Zagrebu. Skup je organizirao Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji s Institutom za istra\u017eivanje i razvoj obrambenih sustava (MORH) u \u0161irem sklopu realizacije istra\u017eiva\u010dkog projekta Hrvatska vojska \u2013 hrvatsko dru\u0161tvo koji Institut Pilar provodi za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. S obzirom na recentna zbivanja na podru\u010dju politi\u010dko-vojnih integracija Republike Hrvatske (pristupanje NATO-u) te provedbu razvojnih reformi u Oru\u017eanim snagama Republike Hrvatske (strukturalna i funkcionalna prilagodba NATO standardima, suspendiranje obveznog slu\u017eenja vojnog roka i dr.), aktualnost naslovne teme zbornika vjerojatno nije potrebno dodatno obrazlagati.
Knjiga je podijeljena na dvije osnovne tematske cjeline. Prva podtema Suvremeni sigurnosni i obrambeni koncepti u Europi (autori: Dario Matika, Armano Srbljinovi\u0107, Sandro Knezovi\u0107, Iva Kornfein, Marinko Lozan\u010di\u0107, Stjepan Domjan\u010di\u0107, Josip Esterajher, Mirko Biland\u017ei\u0107, Marijan Bari\u0107, Marko Vu\u010dak, Anto Zeli\u0107, Tomo Radi\u010devi\u0107, Ines Saboti\u010d, Marinko Ogorec, Dra\u017een \u017divi\u0107, Nenad Pokos i Roko Mi\u0161eti\u0107) okuplja radove u kojima se razmatraju razli\u010diti aspekti nacionalne sigurnosti i obrane Republike Hrvatske u euroatlantskom geostrategijskom kontekstu \u2013 od aktualnih sigurnosnih prijetnji, pristupa upravljanju krizama, demografskih aspekata sigurnosti do niza pitanja vezanih uz proces politi\u010dko-vojnih integracija zemlje.
Radovi koji tematiziraju drugi problemski sklop skupa Oru\u017eane snage i dru\u0161tvo na po\u010detku 21. stolje\u0107a (autori: Boris Mla\u010di\u0107, Roko Mi\u0161eti\u0107, Darko Marinac, Ivana Feri\u0107, Petra Rodik, Renata Franc, Ines Su\u010di\u0107, \u017deljko Heimer, Vladislav Hin\u0161t, Gabrijela Sabol i Tomislav Smeri\u0107) razmatraju odnos oru\u017eanih snaga i medija, obilje\u017eja i elemente vojnog i nacionalnog identiteta, pitanja demokratskog nadzora oru\u017eanih snaga te privatizacije struktura organiziranoga nasilja.
Osnovne se (pod)teme skupa u predstavljenim znanstvenim radovima razmatraju interdisciplinarno \u2013 u rasponu od pristupa sigurnosnih i obrambenih znanosti, do demografskih, psihologijskih i sociologijskih analiza \u2013 nude\u0107i razmatranja problemskih sklopova utemeljenih na istra\u017eiva\u010dkim uvidima. Dodajmo da osobitu kvalitetu zbornika \u010dini i okolnost da su u njemu okupljeni radovi autora iz niza civilnih (znanstvenih, visoko\u0161kolskih, dr\u017eavnih) te vojnih institucija.
Na kraju urednici, uz zahvalu autorima radova te \u010dlanovima Programsko-organizacijskog odbora skupa Annales Pilar 2009. na pomo\u0107i pri ostvarivanju ovog projekta, iskazuju nadu da \u0107e zbornik prona\u0107i \u010ditatelje i izvan kruga zainteresirane znanstvene i stru\u010dne javnosti.<\/p>\n

U Zagrebu 25. kolovoza 2009.
Tomislav Smeri\u0107<\/em> i Gabrijela Sabol<\/em>
\u00a0
<\/a>
Sa\u017eeci<\/span><\/p>\n

<\/a>\u00a0<\/p>\n

Dario Matika, Armano Srbljinovi\u0107: Nacionalna sigurnost i obrana Republike Hrvatske u euroatlantskom kontekstu<\/strong><\/p>\n

Ulaskom u NATO i Europsku Uniju zna\u010dajno se mijenja dosada\u0161nji kontekst razvoja, sigurnosti i obrane republike Hrvatske. Tim \u010dinom simboli\u010dki zavr\u0161ava proces tranzicije, tj. prijelazno razdoblje kroz koje se Hrvatska transformirala u zemlju tr\u017ei\u0161nog gospodarstva i vi\u0161estrana\u010dke demokracije. Izazovi i procesi pred kojima \u0107e se na\u0107i nacionalna sigurnost i obrana Hrvatske u euroatlantskom kontekstu veliki su, ali i ohrabruju\u0107i, jer omogu\u0107uju dugoro\u010dnu stabilnost i mir, bez kojih nema sigurnosti, prosperiteta, a ni pove\u0107anja \u017eivotnog standarda. Do promjena \u0107e do\u0107i i u neposrednom sigurnosnom okru\u017eenju. O kojim scenarijima Hrvatska mora voditi ra\u010duna i koji pristup mo\u017ee pridonijeti ostvarenju temeljnih potreba gra\u0111ana? koji novi (stari) nacionalni interesi izra\u017eavaju volju i potrebe gra\u0111ana za osiguranjem \u017eivota i vlastite sigurnosti, postojanja i demokratskog funkcioniranja dr\u017eave, te kao takvi odre\u0111uju i me\u0111unarodni polo\u017eaj zemlje? \u0161to je s novim izazovima, kao \u0161to je energetska sigurnost, odnosno koje se nove sposobnosti zahtijevaju od sustava nacionalne sigurnosti te od Oru\u017eanih snaga republike Hrvatske? cilj je ovoga \u010dlanka osvrnuti se na navedena pitanja, ne poku\u0161avaju\u0107i dati sve odgovore i rje\u0161enja, te ukazati na to da \u0107e u euroatlantskom kontekstu Hrvatska mo\u0107i suvereno odlu\u010divati o svojoj sigurnosti i obrani, odnosno o svojoj sudbini, u zajednici s drugim narodima ujedinjene Europe.<\/p>\n

<\/a>
Sandro Knezovi\u0107, Iva Kornfein: Europska Unija kao globalni \u010dimbenik sigurnosti i va\u017enost stabilnosti jugoisto\u010dne Europe<\/strong><\/p>\n

Ideja o europskoj integraciji proizlazi iz potrebe da se pobolj\u0161a gospodarska suradnja u poslijeratnoj Europi te osigura njezin odr\u017eiv razvoj. Me\u0111utim, promjenjiva dinamika me\u0111unarodnih odnosa usmjerila je donekle proces europske integracije prema politi\u010dkoj integraciji, pa je Europska Unija, osobito nakon pada berlinskog zida, po\u010dela u tom smislu razvijati svoje institucionalne i operativne sposobnosti, ula\u017eu\u0107i vidljive napore u formuliranje zajedni\u010dke vanjske i sigurnosne politike. Vanjska politika Europske Unije prema regiji jugoisto\u010dne Europe zna\u010dajno se promijenila od vremena prvih poku\u0161aja razrje\u0161avanja krize u biv\u0161oj Jugoslaviji. Od po\u010detnih nekoherentnih poku\u0161aja u smislu stabilizacije regije i regionalnog pristupa Procesu stabilizacije i udru\u017eivanja (SAP), EU je na temelju vlastitih pogre\u0161aka nau\u010dila kako pristupiti ovoj regiji. Me\u0111utim, vanjska politika Europske Unije i njezini instrumenti jo\u0161 nisu dokazali postojanje sveobuhvatnog rje\u0161enja za sva pitanja sigurnosti i stabilnosti u regiji. To se osobito odnosi na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. U radu se analiziraju nedostaci vanjske politike Europske Unije prema regiji s gledi\u0161ta sigurnosti te daju preporuke za pobolj\u0161anje instrumenata politike u bavljenju relevantnim pitanjima. Sposobnost Europske Unije u rje\u0161avanju problema regije jugoisto\u010dne Europe ozbiljno utje\u010de na ulogu Europske Unije kao globalnog \u010dimbenika sigurnosti, jer je regija okru\u017eena \u010dlanovima pro\u0161irene Unije.<\/p>\n

<\/a>
Marinko Lozan\u010di\u0107: Sigurnosni izazovi za Republiku Hrvatsku u euroatlantskom geostrategijskom kontekstu<\/strong><\/p>\n

Nakon ru\u0161enja bipolarnog svijeta, projekcijom mo\u0107i NATO \u0161iri geostrategijski euroatlantski utjecaj duboko u prostor europskoga istoka. Istodobno, u procesu preraspodjele globalne mo\u0107i, kao sastavni dio prostorno-funkcionalnih procesa i odnosa, zapo\u010dinje nova generacija ratovanja, koja zahtijeva brzinu preventivne reakcije, ali i razvoj novih sposobnosti utemeljenih na umre\u017eenom zdru\u017eivanju ukupne nacionalne\/savezni\u010dke mo\u0107i. budu\u0107i da je konvencionalna agresija ve\u0107ega razmjera protiv Saveza malo vjerojatna, sigurnosni izazovi zahtijevaju uporabu vojnog \u010dimbenika kao sastavnog dijela umre\u017eenog zdru\u017eivanja ukupnih nacionalnih\/savezni\u010dkih sposobnosti protiv nositelja asimetri\u010dnog djelovanja. Akteri netradicionalnog na\u010dina ratovanja nastoje izbje\u0107i vojne prednosti i takti\u010dko bojno polje, djeluju na nebranjene klju\u010dne to\u010dke, prete\u017eno u urbanim sredinama, te na taj na\u010din neizravno utje\u010du na izvore mo\u0107i, gravitacijska sredi\u0161ta \u2013 nositelje i kreatore politi\u010dkih odluka. Sigurnosni izazovi, u kontekstu euroatlantskih integracijskih procesa, od republike Hrvatske kao \u010dlanice NATO-a, na putu ulaska u EU, zahtijevaju razvoj ukupne nacionalne mo\u0107i, odnosno razvoj vojnih sposobnosti interoperabilnih savezni\u010dkim snagama, za provedbu multinacionalnih operacija u suvremenom globalnom ratovanju, a koji karakteriziraju dinami\u010dnost s velikim brojem novih boji\u0161ta, odnosno velik spektar razli\u010ditih vojnih operacija po razli\u010ditim operativnim ciljevima. U navedenom kontekstu modernizacija i opremanje zna\u010dajne su sastavnice vojnih sposobnosti, ali kao sastavni dio interakcijskih odnosa niza \u010dimbenika, \u010dije pojedina\u010dne sposobnosti, u uvjetima suvremenog mre\u017enog ratovanja protiv \u201cnevidljivog\u201d neprijatelja, ne predstavljaju odgovaraju\u0107i odgovor asimetri\u010dnim prijetnjama i ugrozama. Tako, premda bitna, i broj\u010dana veli\u010dina budu\u0107ih snaga sve je manje mjerilo personalnih mogu\u0107nosti. U skladu s transformacijom ciljeva znatno su va\u017eniji struktura snaga, nove vojne tehnologije, razina znanja i umije\u0107a budu\u0107ih \u010dasnika, te novi na\u010dini razmi\u0161ljanja za potpuno nov na\u010din ratovanja.<\/p>\n

<\/a>
Stjepan Domjan\u010di\u0107: Strate\u0161ka razvojna vizija obrambenog sustava: konceptualizacija u hrvatskim uvjetima<\/strong><\/p>\n

Hrvatska danas, de facto, nema krovnih strategijskih dokumenata iz podru\u010dja obrane i nacionalne sigurnosti, i to barem zbog dva razloga: prvo, svi dokumenti nastali nakon Strategije nacionalne sigurnosti i Strategije obrane, a koji su ih trebali operacionalizirati, ne proizlaze dosljedno iz strate\u0161kih rje\u0161enja definiranih tim strategijama niti podupiru ciljeve i slijede na\u010dela koja su u njima sadr\u017eana; drugo, ni\u017ei dokumenti nastali nakon te dvije strategije, derogirali su njihove postavke i preuzeli ulogu surogata temeljnog strategijskog dokumenta. Dugoro\u010dni plan razvoja Oru\u017eanih snaga 2006.\u20132015. postao je ne samo plan ve\u0107 i klju\u010dni kriterij vrednovanja uspje\u0161nosti obrambenog sustava u suo\u010davanju s prijetnjama i rizicima. U podru\u010dju obrane i nacionalne sigurnosti na djelu je nebriga sredi\u0161njih dr\u017eavnih institucija. Hrvatski politi\u010dki establishment to podru\u010dje ne smatra dijelom svoga repertoara. rje\u0161enja koja donosi nisu rezultat pomnih analiza, ekspertize, politi\u010dkih rasprava i traganja za optimalnim modalitetima odgovora, ve\u0107 izraz \u201ctrenuta\u010dnog nadahnu\u0107a\u201d i dnevnopoliti\u010dkog kalkulantstva. Hrvatski obrambeni sustav u poslijeratnom razdoblju nije uspio izgraditi svoj jasan, dru\u0161tveno prihvatljiv, interno i eksterno prepoznatljiv identitet i kohezivne obrasce. Svjedoci smo dvostruke redukcije obrane. S jedne strane, podru\u010dje obrane reducirano je na Ministarstvo obrane. Obrana se ne razumijeva kao stvar dr\u017eave, ve\u0107 isklju\u010divo kao stvar Ministarstva obrane. S druge strane, obrana je reducirana na oru\u017eane snage, odnosno vojnu komponentu.<\/p>\n

<\/a>
Josip Esterajher: Globalne prijetnje i promjene odnosa mo\u0107i<\/strong><\/p>\n

Globalna ekonomska kriza izravno utje\u010de na ve\u0107 zapo\u010dete promjene odnosa mo\u0107i u suvremenom svijetu; naime prijelaz iz unilateralnog u novi multipolarni svijet (s rastu\u0107om ulogom regionalnih organizacija) zahtijeva nove obrasce pona\u0161anja sigurnosnih sustava. Sigurnosni sustavi europskih dr\u017eava suo\u010davaju se sa starim prijetnjama (primjerice konflikti na bliskom istoku, terorizam, organizirani kriminal itd.), ali i s pojavom novih prijetnji (klimatske promjene, piratstvo, ugro\u017eavanja energetske sigurnosti, cyber security itd.). Nadalje, sve je ve\u0107i broj me\u0111usobno povezanih aktera koji mogu ugroziti stabilnost dru\u0161tava, dr\u017eava i asocijacija. Aktualne sigurnosne prijetnje, koje nisu samo izvanjske ve\u0107 izravno utje\u010du na stabilnost europskih dru\u0161tava, prepoznate su u europskim sigurnosnim dokumentima, koji usmjeruju postupanje sigurnosnih sustava prema navedenim izazovima. brojnost izazova i vjerojatno smanjena sposobnost transatlantskih saveznika u ispunjavanju vojnih i humanitarnih obveza zahtijeva jo\u0161 ve\u0107u nu\u017enost usugla\u0161ivanja odgovora na izazove globalnoj sigurnosti. Hrvatska je kao punopravna \u010dlanica NATO-a u\u010dinila zna\u010dajan korak u podizanju razine za\u0161tite i sigurnosti vlastitih gra\u0111ana i cijeloga dru\u0161tva, ali je istodobno preuzela i dio odgovornosti u postizanju ciljeva Saveza.<\/p>\n

<\/a>
Mirko Biland\u017ei\u0107: Terorizam kao (ne)efikasna strategija: iskustva za Hrvatsku kao \u010dlanicu Antiteroristi\u010dke koalicije i Odbora za protuterorizam VS UN-a<\/strong><\/p>\n

Dono\u0161enje rezolucija 1368 i 1373 Vije\u0107a sigurnosti UN-a bilo je uvod u pristupanje Hrvatske Antiteroristi\u010dkoj koaliciji. Po\u010detkom 2008. Hrvatska je preuzela i predsjedanje Odborom za protuterorizam VS UN-a, \u010dime je do\u0161la na polo\u017eaj stanovitog predvodnika me\u0111unarodne zajednice u borbi protiv terorizma i pripala joj bitna uloga u definiranju i realizaciji efikasnih protuteroristi\u010dkih strategija. \u0160to Hrvatskoj u tom pogledu nude svjetska iskustva? Terorizam, kao iskaz politi\u010dke i dru\u0161tvene krize i nezadovoljstva politi\u010dkim, socijalnim, gospodarskim, religijskim i drugim kretanjima, jedan je od najopasnijih politi\u010dkih i sigurnosnih fenomena suvremenoga doba. Statisti\u010dki prikazi koji govore o izvr\u0161enju 80.000 teroristi\u010dkih djela i postojanju 650 teroristi\u010dkih organizacija u eri suvremenog terorizma (od 1968.) to jasno dokazuju. Jo\u0161 uvjerljiviji dokaz bio je brutalan teroristi\u010dki napad na Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, koji nije samo najbrutalniji pojedina\u010dni teroristi\u010dki \u010din u povijesti ve\u0107 i akt koji je definitivno promijenio suvremeni svijet. Istodobno, suvremeni svijet jo\u0161 uvijek nije na\u0161ao djelotvoran odgovor protiv terorizma, kako na nacionalnim razinama tako ni na razini me\u0111unarodne zajednice. Za\u0161to? Terorizam je fenomen oko kojeg se ve\u017ee pozama\u0161an broj dilema i kontroverzija. Jedna od izra\u017eenijih politi\u010dkih, stru\u010dnih i akademskih dilema jest stupanj efikasnosti terorizma kao politi\u010dke strategije. Djelotvorno suprotstavljanje terorizmu i njegova eliminacija uvjetovani su, prije svega, ozbiljnim poznavanjem ukupne fenomenologije terorizma. Suvremena akademska istra\u017eivanja (academic research) \u2013 za razliku od nekad dominantnih policy research koja su ukazivala na neefikasnost terorizma \u2013 pru\u017eaju druga\u010diju sliku o u\u010dinkovitosti terorizma kao politi\u010dke strategije. Prema tim istra\u017eivanjima, u 53% slu\u010dajeva u manjem ili ve\u0107em postotku terorizam je efikasno sredstvo za ostvarenje politi\u010dkih ciljeva.<\/p>\n

<\/a>
Marijan Bari\u0107: Promjene u protuteroristi\u010dkim mjerama Europske Unije nakon teroristi\u010dkog napada 11. rujna 2001., te primjer Velike Britanije, Njema\u010dke i Francuske<\/strong><\/p>\n

Teroristi\u010dki napad 11. rujna potaknuo je institucionalne promjene i promjene u na\u010dinu dono\u0161enja odluka u europskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici te na nacionalnim razinama Velike britanije, Njema\u010dke i Francuske. \u010dini se da ta dva procesa idu razli\u010ditim smjerovima: nacionalne politike suprotstavljene Europskoj Uniji \u010dine njihovu koordinaciju ote\u017eanom. borba protiv terorizma kompleksne je naravi i podrazumijeva raznovrsna sredstva, mjere i institucije te implicira pove\u0107anu kordinaciju kako na nadnacionalnoj (EU) tako i na nacionalnoj razini. No kordinacija unutar Europske sigurnosne i obrambene politike \u010dini se da je vi\u0161e na deklarativnoj i dobrovoljnoj osnovi. Problem je \u0161to se nacionalne politike i antiteroristi\u010dke mjere Velike britanije, Njema\u010dke i Francuske razlikuju od usugla\u0161enih ciljeva na razini EU-a, ali i izme\u0111u spomenutih zemalja, \u0161to \u010dini zajedni\u010dku borbu EU-a protiv terorizma upitnom i te\u0161ko provedivom. Namjera ovoga \u010dlanka jest pokazati razlike u protuteroristi\u010dkim mjerama Europske Unije te Velike britanije, Njema\u010dke i Francuske, kao i pojedina\u010dne razlike me\u0111u spomenutim zemljama.<\/p>\n

<\/a>
Marko Vu\u010dak, Anto Zeli\u0107: Suvremeni pristupi kriznom upravljanju<\/strong><\/p>\n

U radu se istra\u017euju suvremeni pristupi u podru\u010dju kriznog upravljanja. U dana\u0161njim sigurnosnim prilikama u razvijenom dijelu svijeta fokus priprema dr\u017eava preusmjerio se s podru\u010dja priprema za rat na podru\u010dje priprema za razli\u010dite vrste kriznih situacija koje mogu pogoditi neko dru\u0161tvo. Pri tome se polazi od na\u010dela sveobuhvatnosti i integriranosti: u obzir se uzimaju sve mogu\u0107e prijetnje nekom dru\u0161tvu te se zahtijeva koordiniran odgovor svih institucija na te prijetnje, utemeljen na prethodno provedenim pripremama odgovora na prijetnje. U osnovi cijelog pristupa nalazi se proces upravljanja rizikom, odnosno stalna sustavna analiza mogu\u0107ih prijetnji, procjena rizika od tih prijetnji te poduzimanje potrebnih preventivnih mjera kako bi se umanjio rizik od nastanka prijetnje, umanjile mogu\u0107e negativne posljedice te prijetnje i\/ili pove\u0107ala razina otpornosti dru\u0161tva na prijetnju. Iz navedenog je o\u010dito kako je suvremeni pristup kriznog upravljanja utemeljen na prevenciji, a sam odgovor dr\u017eave na ve\u0107 realiziranu prijetnju predstavlja samo rezultat prethodno provedenih preventivnih i pripremnih postupaka. Izme\u0111u ostalog, u sklopu aktivnosti prevencija i priprema vr\u0161i se za\u0161tita kriti\u010dne infrastrukture, izra\u0111uju se planovi nastavka djelovanja, izra\u0111uju katalozi sposobnosti te se osnivaju posebna sredi\u0161ta za upravljanje u krizama.<\/p>\n

<\/a>
Tomo Radi\u010devi\u0107: Hrvatsko djelovanje u NATO-u \u2013 strate\u0161ki sigurnosni aspekt<\/strong><\/p>\n

Rje\u0161enja i praksa djelovanja u NATO-u generiraju dvije vrste strate\u0161ki va\u017enih utjecaja na sigurnost Hrvatske: utjecaje na stanje i perspektive sigurnosti te utjecaje na razvoj njezinih obrambenih sposobnosti. kolektivna obrana, koja ima dugoro\u010dnu perspektivu temeljne svrhe Saveza, nije jednozna\u010dno odre\u0111eno i beskonfliktno podru\u010dje djelovanja. Unato\u010d tome Hrvatska, s obzirom na svoj geopoliti\u010dki polo\u017eaj, u potpunosti mo\u017ee ra\u010dunati na njezinu funkcionalnost u slu\u010daju izdvojenog napada na svoj teritorij, dok se takvo ne\u0161to ne mo\u017ee u potpunosti jam\u010diti u slu\u010daju velike op\u0107e vojne prijetnje. Sudjelovanje u realizaciji pro\u0161irenog spektra misija kolektivne sigurnosti, u kojima s\u00e2m NATO nailazi na niz nesuglasica i pote\u0161ko\u0107a, Hrvatskoj mo\u017ee u mnogim situacijama pribaviti pove\u0107anu mogu\u0107nost utjecaja na rje\u0161avanje regionalnih i svjetskih sigurnosnih pitanja te jamstvo uspje\u0161nog i sigurnog provo\u0111enja zahtjevnih operacija. Istodobno, ta vrsta anga\u017emana mo\u017ee je suo\u010diti s dodatnim sigurnosnim rizicima, iz \u010dega proizlazi zahtjev za proaktivnim sudjelovanjem u kreiranju politike sigurnosnog djelovanja Saveza. S obzirom na sustav odlu\u010divanja i odnose mo\u0107i, utjecaj Hrvatske na \u0161irokom podru\u010dju djelovanja Saveza u velikoj \u0107e mjeri ovisiti o vlastitom pristupu, sposobnostima doprinosa artikuliranju politike i djelovanju. S obzirom na visinu prora\u010dunskih izdvajanja po aktivnom vojniku, Hrvatska \u0107e se suo\u010diti s ozbiljnim problemom realizacije NATO-ovih \u201cciljeva snaga\u201d, odnosno postizanja interoperabilnosti s dr\u017eavama koje izdvajaju i nekoliko puta ve\u0107e iznose.<\/p>\n

<\/a>
Ines Saboti\u010d: Pogled na Republiku Hrvatsku kroz on-line dokumente NATO-a od 1991. do 2008. godine<\/strong><\/p>\n

Cilj ovoga rada jest prikazati op\u0107u sliku republike Hrvatske u NATO-ovim dokumentima, to\u010dnije u on-line dokumentima koji se nalaze na web stranicama (www.nato.int<\/a>) te organizacije. Analizirani su slu\u017ebeni dokumenti NATO-a, odnosno njegovih tijela, kao i dr\u017eava \u010dlanica ili pridru\u017eenih dr\u017eava (npr. izjave, priop\u0107enja, govori) te tiskovne konferencije i intervjui u kojima se spominje rije\u010d \u201ccroatia\u201d ili \u201ccroatian\u201d. Prou\u010deno razdoblje zapo\u010dinje 1991. hrvatskim osamostaljenjem, a zavr\u0161ava 2008., kada je Hrvatska dobila pozivnicu za \u010dlanstvo u Savezu. broj dokumenata s vremenom se mijenja, \u0161to upu\u0107uje na odre\u0111enu kronologiju odnosa izme\u0111u Hrvatske i Saveza. S obzirom na velike povijesne i strukturalne promjene NATO-a i Hrvatske, kronologija njihovih odnosa mo\u017ee se podijeliti na dva razdoblja: prije i poslije 2000. Sadr\u017eaj tih dokumenata tako\u0111er se s vremenom mijenja, \u0161to zrcali dinamiku i razvoj njihova odnosa, koji je vidljiv i u konkretnim ostvarenjima (npr. MAP). No, valja posvetiti i posebnu pozornost na\u010dinu na koji NATO tuma\u010di glavne politi\u010dke doga\u0111aje u Hrvatskoj, na koje se osvr\u0107e, a koje ne spominje. Naime, va\u017eno je imati na umu kako su dokumenti NATO-a prije svega politi\u010dke naravi te da je njihova namjera slanje politi\u010dkih poruka, kako bi se upravljalo stvarno\u0161\u0107u.<\/p>\n

<\/a>
Marinko Ogorec: Hrvatska vojna diplomacija u sustavu kolektivne sigurnost<\/strong><\/p>\n

Oru\u017eane snage republike Hrvatske me\u0111u rijetkim je vojnim organizacijama u svijetu koje su u razmjerno kratkom razdoblju od samo 18 godina pro\u0161le cjelokupan razvojni ciklus, od doslovno prisilnog nastanka u okolnostima krvave agresije, preko izgradnje u respektabilnog \u010dimbenika nacionalne sigurnosti u sustavu tradicionalne popune i izobrazbe, do male, profesionalne vojske prilago\u0111ene potrebama kolektivne sigurnosti, koju donosi \u010dlanstvo u NATO-u. Tako ubrzanu tranziciju oru\u017eanih snaga pratile su i odgovaraju\u0107e transformacije hrvatske vojne diplomacije, koja predstavlja sve zna\u010dajniji segment cjelokupnog me\u0111unarodnog komuniciranja republike Hrvatske. Sustav kolektivne obrane zahtijeva prilago\u0111avanje nacionalnih obrambenih sustava u cijelom nizu parametara kako bi mogli biti kompatibilni nacionalnim obrambenim sustavima drugih savezni\u010dkih zemalja uklju\u010denih u zajedni\u010dki sustav obrane, pa se sli\u010dno o\u010dekuje i od vojne diplomacije kao jednog od klju\u010dnih elemenata obrambenog sustava. U ovom se slu\u010daju od vojne diplomacije, osim reprezentativnosti nacionalnih oru\u017eanih snaga, tra\u017ei i stvaranje preduvjeta za rad zajedni\u010dkih, multinacionalnih sto\u017eera, postrojbi i ustanova. U idu\u0107em razdoblju hrvatska vojna diplomacija morat \u0107e slijediti reformske procese koje u ve\u0107oj ili manjoj mjeri provode ve\u0107 gotovo sve zemlje \u010dlanice NATO-a, pri \u010demu su ponovno postala aktualna pitanja na\u010dina upravljanja tim sustavom, potreba izmjene i dopune metodologije i sadr\u017eaja izobrazbe vojno-diplomatskih predstavnika, kao i optimalnost mjesta njihove akreditacije, suakreditacije i rezidentnosti. Jedan od najve\u0107ih izazova u ovome procesu jest prilago\u0111avanje vojno-diplomatskih struktura zahtjevima suvremene vojno-diplomatske prakse, uz istodobno po\u0161tivanje prora\u010dunskih ograni\u010denja koja mogu biti vrlo restriktivna.<\/p>\n

<\/a>
Dra\u017een \u017divi\u0107: Demografski resursi kao \u010dimbenik nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske<\/strong><\/p>\n

Na temelju relevantne statisti\u010dko-demografske dokumentacije analizirani su i prikazani osnovni dinami\u010dki i strukturni indikatori sada\u0161njih i predvidivih\/o\u010dekivanih demografskih kretanja u Hrvatskoj. Ukupna i prirodna depopulacija, demografsko starenje i prostorna populacijska polarizacija \u2013 temeljni su suvremeni i izrazito negativni demografski procesi i trendovi u Hrvatskoj, koji \u2013 uz druge \u010dinitelje \u2013 imaju prete\u017eit destabilizacijski i ograni\u010davaju\u0107i u\u010dinak za sigurnost i obranu republike Hrvatske. Povezanost i me\u0111uovisnost stanovni\u0161tva i sigurnosti ne vrednujemo samo sa stajali\u0161ta razvoja neposrednih ljudskih resursa obrambenih snaga nego i s motri\u0161ta o\u010duvanja dru\u0161tvene i gospodarske stabilnosti te ravnomjernog prostorno-regionalnog razvoja kao nu\u017enih preduvjeta izgradnje op\u0107e politi\u010dke, ekonomske i nacionalne sigurnosti i obrambenih sposobnosti na\u0161e zemlje. Stoga nu\u017enu demografsku revitalizaciju treba poticati i u kontekstu \u0161to br\u017eeg uklanjanja jedne od potencijalno zna\u010dajnijih sigurnosnih prijetnji republici Hrvatskoj.<\/p>\n

<\/a>
Nenad Pokos, Roko Mi\u0161eti\u0107: Temeljni demografski pokazatelji hrvatskoga pograni\u010dnog pojasa<\/strong><\/p>\n

U radu se hrvatskim pograni\u010dnim pojasom smatra podru\u010dje svih op\u0107ina i gradova koje je 2001. godine na kopnu grani\u010dilo s jednom od susjednih dr\u017eava. Promatrani je pojas u trenutku posljednjega popisa stanovni\u0161tva obuhva\u0107ao 23% od ukupnog broja op\u0107ina i gradova. Polo\u017eaj na granici mo\u017ee negativno utjecati na mnoge funkcije i sadr\u017eaje u naselju, pa tako postati i zapreka demografskom razvoju. S druge strane, pograni\u010dni polo\u017eaj mo\u017ee neko naselje odnosno grad staviti u prednost pred drugim gradovima, smje\u0161tenima vi\u0161e u sredi\u0161te nacionalnog podru\u010dja, pa tako donijeti i potaknuti demografski razvitak. Stoga se u radu razmatra promjena broja stanovnika pograni\u010dnog pojasa prema svim me\u0111upopisima izme\u0111u 1900. i 2001. godine. Osim promjene broja stanovnika u radu su analizirane i promjene u dobnoj strukturi stanovni\u0161tva pograni\u010dnoga pojasa izme\u0111u 1981. i 2001. godine. Zbog razli\u010dite geneze i vremenskog nastanka hrvatskih granica analizirane promjene prikazane su i na razini \u0161est manjih cjelina. Te cjeline \u010dine pograni\u010dni pojasevi prema Sloveniji, Ma\u0111arskoj i Srbiji, dok je pograni\u010dni pojas prema bosni i Hercegovini (kao najdu\u017ei) ra\u0161\u010dlanjen na tri manja pojasa: sjeverni ili slavonski, sredi\u0161nji ili banovinsko-kordunsko-li\u010dki te ju\u017eni ili dalmatinski.<\/p>\n

<\/a>
Boris Mla\u010di\u0107, Roko Mi\u0161eti\u0107: Analiza sadr\u017eaja hrvatskoga tiska o Hrvatskoj vojsci 1991.\u20132006.: deskriptivni i evaluativni aspekti<\/strong><\/p>\n

U radu se opisuje opse\u017eno istra\u017eivanje analize sadr\u017eaja hrvatskoga tiska o Hrvatskoj vojsci u razdoblju od \u0161esnaest godina. Analiza sadr\u017eaja obuhvatila je sistematski uzorak od 10% glavnih hrvatskih dnevnih i tjednih novina od 1991. do 1996. i priloge u tim novinama, koji su predstavljali glavne i dru\u0161tveno najrelevantnije doga\u0111aje vezane uz Hrvatsku vojsku. Uvje\u017ebani suci primijenili su analiti\u010dku matricu koja je, izme\u0111u ostaloga, obuhva\u0107ala informacije
O dominantnim temama i akterima priloga, kao i o odnosu autora priloga prema dominantnim temama i akterima na odabranih 14589 priloga. Ovaj rad obuhva\u0107a dva aspekta opisane analize sadr\u017eaja: deskriptivni i evaluativni. Deskriptivni aspekt analize odnosi se na zastupljenost Hrvatske vojske u hrvatskome tisku, dominantne teme, dominantna podru\u010dja sadr\u017eaja i dominantne aktere priloga vezanih uz Hrvatsku vojsku. Evaluativni aspekt analize odnosi se na odnos autora priloga prema dominantnim temama, dominantnim podru\u010djima i dominantnim akterima priloga vezanih uz Hrvatsku vojsku. Tako\u0111er, oba aspekta analiziraju se kroz dva vremenska razdoblja: ratno razdoblje (1991.\u20131996.) i poratno razdoblje (1997.\u20132006.), kao i pojedine godine. kona\u010dno, raspravljaju se sli\u010dnosti i specifi\u010dnosti dnevnoga u odnosu na tjedni tisak, kao i specifi\u010dnosti pojedinih glasila.<\/p>\n

<\/a>
Darko Marinac: Oru\u017eane snage i medij<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 od Napoleona, od razvoja tiska do televizijskog cNN-efekta, mediji su zna\u010dajno prisutni u ratu. Danas odnos medija i sigurnosno-obrambenog sektora karakterizira stanje globalizacije medija i fragmentacije prijetnji. Poslije hladnog rata u pisanju o vojsci prevladava skepti\u010dnost, ali se o njoj pi\u0161e kao o svakoj drugoj instituciji, u skladu s novinarskim vrijednostima vijesti. Mediji su intenzivno pratili operaciju \u201cPustinjska oluja\u201d, a izvje\u0161tavanje iz operacije \u201cIra\u010dka sloboda\u201d dobilo je naziv \u201cembedded\u201d novinarstvo. U Hrvatskoj su za Domovinskoga rata mediji izvje\u0161tavali, a hrvatska je javnost pratila vijesti s rati\u0161ta. Poslije rata opada interes i raste kriti\u010dki odnos, ali i senzacionalizam i tira\u017ena eksploatacija OS rH. Vojska i mediji imaju potencijal naru\u0161avanja javnog interesa. komunikacijske sposobnosti obrambenog sektora koncentrirane su u glavnim sto\u017eerima i ministarstvima obrane. Za rad s medijima kao dijelom odnosa s javno\u0161\u0107u obrambenog sektora potrebno je poznavanje medija i planiranje komunikacije. U obrambenom sustavu potrebna su znanja o javnim politikama, komunikacijama i medijski trening. Hrvatska javnost je do 2007. bila slabo informirana o NATO-u, hrvatskom sudjelovanju u mirovnim misijama, \u0161to se odrazilo na slabu javnu potporu punopravnom \u010dlanstvu u Savezu. Ulaskom u NATO republika Hrvatska usvaja i javne standarde NATO saveza.<\/p>\n

<\/a>
Ivana Feri\u0107, Tomislav Smeri\u0107: Ponos na oru\u017eane snage kao element konfiguracije nacionalnog ponosa<\/strong><\/p>\n

Nacionalni ponos jedna je od temeljnih dru\u0161tvenih vrijednosti koja ujedinjuje gra\u0111ane odre\u0111ene zemlje i karakterizira neku dru\u0161tvenu zajednicu u cjelini. Struktura nacionalnog ponosa na razini vrednovanja pojedinih dru\u0161tvenih postignu\u0107a upu\u0107uje, izme\u0111u ostalog, i na javnu percepciju dru\u0161tvenoga stanja, koja je u velikoj mjeri determinirana informirano\u0161\u0107u gra\u0111ana o pojedinim aspektima dru\u0161tvenoga \u017eivota i zna\u010denjem koje pridaju razli\u010ditim podru\u010djima dru\u0161tvenoga djelovanja. Usporedbom rezultata istra\u017eivanja javnoga mnijenja provedenih istom metodologijom 1998., 2002. te 2008. godine na reprezentativnim, probabilisti\u010dki izabranim uzorcima punoljetnoga stanovni\u0161tva Hrvatske, zaklju\u010dujemo kako ve\u0107ina hrvatskih gra\u0111ana sustavno izra\u017eava sna\u017eno pozitivne nacionalne osje\u0107aje, a ponos na oru\u017eane snage, pritom, zajedno sa zna\u010dajnim sportskim uspjesima, povijesnom ba\u0161tinom te znanstveno-tehnolo\u0161kim i umjetni\u010dkim postignu\u0107ima, predstavlja jedan od glavnih konstitutivnih elemenata na\u0161eg nacionalnoga ponosa. rezultati, nadalje, pokazuju kako je iskazani stupanj ponosa na oru\u017eane snage ni\u017ei kod pripadnika mla\u0111ih generacija, kod ispitanika vi\u0161eg stupnja obrazovanja i vi\u0161eg socioekonomskog statusa, te da zna\u010dajno opada s porastom urbaniziranosti naselja u kojemu ispitanik \u017eivi. Va\u017enost \u201cponosa na oru\u017eane snage\u201d kao komponente nacionalnog ponosa hrvatskih gra\u0111ana analizirana je i usporedbom s rezultatima istra\u017eivanja provedenoga u 34 zemlje svijeta \u2013 u kojima se, s obzirom na postotak ispitanika koji izjavljuju da su ponosni na oru\u017eane snage svoje zemlje, Hrvatska rangira zna\u010dajno iznad prosjeka.<\/p>\n

<\/a>
Petra Rodik, Renata Franc, Ines Su\u010di\u0107: Ratni\u010dka i mirotvorna uloga kao aspekti identiteta \u010dasnika OS RH<\/strong><\/p>\n

Sudjeluju\u0107i u realizaciji zajedni\u010dkih organizacijskih ciljeva, pripadnici oru\u017eanih snaga dijele neke zajedni\u010dke vrijednosti, poput odanosti domovini i \u010dasti, dok se istodobno u pogledu drugih pitanja i tema njihovi stavovi dijelom razlikuju. Sve intenzivnije sudjelovanje pripadnika OS rH u me\u0111unarodnim misijama unosi dinamiku u sferi organizacijskih ciljeva i uloga. Uz klasi\u010dnu vojnu ulogu ratnika, legitimiranu nacionalno-obrambenim ciljevima, pove\u0107ava se va\u017enost uloge mirotvorca, koja pak svoj izvor legitimiteta crpi u povjerenju u nadnacionalni normativno-institucionalni poredak. Osnovni ciljevi ovoga rada jesu: utvrditi u kojoj mjeri \u010dasnici OS rH prihva\u0107aju odre\u0111ene vrijednosne orijentacije (domoljublje, ratni\u010dku orijentaciju, sklonost mirovnim operacijama te sklonost globalnim institucijama), pojavljuju li se njihova sociodemografska obilje\u017eja, profesionalni status ili iskustva kao izvori razlika u prihva\u0107anju tih vrijednosti i, napokon, jesu li ratni\u010dka i mirotvorna orijentacija me\u0111usobno kompatibilne ili isklju\u010dive. Istra\u017eivanje se temelji na rezultatima anketiranja \u010dasnika (N=596 \u010dasnika) provedenog u okviru projekta \u201cHrvatska vojska \u2013 hrvatsko dru\u0161tvo\u201d. rezultati pokazuju da \u010dasnike OS rH od \u010detiri vrijednosne orijentacije relativno najvi\u0161e karakterizira domoljublje, a relativno najmanje potpora globalnim institucijama te da, op\u0107enito gledaju\u0107i, \u010dasnici ne vide ratni\u010dku i mirotvornu ulogu kao me\u0111usobno isklju\u010dive. Od analiziranih obilje\u017eja kao relativno najdosljednije razlikovne varijable za prihva\u0107anje vrijednosnih orijentacija potvr\u0111eni su spol, osobni \u010din te iskustvo sudjelovanja u me\u0111unarodnim misijama.<\/p>\n

<\/a>
\u017deljko Heimer: Tipizacija ratnih zastava postrojbi kao temelj za prou\u010davanje identiteta Oru\u017eanih snaga Republike Hrvatske<\/strong><\/p>\n

radi istra\u017eivanja identiteta OS rH iskazanog na zastavama postrojbi provedeno je preliminarno istra\u017eivanje s ciljem prikupljanja podataka o postojanju zastave, njezinu izgledu te drugim bitnim elementima, da bi se stvorio svojevrstan katalog tih zastava, koji bi poslu\u017eio kao temelj analizi sadr\u017eaja, odnosno identiteta. Do sada su prikupljeni podaci za gotovo 300 zastava postrojbi iz razdoblja od 1991. do 2006. godine, koje se \u010duvaju u tri ve\u0107e zbirke \u2013 u Vojnom muzeju (40), u zbirci Glavnog sto\u017eera (80) i u zbirci simboli\u010dnih ratnih zastava izra\u0111enih 2006. godine (150) \u2013 te za manji broj pojedina\u010dnih primjeraka iz drugih izvora, a za neke su podaci prikupljeni isklju\u010divo prema fotografijama na kojima su te zastave prikazane u upotrebi. Na tako prikupljenim podacima provedena je preliminarna analiza te prema temeljnom dizajnu ustanovljena tipizacija zastava u \u0161est grupa. Te se grupe vrlo dobro razlikuju kronolo\u0161ki, iako postoje odre\u0111ena preklapanja, no jasno pokazuju tendenciju razvoja pojedina\u010dnog identiteta postrojbi s jedne strane i zajedni\u010dkog identiteta OS rH kao jedinstvene organizacije.<\/p>\n

<\/a>
Vladislav Hin\u0161t: PPBS kao okvir uspostavljanja demokratskog nadzora oru\u017eanih snaga<\/strong><\/p>\n

Dva temeljna cilja NATO-ova programa Partnerstvo za mir (Partnership for Peace), u provedbi obrambenih reformi dr\u017eava \u010dlanica, odnosila su se na uspostavu demokratskog nadzora nad oru\u017eanim snagama i uvo\u0111enje transparentnosti obrambenog planiranja i bud\u017eetiranja. Ujedno je preporu\u010deno uvo\u0111enje PPbS-a \u2013 sustava planiranja programiranja, izrade i izvr\u0161enja prora\u010duna (Planning, Programming and Budgeting System), odnosno razvoj vlastitih ina\u010dica takva sustava utemeljenog na na\u010delima PPbS-a kao alata za racionalno upravljanje obrambenim resursima. Policy transfer toga pristupa planiranju prora\u010duna u tranzicijskim je dr\u017eavama omogu\u0107io uspostavljanje demokratskog nadzora nad oru\u017eanim snagama, izgra\u0111uju\u0107i tako civilno-vojne odnose primjerene liberalnim demokracijama i stvaraju\u0107i pretpostavke za transparentnost obrambenog planiranja i bud\u017eetiranja. Izgradnja hrvatske ina\u010dice PPbS-a, u usporedbi s izgradnjom odgovaraju\u0107eg modela u republici Sloveniji, razmotrit \u0107e se pristupom s aspekta novog institucionalizma.<\/p>\n

<\/a>
Tomislav Smeri\u0107, Gabrijela Sabol: Privatne vojne kompanije \u2013 vojno poduzetni\u0161tvo na po\u010detku dvadeset prvog stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n

Nova pojava i uspon privatnih vojnih kompanija (PVk) va\u017ean je aspekt posthladnoratovske me\u0111unarodne sigurnosne okoline. kao zakonito utemeljene kompanije PVk zapo\u0161ljavaju civilno osoblje i upravljaju njime, imaju moderan korporativni poslovni organizacijski oblik te pru\u017eaju \u0161irok spektar vojnih usluga (borbenih, savjetni\u010dkih, potpornih) mno\u0161tvu razli\u010ditih dr\u017eavnih i nedr\u017eavnih klijenata. U radu se iznose rezultati dvaju anketnih istra\u017eivanja stajali\u0161ta o mogu\u0107im aktivnostima PVk-a u Hrvatskoj, provedenih tijekom 2008. Prvo je provedeno na reprezentativnom nacionalnom uzorku hrvatske javnosti (N=3420), a drugo na reprezentativnom uzorku \u010dasnika OS rH (N=596). Tako\u0111er, razmatraju se obilje\u017eja i tipologije PVk-a te \u010dimbenici koji su stvorili potra\u017enju za uspostavom privatiziranog vojnog sektora, kao i niz dilema i posljedica koje proistje\u010du iz djelovanja PVk-a: a) pitanje tradicionalne uloge nacija-dr\u017eava kao ekskluzivnih pru\u017eatelja vojne sigurnosti te njihove sposobnosti monopoliziranja sredstava nasilja (hipoteza o eroziji suvereniteta); b) pitanja legalnosti, legitimnosti i odgovornosti PVk-a (normativna regulacija i samoregulacija, me\u0111unarodna pravna rje\u0161enja; eti\u010dki, moralni i poslovni\/ekonomski aspekti djelovanja); c) utjecaj djelovanja PVk-a na civilno-vojne odnose u razli\u010ditim sociopoliti\u010dkim kontekstima.<\/p>\n

<\/a>
Bilje\u0161ke o autorima
<\/span><\/p>\n

<\/a>
Marijan Bari\u0107,<\/strong> asistent-znanstveni novak u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, ro\u0111en je u Osijeku 1982. Zavr\u0161io je preddiplomski studij na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu (2006.), a od 2008. poha\u0111a king\u2019s college London (Master of Arts in Mediterranean and Middle East Studies). Podru\u010dja interesa: sigurnost, me\u0111unarodni odnosi, Mediteran, bliski istok.<\/p>\n

<\/a>
Dr. sc. Mirko Biland\u017ei\u0107<\/strong> docent je na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (studij sociologije), gdje je nositelj kolegij\u00e2 \u201cSociologija nacionalne sigurnosti\u201d (me\u0111usveu\u010dili\u0161ni doktorski studij), \u201cSociologija nacionalne i me\u0111unarodne sigurnosti\u201d (diplomski studij) i \u201cTerorizam i dru\u0161tvo\u201d (preddiplomski studij). Diplomirao je na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu (1992.), gdje je i magistrirao 1996. (poslijediplomski znanstveni studij \u201cMe\u0111unarodni odnosi\u201d, Fakultet politi\u010dkih znanosti, magistarski rad \u201cTajne operacije CIA-e kao komponenta vanjske politike SAD\u201d) te stekao doktorat znanosti u podru\u010dju dru\u0161tvenih znanosti, znanstveno polje politologija (disertacija pod naslovom \u201cObavje\u0161tajna i vojna djelovanja Ujedinjenog kraljevstva u sjevernoirskom sukobu\u201d) 2004. godine. Glavni je i odgovorni urednik \u010dasopisa Polemos. Objavio je \u0161est knjiga i vi\u0161e desetaka znanstvenih i stru\u010dnih radova te recenzija iz podru\u010dja me\u0111unarodnih (politi\u010dkih i ekonomskih) odnosa, me\u0111unarodne i nacionalne sigurnosti, komparativnih sustava nacionalne sigurnosti, vanjske politike, komparativne politike, komparativnih obavje\u0161tajnih sustava te podru\u010dja business intelligence. Najzna\u010dajniji radovi: Poslovnoobavje\u0161tajno djelovanje: business intelligence u praksi, AGM, Zagreb, 2008.; Poslovne informacije i business intelligence (koautor), Golden marketing-Tehni\u010dka knjiga, Zagreb, 2007.; Osnove nacionalne sigurnosti, (koautor), Ministarstvo unutarnjih poslova republike Hrvatske, Zagreb, 2005.; Sjeverna Irska izme\u0111u rata i mira, Golden marketing-Tehni\u010dka knjiga, Zagreb, 2005.; Politi\u010dki i obavje\u0161tajno-sigurnosni sustav Ujedinjenog kraljevstva, Ministarstvo unutarnjih poslova republike Hrvatske, Zagreb, 2000.; Diplomacija i obavje\u0161tajna aktivnost, Ministarstvo unutarnjih poslova republike Hrvatske, Zagreb, 1998.<\/p>\n

<\/a>
Bojnik mr. sc. Stjepan Domjan\u010di\u0107<\/strong> ro\u0111en je 1967. godine u Petrovini, op\u0107ina Jastrebarsko. Na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu diplomirao je 1991. godine na studiju politologije. Na istom fakultetu zavr\u0161io je poslijediplomski znanstveni studij Me\u0111unarodnih odnosa te 2007. godine stekao akademski stupanj magistra znanosti iz podru\u010dja dru\u0161tvenih znanosti, polje politologija, grana me\u0111unarodni odnosi i nacionalna sigurnost, obraniv\u0161i magistarski rad pod naslovom \u201cUloga vojske u politi\u010dkim sustavima zemalja u tranziciji\u201d. Nakon zavr\u0161etka studija kra\u0107e vrijeme radi kao srednjo\u0161kolski profesor Politike i gospodarstva te Sociologije. Po\u010detkom 1990-ih sudjeluje u Domovinskom ratu, a od 1994. godine zaposlen je u Ministarstvu obrane. Najve\u0107i dio karijere u Ministarstvu obrane proveo je na poslovima iz podru\u010dja obrambene politike i planiranja te upravljanja ljudskim resursima. Trenuta\u010dno radi kao vi\u0161i savjetnik u Odjelu obrambene politike i strategijskog planiranja, Slu\u017ebe za obrambenu politiku i planiranje, Uprave za obrambenu politiku (od 2006. godine). Poha\u0111ao je vi\u0161e stru\u010dnih skupova i seminara u zemlji i inozemstvu iz podru\u010dja obrambene i sigurnosne politike, civilno-vojnih odnosa, vojne diplomacije i upravljanja ljudskim resursima. Posebno se bavi pitanjima konceptualizacije sigurnosne i obrambene politike, utjecajem promjena sigurnosne paradigme na reformske zahvate u obrambenom sektoru te novim izazovima u demokratskoj kontroli oru\u017eanih snaga.<\/p>\n

<\/a>
Mr. sc. Josip Esterajher,<\/strong> na\u010delnik Odjela za analitiku u Uredu Vije\u0107a za nacionalnu sigurnost, ro\u0111en je u Osijeku 1961. Zvanje diplomiranog politologa stekao je na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu 1985., a magisterij znanosti na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu 1996. Dosada\u0161nja radna mjesta: Fakultet politi\u010dkih znanosti Zagreb (1985.-1987.), Institut za istra\u017eivanje upravljanja i rada, Ljubljana (1987.-1990.), Hrvatski radio Vukovar \u2013 glavni i odgovorni urednik (1991.), Vlada RH, Ured za prognanike \u2013 glavni tajnik Ureda (1992.-1995.), Ministarstvo obrane RH (1995.-2006.). Podru\u010dja znanstvenog, stru\u010dnog i\/ili profesionalnog interesa: politi\u010dki, sigurnosni i dru\u0161tveni procesi na podru\u010dju jugoisto\u010dne Europe, teorije krize i raspad SFrJ, politika nacionalne sigurnosti. Glavna autorska objavljena djela: Zvonimir baleti\u0107, Josip Esterajher, Milan Jaj\u010dinovi\u0107, Mladen klemen\u010di\u0107, An\u0111elko Milardovi\u0107, Gorazd Niki\u0107, Fran Vi\u0161nar: \u201cHrvatska izme\u0111u agresije i mira\u201d, Zagreb, AGM, 1994.; Ivan rogi\u0107, Josip Esterajher, Zvonko knezovi\u0107, Vesna Lamza-Posavec, Vlado \u0160aki\u0107: \u201cProgonstvo i povratak\u201d, Zagreb, SYSPRINT, 1995.<\/p>\n

<\/a>
Dr. sc. Ivana Feri\u0107,<\/strong> prof. psihologije, znanstvena suradnica u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, ro\u0111ena je 1970. godine u Zagrebu. Studij psihologije upisala je 1991. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Diplomirala je u o\u017eujku 1997. godine, a na istom je fakultetu i magistrirala (2002.) te doktorirala (2006. godine). Od o\u017eujka 1998. zaposlena je u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, trenuta\u010dno na projektu \u201cIstra\u017eivanje javnog mnijenja i masovnog komuniciranja\u201d, pod vodstvom dr. sc. Vesne Lamze Posavec. Od po\u010detka rada u Institutu Pilar sudjelovala je u realizaciji vi\u0161e desetaka opse\u017enih istra\u017eivanja javnoga mnijenja, objavila je deset izvornih znanstvenih radova te sudjelovala na \u0161est me\u0111unarodnih i \u010detiri doma\u0107a znanstveno-istra\u017eiva\u010dka skupa. Osim istra\u017eiva\u010dke djelatnosti u razdoblju od 1999. do 2003. godine bavila se i nastavnom djelatnosti. Dr\u017eala je vje\u017ebe i seminare iz kolegija \u201cMetode dru\u0161tvenih istra\u017eivanja\u201d na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

<\/a>
Prof. dr. sc. Renata Franc,<\/strong> vi\u0161a znanstvena suradnica u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, ro\u0111ena je u Zagrebu 1967. Diplomirala je psihologiju 1991. godine na studiju psihologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, magistrirala iz podru\u010dja socijalne psihologije 1997. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala iz podru\u010dja socijalne psihologije 2001. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Voditeljica je znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog projekta \u201cDru\u0161tveni stavovi i me\u0111ugrupni odnosi u hrvatskom dru\u0161tvu\u201d. Podru\u010dja interesa: stavovi, predrasude, me\u0111ugrupni odnosi, vrijednosti, socijalne devijacije i antisocijalna pona\u0161anja. Samostalno ili u koautorstvu objavila je jednu knjigu, pet poglavlja u knjizi te dvadesetak znanstvenih i stru\u010dnih radova.<\/p>\n

<\/a>
Mr. sc. \u017deljko Heimer<\/strong> ro\u0111en je 1971. u Zagrebu. Diplomirani je in\u017eenjer elektrotehnike, satnik informati\u010dke struke, voditelj Odsjeka za potporu u Zapovjednom operativnom sredi\u0161tu Glavnog sto\u017eera Oru\u017eanih snaga republike Hrvatske. Diplomirao je 1998. na Fakultetu elektrotehnike i ra\u010dunarstva Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, magistrirao na istom fakultetu 2004. godine. Od 2007. poha\u0111a poslijediplomski doktorski studij sociologije na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu s naglaskom na podru\u010dje vojne sociologije. Podru\u010dja znanstvenog interesa: biomedicinska tehnika, sustavi za mjerenje karakteristika ljudskog hoda, veksilologija i heraldika, vojna sociologija. Objavljeni radovi: Monografija \u201cGrb i zastava republike Hrvatske\u201d (2008.), znanstveni \u010dlanci \u201cOznake rodova, struka i slu\u017ebi na odorama oru\u017eanih snaga\u201d (Polemos, br. 20\/2007.), \u201cVojno-pomorske zastave na Isto\u010dnom Jadranu\u201d (Polemos, br. 18\/2006.), ve\u0107i broj \u010dlanaka u znanstvenim, stru\u010dnim i popularnim \u010dasopisima i zbornicima sa skupova u zemlji i inozemstvu. Predsjednik je Hrvatskoga grboslovnog i zastavoslovnog dru\u0161tva.<\/p>\n

<\/a>
Vladislav Hin\u0161t<\/strong> ro\u0111en je 1963. u Zagrebu. radi u Ministarstvu obrane RH, u Slu\u017ebi za obrambenu politiku i planiranje, na du\u017enosti voditelja Odsjeka strategijskog planiranja. Od 1996. radi na poslovima obrambene politike i planiranja. Prethodno je radio u Dr\u017eavnom zavodu za makroekonomske analize i prognoze, na du\u017enosti na\u010delnika Odjela sektorskih analiza i politika. U toj instituciji bavio se razvojem i provedbom industrijske politike. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Zavr\u0161io je znanstveni poslijediplomski, a potom i doktorski studij \u201cHrvatski politi\u010dki sustav i upravljanje\u201d na Fakultetu politi\u010dkih znanosti, a u tijeku je izrada doktorske disertacije. Zna\u010dajniji objavljeni radovi: Strate\u0161ka analiza strojogradnje: Ekonomski institut Zagreb, 1994. (Projekt-konkurentnost Hrvatske) i Gospodarski razvoj Hrvatske do 2020. godine (koautor): Energetski institut \u201cHrvoje Po\u017ear\u201d Zagreb, 1996. Izlagao je na savjetovanju \u201cDobre prakse dobrog upravljanja: iskustva javne uprave, poslovnog i neprofitnog sektora\u201d, tema: \u201cProra\u010dun i javne politike: problemi i mogu\u0107nosti pobolj\u0161anja prora\u010dunskog procesa RH\u201d u organizaciji MAP savjetovanja 2006. godine; na Hrvatskim politolo\u0161kim razgovorima 2006., tema: \u201cProra\u010dun Europske unije\u201d i na Doktorskoj konferenciji o javnim politikama odr\u017eanoj na Fakultetu politi\u010dkih znanosti 2007., tema: \u201cPPBS as Policy Innovation in Croatian Ministry of Defence\u201d.<\/p>\n

<\/a>
Dr. sc. Sandro Knezovi\u0107<\/strong> znanstveni je suradnik u Institutu za me\u0111unarodne odnose \u2013 Odjelu za me\u0111unarodne ekonomske i politi\u010dke odnose u Zagrebu. Na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu diplomirao je (2000.), magistrirao (2004.) te stekao doktorat znanosti (2008.). Od 2001. do 2003. radio je u Dr\u017eavnom zavodu za statistiku, a od 2003. do 2004. u Ministarstvu europskih integracija Republike Hrvatske. Njegov je znanstveni rad fokusiran na me\u0111unarodne politi\u010dke odnose, osobito pitanja Zajedni\u010dke vanjske i sigurnosne politike EU-a, pro\u0161irenja EU-a i NATO-a te utjecaja tih procesa na stabilnost Jugoisto\u010dne Europe. Odabrani recentno objavljeni radovi: Knezovi\u0107, Sandro,Complementarity or Competition? \u2013 EU and NATO Enlargement Processes and Their Effects on Regional Co-operation. In Approaching or Avoiding cooperative Security? \u2013 The western balkans in the Aftermath of the kosovo Settlement Proposal and the riga Summit, Felbebauer, Ernst M; Jurekovi\u0107, Predrag, Labarre, Frederic (ed.). Vienna, Austria \u2013 National Defence Academy and bureau for Security Policy at the Austrian Ministry of Defence in co-operation with PfP consortium of Defense Academies and Security Studies Institutes, 2007.; Knezovi\u0107, Sandro, The Role of Civil Society, Media and Education in Post-Conflict Rehabilitation Activities. In Post-conflict rehabilitation, de Dardel, Jean-Jacques; Gustenau, Gustav; ed. Pantev, Plamen. Vienna, Sofia \u2013 National Defence Academy; bureau for Security Policy at the Austrian Ministry of Defence in co-operation with PfP consortium of Defence Academies and Security Institutes, 2006.; Knezovi\u0107, Sandro, Postkonfliktni okviri regionalne sigurnosti i suradnje u Jugoisto\u010dnoj Europi \u2013 inicijative EU. Politi\u010dka misao, 43 (2006.), 3. Fakultet politi\u010dkih znanosti, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu.<\/p>\n

<\/a>
Mr. sc. Iva Kornfein<\/strong> znanstvena je novakinja na Institutu za me\u0111unarodne odnose, u Odjelu za me\u0111unarodne ekonomske i politi\u010dke odnose u Zagrebu. radi na projektu \u201cEkonomski aspekti sigurnosti\u201d. Preddiplomski studij novinarstva zavr\u0161ila je na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (2005.), a magistrirala je Europske studije na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu (2008.). Od 2006. do 2008. bila je zaposlena u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i \u0161porta RH.<\/p>\n

<\/a>
Brigadir mr. sc. Marinko Lozan\u010di\u0107<\/strong> ro\u0111en je 1962. godine u Splitu. Zavr\u0161io je Zrakoplovno-tehni\u010dku vojnu akademiju u Sarajevu 1984. godine. kao dragovoljac Domovinskog rata priklju\u010duje se Hrvatskoj vojsci 1991. godine te obna\u0161a du\u017enost na\u010delnika Odjela informiranja u Upravi IPD MORH-a. Poslijediplomski studij na Prirodoslovno-matemati\u010dkom fakultetu \u2013 Zagreb (polje: geoznanosti) zavr\u0161ava 1998. godine (tema: \u201cDemogeografski aspekt velikosrpske agresije na Hrvatsku\u201d). Zapovjedno-sto\u017eernu \u0161kolu \u201cBlago Zadro\u201d zavr\u0161ava 2000. godine, a ratnu \u0161kolu \u201cBan Josip Jela\u010di\u0107\u201d 2007. godine. Na Hrvatskom vojnom u\u010dili\u0161tu \u201cPetar Zrinski\u201d predaje Vojnu geografiju i Strategiju obrane. Na Hrvatskim studijima 2001.-2005. godine predavao je kolegij Politi\u010dka geografija.<\/p>\n

<\/a>
Darko Marinac,<\/strong> diplomirani novinar, ro\u0111en je 1960. u Herceg Novom. Do po\u010detka 2008. radio je u OS RH i bio pripadnik elitne postrojbe HV-a, 1. gardijske brigade \u201cTigrovi\u201d. Posljednje godine u vojsci proveo je na poslovima odnosa s javno\u0161\u0107u. Njegov interes vezan je za sigurnost i obranu, oblikovanje obrambenih politika kao javnih politika, medije u ratnom sukobu i odnose s javno\u0161\u0107u, \u0161to je rezultiralo i interesom za odnose s javno\u0161\u0107u sigurnosnog i obrambenog sektora. Pred tiskanjem mu je rad pod naslovom \u201cJavnost i obrana\u201d, koji sadr\u017ei i istra\u017eivanje o javnoj potpori studenata FPZG-a (2006.) punopravnom \u010dlanstvu NATO-u, a koji \u0107e se izdati uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i \u0161porta. Njegova budu\u0107a knjiga bit \u0107e priru\u010dnik za korisnike sigurnosti i sigurnosno-obrambenog sustava, o tome kako bi dru\u0161tvo trebalo organizirati optimalnu sigurnost i obranu i za sebe i za pojedinca. Dosad je objavio vi\u0161e specijaliziranih tekstova iz podru\u010dja sigurnosti i obrane u Hrvatskom slovu i Fokusu i stru\u010dnih tekstova u vojnom informativnom tjedniku Obrana te vojnom stru\u010dnom magazinu Hrvatski vojnik, kao: Medijsko pokrivanje OS RH, Dijalektika nacionalne sigurnosti, Javnost i oru\u017eane snage, Istra\u017eivanje kao sastavni dio odnosa s javno\u0161\u0107u, Terorizam i mediji i dr.<\/p>\n

<\/a>
Brigadir dr. sc. Dario Matika,<\/strong> izvanredni profesor, ravnatelj je MORH-ova Instituta za istra\u017eivanje i razvoj obrambenih sustava. ro\u0111en je 1961. u Puli. Zavr\u0161io je Visoku vojnu \u0161kolu (1980.) i Mornari\u010dku akademiju (1985.) te stekao magisterij vojnih znanosti (1991.), kao i doktorat tehni\u010dkih znanosti (1996.). U OS RH\/MORH-u obna\u0161ao je niz du\u017enosti: suradnik brodarskog instituta (1991.), vi\u0161i stru\u010dni savjetnik za minsko-eksplozivna sredstva (1992.), dona\u010delnik Odsjeka za gospodarski sustav u Sektoru sigurnosti (1996.), na\u010delnik slu\u017ebe u Upravi za obavje\u0161tajno-analiti\u010dke prosudbe (1999.), na\u010delnik slu\u017ebe u Obavje\u0161tajno-sigurnosnoj upravi (2001.), ravnatelj MORH-ova Instituta za istra\u017eivanje i razvoj obrambenih sustava (od 2005.). Glavna podru\u010dja znanstvenog, stru\u010dnog i profesionalnog interesa: nacionalna sigurnost, energetska sigurnost i kriti\u010dna infrastruktura, kontrola transfera opasnih materijala, automatika i procesna regulacija. Glavna autorska objavljena djela: Sudac, Davorin; Matika, Dario; Valkovi\u0107, Vladivoj; Identification of materials hidden inside a sea-going cargo container filled with an organic cargo by using the tagged neutron inspection system; Nuclear Instruments and Methods in Physics Research A \u2013 Accelerators Spectrometers Detectors & Associated Equipment. 589 (1); 2008.; 47-56; Matika, Dario; Ogorec, Marinko; Pristupanje Republike Hrvatske NATO-u u percepciji nevladinih udruga; Dru\u0161tvena istra\u017eivanja. 17 (1-2); 2008.; 173-198; Matika, Dario; Hrvatsko pridru\u017eivanje EU i NATO \u2013 sigurnosni aspekti; u: Tatalovi\u0107, Sini\u0161a (ur.) Hrvatska i europsko sigurnosno okru\u017eenje; Politi\u010dka kultura, Zagreb, 2008.; 36-42; Matika, Dario; Istra\u017eivanje geopoliti\u010dkog aspekta energetske sigurnosti i kriti\u010dne infrastrukture za nacionalni sustav obrane; u: Tatalovi\u0107, Sini\u0161a (ur.) Energetska sigurnost i kriti\u010dna infrastruktura; Politi\u010dka kultura, Zagreb, 2008.; 53-69; Valkovi\u0107, Vladivoj; Sudac Davorin; Matika, Dario; kollar, robert; An Underwater System for the Threat Material Detection; In: Vuki\u0107, Zoran; Long-hi, Sauro (eds.) Proceedings of the 7th IFAC Conference on Control Applications in Marine Systems; Zagreb: center for Underwater Systems and Technologies, 2007.<\/p>\n

<\/a>
Roko Mi\u0161eti\u0107<\/strong> je stru\u010dni savjetnik u Institutu za migracije i narodnosti (Zagreb), gdje radi na projektu Utjecaj migracija na regionalni razvoj Hrvatske. Diplomirao je geografiju (podru\u010dje demogeografije) na Prirodoslovno-matemati\u010dkom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 2001. godine. Podru\u010dja znanstvenog interesa: demogeografija, ukupno kretanje stanovni\u0161tva (prirodno i mehani\u010dko), projekcije stanovni\u0161tva. Odabrani radovi: Oto\u010dni logaritam: aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na Jadranskim otocima. Zagreb: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Institut za migracije i narodnosti, 2006. (suautor Ivan Laji\u0107); \u201cbudu\u0107e kretanje broja stanovnika Hrvatske: projekcija 2001.-2031.\u201d, Dru\u0161tvena istra\u017eivanja, Zagreb, god. 13, 2004., br. 72-73, str. 751-776 (suautor Ivo Neja\u0161mi\u0107); \u201cUtjecaj prisilnih migracija na promjenu biolo\u0161kog sastava stanovni\u0161tva \u2013 primjer Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije\u201d, Migracijske i etni\u010dke teme, Zagreb, god. 18, 2002., br. 4, str. 307-317.<\/p>\n

<\/a>
Dr. sc. Boris Mla\u010di\u0107,<\/strong> vi\u0161i znanstveni suradnik u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, ro\u0111en je 1966. u Zagrebu. Diplomirao (1991.), magistrirao (1996.) i doktorirao (1999.) psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Od 1992. radi u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar. Primarno podru\u010dje rada: psihologija li\u010dnosti. Znanstveni interesi: leksi\u010dki pristup u psihologiji li\u010dnosti, velepetori model, teorije i modeli li\u010dnosti, diferencijalna psihologija, razvoj li\u010dnosti, analiza sadr\u017eaja. Voditelj projekata trajne istra\u017eiva\u010dke djelatnosti MZO\u0160-a: \u201cOsobine li\u010dnosti i prirodni jezik\u201d i \u201cOsobine li\u010dnosti, prirodni jezik i kognitivni razvoj\u201d. Od 1999. do danas predaje na Hrvatskim studijima, gdje vodi kolegije Psihologija u\u010denja, Psihologija pam\u0107enja, Diferencijalna psihologija i Teorijski sustavi i modeli u psihologiji li\u010dnosti. Sudjelovao u planiranju i izvo\u0111enju vi\u0161e desetaka temeljnih i primijenjenih empirijskih istra\u017eivanja. Objavio je 20 znanstvenih radova i vi\u0161e znanstvenih istra\u017eiva\u010dkih izvje\u0161taja. Sudjelovao na 17 me\u0111unarodnih i tri doma\u0107a znanstvena skupa, od toga je pet puta pozvani predava\u010d na me\u0111unarodnim znanstvenim skupovima. \u010dlan je Hrvatskog psiholo\u0161kog dru\u0161tva i Europske asocijacije za psihologiju li\u010dnosti. Dobitnik je godi\u0161nje dr\u017eavne nagrade za znanost za 1999. godinu \u2013 nagrade za znanstvene novake u podru\u010dju dru\u0161tvenih znanosti.<\/p>\n

<\/a>
Pukovnik dr. sc. Marinko Ogorec<\/strong> ro\u0111en je 1957. godine u karlovcu. Zavr\u0161io je Vojnu akademiju kopnene vojske, magistrirao na Fakultetu dru\u0161tvenih znanosti u Ljubljani, a doktorirao na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu 1997. godine. Djelatnu slu\u017ebu u biv\u0161oj JNA napustio je krajem 1989. godine. bio je direktor Javnog poduze\u0107a \u201ckarlova\u010dki tjednik\u201d, a 1991. uklju\u010dio se kao dragovoljac u Domovinski rat, te je obna\u0161ao du\u017enost na\u010delnika pje\u0161a\u0161tva karlova\u010dke Operativne zone (kasnije Zbornog podru\u010dja). Te\u010daj za diplomatsko-konzularne poslove RH, koji je organiziralo Ministarstvo vanjskih poslova u suradnji s Pravnim fakultetom Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, poha\u0111ao je i uspje\u0161no zavr\u0161io 1992. godine, a kao prvi nara\u0161taj Vojno-diplomatske \u0161kole 1995. godine. Po zavr\u0161etku Vojno-diplomatske \u0161kole radi u Uredu za vojne izaslanike i protokol Ministarstva obrane RH, sa stranim vojnim izaslanicima. Od 2000. \u2013 2004. godine bio je vojni izaslanik RH u ruskoj Federaciji, a po povratku je bio na du\u017enosti na\u010delnika Odjela bilaterale u Slu\u017ebi za me\u0111unarodnu obrambenu suradnju MORH-a. Trenuta\u010dno obna\u0161a du\u017enost na\u010delnika Odjela za razvoj obrambenih sustava u Institutu za istra\u017eivanje i razvoj obrambenih sustava MORH-a i bavi se znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim radom iz podru\u010dja politologije. Objavio je \u010detiri knjige: \u201cHrvatski domovinski rat\u201d (1994.); \u201cVojna sila biv\u0161e Jugoslavije\u201d (2001.); \u201cVojno-diplomatska praksa\u201d (2005.) i \u201cPutinova Rusija \u2013 novi uspon stare vojne sile\u201d (2008.) te 97 znanstvenih, stru\u010dnih i publicisti\u010dkih radova. Objavio je i \u201cPriru\u010dnik za snajperiste\u201d, koji je izdao Odjel za pravila GS OS RH u Zagrebu 1997. godine kao slu\u017ebenu stru\u010dnu literaturu iz tog podru\u010dja vojne djelatnosti. Osim znanstveno-istra\u017eiva\u010dke i publicisti\u010dke djelatnosti bavi se nastavnim radom kao vi\u0161i predava\u010d na Veleu\u010dili\u0161tu u Velikoj Gorici te kao gost-predava\u010d na Diplomatskoj akademiji MVPEI, ratnoj \u0161koli \u201cban Josip Jela\u010di\u0107\u201d i u Vojno-diplomatskoj izobrazbi MORH-a.<\/p>\n

<\/a>
Dr. sc. Nenad Pokos,<\/strong> izvanredni profesor, vi\u0161i znanstveni suradnik u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, ro\u0111en je u Zagrebu 1965. Diplomirao je 1991., magistrirao 1996., a doktorirao 2000. godine. Podru\u010dja znanstvenog interesa: demografija i demogeografija. Objavio je tridesetak znanstvenih i stru\u010dnih radova.<\/p>\n

<\/a>
Dr. sc. Tomo Radi\u010devi\u0107,<\/strong> znanstveni suradnik, radi u Slu\u017ebi za obrambenu politiku i planiranje (MORH) na du\u017enosti na\u010delnika Odjela. ro\u0111en je 1957. u Pisarovini. Zavr\u0161io je Vojnu akademiju kopnene vojske u Beogradu 1980. godine, poslijediplomski studij obrane na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu 1986. godine, a doktorat politi\u010dkih znanosti stekao je na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu 1996. godine. Od 1980. do 1991. radio je u Obrazovnom centru RSUP-a SRH\/Policijska akademija MUP-a, kao nastavnik na srednjoj, vi\u0161oj i visokoj policijskoj \u0161koli te zapovjednik u specijalnim postrojbama. Od 1992. do 1996. radi na Hrvatskom vojnom u\u010dili\u0161tu kao nastavnik na \u010dasni\u010dkoj \u0161koli. Od 1996. radi u Ministarstvu obrane RH: vi\u0161i savjetnik u Vojno-tehni\u010dkom savjetu, zamjenik na\u010delnika u Uredu za izradu strategije obrane, dona\u010delnik odsjeka i na\u010delnik Uprave za obrambenu politiku, ravnatelj Instituta za istra\u017eivanje i razvoj obrambenog sustava. bio je \u010delnik ili \u010dlan timova koji su izradili hrvatske strate\u0161ke dokumente 2002. godine. Podru\u010dja znanstvenog interesa: sigurnosne studije, politologija, vojne\/obrambene studije. Objavio je 13 znanstvenih radova, imao tri izlaganja na znanstvenim skupovima, jedno poglavlje u knjizi te pet stru\u010dnih \u010dlanaka. Objavio je i knjige: Transparentnost obrane: bijela knjiga o obrani, \u201cDEFIMI\u201d, Rakitje, 2000. godine te \u201cDefence Transparency: white Paper on Defence\u201d, elektroni\u010dko izdanje (www.defimi.hr).<\/p>\n

<\/a>
Petra Rodik<\/strong> ro\u0111ena je 1977. godine u Zagrebu, radi kao znanstvena novakinja\/asistentica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Diplomirala je sociologiju 2002. godine i trenuta\u010dno radi na doktorskoj disertaciji u sklopu Poslijediplomskog studija sociologije na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. U dosada\u0161njem radu bavila se problemom dru\u0161tvenih sukoba i struktura organiziranog nasilja, i to iz razli\u010ditih perspektiva: od primjene formalnog, agent-based modeliranja na problem me\u0111uetni\u010dkih sukoba (Klari\u0107 Rodik, Petra, Dra\u017een Penzar i Armano Srbljinovi\u0107 [2005.] Formalni modeli dru\u0161tvenih sukoba. Zagreb: FF Press) do organizacije kulture oru\u017eanih snaga (Klari\u0107 Rodik, Petra [2007.] \u201cO heuristi\u010dkoj vrijednosti koncepta vojne kulture\u201d Polemos 10 (2): 31-48).<\/p>\n

<\/a>
Mr. sc. Gabrijela Sabol<\/strong> ro\u0111ena je u \u010cakovcu 1975. Zaposlena je kao asistentica u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar na projektu Nove ekonomske elite, institucije i prostorna ovisnost strategija razvitka. Diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1998. godine, a magistrirala 2005. godine na katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Od 2003. godine izvr\u0161na je urednica \u010dasopisa Dru\u0161tvena istra\u017eivanja. Do sada je objavila nekoliko znanstvenih i stru\u010dnih radova. Predaje na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu predmet Sociologija interneta. Podru\u010dja njezina primarnog znanstvenog interesa jesu organizacijska kultura i sociologija komunikacija.<\/p>\n

<\/a>
Dr. sc. Ines Saboti\u010d<\/strong> ro\u0111ena je 1972. godine u Parizu. radi kao znanstvena suradnica u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar. Studirala je u Francuskoj i doktorirala na Paris I Pantheon-Sorbonni 2002. godine, polje povijesti. bavi se kulturnom i urbanom povije\u0161\u0107u Hrvatske, napose Zagreba. Objavila je nekoliko radova i sudjelovala na me\u0111unarodnim znanstvenim skupovima. Objavila je knjigu \u201cStare zagreba\u010dke kavane i kr\u010dme\u201d (2007.), AGM, Zagreb.<\/p>\n

<\/a>
Doc. dr. sc. Tomislav Smeri\u0107,<\/strong> znanstveni suradnik u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, ro\u0111en je u Zagrebu 1964. Na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu diplomirao je 1989., magistrirao 1994., a doktorirao 2003. godine. bio je zaposlen na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. Sudionik je Domovinskog rata. Od 2000. godine predaje izborni kolegij Sociologija vojske na Studiju sociologije Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Objavio je jednu knjigu (Tomislav Smeri\u0107 (2005.), Sparta usred Babilona? Sociologijski aspekti vojne profesije. Zagreb: Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada) i petnaestak znanstvenih i stru\u010dnih radova te, kao koautor i suradnik, vi\u0161e znanstvenoistra\u017eiva\u010dkih studija na podru\u010dju sociologije vojske, socijalne ekologije i urbane sociologije.<\/p>\n

<\/a>
Dr. sc. Armano Srbljinovi\u0107,<\/strong> vi\u0161i stru\u010dni savjetnik pri MORH-ovu Institutu za istra\u017eivanje i razvoj obrambenih sustava, ro\u0111en je 1970. u koprivnici. Zvanje diplomiranog in\u017eenjera matematike stekao je na Prirodoslovno-matemati\u010dkom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (1994.), magistra znanosti na interdisciplinarnom poslijediplomskom studiju Vo\u0111enje i upravljanje pokretnim objektima pri Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu (1999.), a doktorat dru\u0161tvenih znanosti, polje: sociologija, na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (2009.). Glavna podru\u010dja znanstvenog, stru\u010dnog i profesionalnog interesa: dru\u0161tveni sukobi, formalni modeli dru\u0161tvenih procesa i dru\u0161tveno ra\u010dunarstvo (social computing). Glavna autorska objavljena djela: Klari\u0107 Rodik, P., Penzar, D., Srbljinovi\u0107, A., Formalni modeli dru\u0161tvenih sukoba, FF press, Zagreb, 2005.; Penzar, D., Srbljinovi\u0107, A., About Modelling of Complex Networks with Applications to Terrorist Group Modelling, Interdisciplinary Description of Complex Systems, vol. 3, no. 1, 2005., pp. 27-43; Srbljinovi\u0107, A., Penzar, D., rodik, P., kardov, k., An Agent-Based Model of Ethnic Mobilisation, Journal of Artificial Societies and Social Simulation, vol. 6, no. 1, 2003.<\/p>\n

<\/a>
Mr. sc. Ines Su\u010di\u0107,<\/strong> vi\u0161a asistentica u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, ro\u0111ena je u Zagrebu 1975. Diplomirala je psihologiju 1999. godine na studiju psihologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, magistrirala iz podru\u010dja kriminolo\u0161kih istra\u017eivanja 2002. godine na University of Cambridge te iz podru\u010dja socijalne psihologije 2007. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Znanstvena je novakinja na projektu \u201cOdrednice rizi\u010dnih i devijantnih pona\u0161anja u nacionalnom i globalnom kontekstu\u201d. Podru\u010dja interesa: razvoj delinkventnog pona\u0161anja, socijalne devijacije i antisocijalna pona\u0161anja, socijalni identitet, vrijednosti. U koautorstvu je objavila dva poglavlja u knjizi i pet znanstvenih ili stru\u010dnih radova.<\/p>\n

<\/a>
Mr. sc. Marko Vu\u010dak,<\/strong> na\u010delnik Odjela obrambenih priprema u Ministarstvu obrane rH, ro\u0111en je 1977. u Splitu. Diplomirao je na Fakultetu politi\u010dkih znanosti, smjer politologija 1999. godine, a magistrirao 2005. na poslijediplomskom znanstvenom studiju \u201cKomparativna politika\u201d na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu, na temu \u201cTransformacija NATO-a i novi oblik mirovnih operacija: komparativna analiza mirovnih operaciju u BiH i na Kosovu\u201d. Uz druge oblike izobrazbe poha\u0111ao je i Program in Advanced Security Studies (George c. Marshall European center for Security Studies, Garmisch-Partenkirchen, 2007.). Od 2003. godine zaposlen je u Ministarstvu obrane, a radio je na poslovima obrambene politike i planiranja. Podru\u010dja interesa obuhva\u0107aju obrambenu i sigurnosnu politiku, upravljanje u krizama, me\u0111unarodne odnose.<\/p>\n

<\/a>
Pukovnik Anto Zeli\u0107,<\/strong> na\u010delnik Slu\u017ebe za obrambenu politiku i planiranje u Ministarstvu obrane RH, ro\u0111en je 1962. godine u Strupini, Bosna i Hercegovina. Diplomirao je 1987. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, a 1997. zavr\u0161io je dvogodi\u0161nji edukativni psihoterapijski program School for cybernetics of Psychotherapy, Zagreb. Poha\u0111ao je G.c. Marshall center, Garmisch-Partenkirchen, Sr Njema\u010dka, te\u010daj \u201cLeaders for the 21st century\u201d (2000.), Zapovjedno-sto\u017eernu \u0161kolu \u201cBlago Zadro\u201d, HVU Zagreb (2002.\u20132003.), NATO School: NATO Staff Officer Orientation course (2004.) te \u201cG.C. Marshall center\u201d, Garmisch-Partenkirchen, Sr Njema\u010dka, Executive Program In International And Security Affairs (2004.). U OS RH\/MOrH-u obna\u0161ao je razli\u010dite du\u017enosti \u2013 od vojnika i postrojbenog psihologa do na\u010delnika odjela i na\u010delnika slu\u017ebe. U podru\u010dju vojne psihologije vodio je projekt educiranja psihologa za krizne intervencije. Tijekom izrade Strate\u0161kog pregleda obrane (SPO) bio je dio tima za vo\u0111enje zavr\u0161ne ina\u010dice projekta, a tijekom izrade Dugoro\u010dnog plana razvoja OSRH 2006.-2015. bio je voditelj tima za izradu DPr-a. Zamjenik je voditelja radne skupine za izradu koncepta transformacije civilne obrane u sustav upravljanja u izvanrednim situacijama\/krizama te zamjenik voditelja radne skupine za izradu Plana obrane rH. recentni stru\u010dni radovi i priop\u0107enja na stru\u010dnim skupovima: Dalibor Mesi\u0107, Anto Zeli\u0107: Psihi\u010dki aspekti posebnih vojnih zada\u0107a, Vojna psihologija-priru\u010dnik za hrvatske \u010dasnike, knjiga tre\u0107a, Zagreb, 2005.; Suzana \u0161tefen, Anto Zeli\u0107: Psihi\u010dka za\u0161tita vojnika u zarobljeni\u0161tvu, Vojna psihologija-priru\u010dnik za hrvatske \u010dasnike, knjiga tre\u0107a, Zagreb, 2005.; Mladen Trlek, Anto Zeli\u0107: Budu\u0107nost vojnog anga\u017eiranja i vojna psihologija, 16. godi\u0161nja konferencija hrvatskih psihologa. Pore\u010d, 2008.<\/p>\n

<\/a>
Prof. dr. sc. Dra\u017een \u017divi\u0107<\/strong> ro\u0111en je u Vukovaru 1968. godine. Diplomirao je 1993. godine na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Na istom je fakultetu magistrirao 1998. i doktorirao 2000. godine. kao vi\u0161i znanstveni suradnik radi u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba. U razdoblju od 2002.-2006. godine bio je voditeljem znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog projekta: \u201cDemografski gubitci i posljedice Domovinskog rata\u201d. Od 2008. godine voditelj je projekta: \u201cDemografski aspekti urbano-ruralne polarizacije Hrvatske\u201d. Posebno se bavi istra\u017eivanjima povezanima uz demografiju Hrvatske, demografiju malih podru\u010dja, demografiju braka i obitelji, demografske posljedice rata te etnodemografiju. Voditelj je podru\u010dnoga centra Instituta Ivo Pilar u Vukovaru. Izvanredni je profesor na studiju sociologije Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Dobitnik je Dr\u017eavne nagrade za znanost za znanstvene novake u podru\u010dju dru\u0161tvenih znanosti (2001.). Objavio je sedamdesetak znanstvenih i stru\u010dnih radova u me\u0111unarodno referiranim \u010dasopisima, doma\u0107im znanstvenim \u010dasopisima te zbornicima radova i knjigama, kao i tri knjige u suautorstvu i jednu knjigu kao samostalan autor. Suurednik je triju zbornika radova. Sudjelovao je na \u010detrdesetak hrvatskih i me\u0111unarodnih znanstvenih skupova. Sudionik je Domovinskog rata. Dobitnik je Spomen medalje Hrvatski kri\u017eni put (2005.). O\u017eenjen je i otac dvoje djece. S obitelji \u017eivi u Vukovaru.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

<\/a>
Summaries<\/p>\n

<\/span><\/a>
Dario MATIKA & Armano SRBLJINOVI\u0106: NATIONAL SECURITY AND DEFENCE OF THE REPUBLIC OF CROATIA IN THE EURO-ATLANTIC CONTEXT<\/p>\n

The entry of croatia into NATO and the European Union will significantly transform the context of development, security and defence of the country. The act has symbolically denoted the completion of the process of transition, i.e. the end of the transitional period, during which croatia has been transformed into a country of market economy and multiparty democracy. The challenges and processes facing croatian national security and defence in the Euro-Atlantic context are great, but also encouraging, because they provide for a long-term stability and peace that are necessary for security, prosperity, and the rise in standard of living. changes will also affect the immediate security environment. what set of scenarios should croatia take into account when considering its national security and what approaches may contribute most to the fulfilment of citizens\u2019 needs? what new (and old) national interests best express the will and needs of citizens with regard to their safety, security, protection and democratic functioning of the state, and at the same time determine croatia\u2019s position within the international community? what about new challenges, such as energy security, and about corresponding new capabilities that are required for the national security system, as well as for the croatian Armed Forces? The aim of this paper is to reflect on some of these issues without aspiring to find complete answers and solutions, and to underline that croatia will retain its full right of decision-making in the fields of security and defence, and regarding its policy in general, but now as part of a community of nations constituting the united Europe.<\/p>\n

<\/a>
Sandro KNEZOVI\u0106 & Iva KORNFEIN: EU AS A FUTURE GLOBAL SECURITY FACTOR AND THE RELEVANCE OF SEE REGION STABILITY<\/p>\n

The idea of European integration derives from a need to enhance economic cooperation in post-war Europe and to ensure its sustainable development. However, owing to the changing dynamics of international relations, the process of European integration has shifted somewhat to political integration as well and, especially after the fall of the berlin wall, EU started developing its institutional and operational capacity in that sense, investing recognisable efforts into formulation of common foreign and security policy. EU foreign policy towards the region of Southeast Europe (SEE) has changed significantly since the first attempts to deal with the crisis in ex-yugoslavia. From non-coherent attempts to stabilize the region, regional approach to Stabilization and Association Process (SAP) EU has learned from its mistakes in dealing with the region. However, European Union foreign policy and its instruments have not yet proved that there is a comprehensive solution for all security and stability issues in the region. This particularly relates to bosnia and Herzegovina and the issue of kosovo. The paper analyses shortcomings of EU foreign policy towards the region from the security aspect and gives recommendations for improvement of policy instruments in dealing with relevant issues. EU\u2019s capability to deal with the problems of SEE region, gravely influences EU\u2019s role as a global security factor since the region is surrounded by the members of the enlarged EU.<\/p>\n

<\/a>
Marinko LOZAN\u010cI\u0106: SECURITY CHALLENGES FACING THE REPUBLIC OF CROATIA IN THE EURO-ATLANTIC GEOSTRATEGIC CONTEXT<\/p>\n

After the destruction of bipolar world, through power projection, NATO has spread geostrategic Euro-Atlantic influence deeply into the European East. At the same time, in the process of redistribution of global power, as an integral part of spatio-functional processes and relationships, a new generation of warfare begins, which requires prompt preventive response, but also development of new capabilities based on the networked integration of total national\/allied powers. Since the conventional large-scale aggression against the Alliance is unlikely, the security challenges require the use of military factors as constituent part of a networked integration of total national\/allied capabilities against the asymmetrical action. Actors of non-traditional way of warfare try to avoid military advantages and tactical battlefield, they act on undefended key points, mostly in urban areas, and thus indirectly affect the sources of power, gravitational centres \u2013 the agents and creators of political decisions. Security challenges, in the context of Euro-Atlantic integration processes, require from the republic of croatia as a member of NATO and on its way of entering the EU, the development of overall national power, or the development of military capabilities interoperable to allied forces for the conduct of multinational operations in the modern global war as a process, characterized by the dynamism of a large number of new battlefields, and a large spectrum of various military operations with different operational goals. In that context, modernization and equipment are important components of military capabilities, but as an integral part of interactive relationships of numerous factors, which by their individual abilities and in terms of modern network warfare against the \u201cinvisible\u201d enemy, do not represent an appropriate response to asymmetrical threats and dangers. Thus, although important, numeric size of the future force becomes less a measure of personal capabilities. In line with the transformation of goals much more important are force structure, new military technologies, the level of knowledge and skills of future officers, and new ways of thinking adapted to a completely new way of warfare.<\/p>\n

<\/a>
Stjepan DOMJAN\u010cI\u0106: STRATEGIC DEVELOPMENTAL VISION OF THE DEFENCE SYSTEM: CONCEPTUALISATION IN CROATIAN CONDITIONS<\/p>\n

Croatia today, actually, does not have roof strategic documents in the area of defence and national security. There are at least two reasons: first, all documents created after the National Security Strategy and the Defence Strategy, which had to operationalize them, were not consistently derived from strategic solutions defined by these strategies and have not supported the goals or followed principles contained in them. Second, secondary documents created after these two strategies, derogated their statements and took over the role of a surrogate strategic document. The croatian Armed Forces Long-term Development Plan 2006\u20132015 became more than a plan; it was also a key criterion in the defence system performance evaluation against threats and risks. The area of defence and national security reflects the neglect of central government institutions. croatian political establishment does not consider this area as part of its agenda. Solutions brought are not result of careful analyses, expertise, political discussions and the search for the optimal response modalities, but a manifestation of \u201cinstant inspiration\u201d and political calculations. croatian defence system in the post-war period, failed to build a clear, socially acceptable, internally and externally recognisable identity and cohesive models. we have witnessed the double reduction of defence. On the one hand, the area of defence has been reduced to the Ministry of Defence. The defence is not understood as a function of the state, but only as a matter of the Ministry of Defence. On the other hand, the defence has been reduced to the armed forces, that is, to the military component.<\/p>\n

<\/a>
Josip ESTERAJHER: GLOBAL THREATS AND CHANGES IN POWER RELATIONS<\/p>\n

Global economic crisis is directly affecting the changes in power relations that have already begun; in other words \u2013 the transition from unilateral into multipolar world (with the increasing role of regional organizations) calls for new patterns in security systems\u2019 behaviour. Security systems of European states are faced with old threats (such as conflicts in the Middle East, terrorism, organized crime, etc.), but also with the emerging new threats (climate changes, piracy, threats to energy security, cyber security, etc.). Furthermore, there are an increasing number of interrelated actors who can jeopardize the stability of societies, countries and associations. current security threats, which are not only external, but directly affecting the stability of European societies, have been recognized in European security documents, which direct the proceedings of security systems towards the above-mentioned challenges. The number of challenges and probably decreased capability of transatlantic allies to fulfil their military and humanitarian obligations calls for an increased necessity to harmonize the answers to global security threats. The republic of croatia, as full NATO member state, has taken a significant step in increasing the level of protection and security for its citizens and the society in whole, but has at the same time taken over a part of responsibility in achieving the goals of the Alliance.<\/p>\n

<\/a>
Mirko BILAND\u017dI\u0106: TERRORISM AS AN (IN)EFFECTIVE STRATEGY: THE EXPERIENCE OF CROATIA AS A MEMBER OF THE UN ANTI-TERRORIST COALITION AND SC COUNTER-TERRORISM COMMITTEE<\/p>\n

The adoption of the UN Security council resolutions 1368 and 1373 was the introduction of croatia\u2019s accession to the Anti-terrorist coalition. At the beginning of 2008 croatia accepted chairmanship over the UN Sc counter-Terrorism committee that put croatia into a position of some kind of a leader of international community in the fight against terrorism and imposed a significant role in defining and executing efficient counter-terrorist strategies. what can croatia learn from the world experience? Terrorism, as an indication of political and social crisis, of dissatisfaction with the political, social, economic, religious and other trends, is one of the most dangerous political and security phenomenon of the modern era. Statistical reviews clearly prove this, providing information about the execution of 80,000 terrorist acts and the existence of 650 terrorist organizations in the age of modern terrorism (since 1968). A more convincing evidence was a brutal terrorist attack on the United States that is not only the most brutal single terrorist act in history, but also the act which has definitely changed the modern world. At the same time, contemporary world, both at national levels and at the level of international community, has not yet found an effective response against terrorism. why? Terrorism is a phenomenon that raises a number of different dilemmas and controversy. One of distinct political, professional and academic dilemmas is the degree of terrorism efficiency as a political strategy. Effective opposition to terrorism and its elimination are conditioned, above all, by the profound knowledge of the phenomena of terrorism. contrary to previously dominant policy researches which pointed to the ineffectiveness of terrorism, contemporary academic research provide different picture in terms of effectiveness of terrorism as a political strategy. According to these researches, in 53% ofcases, in smaller or greater percentages, terrorism proved as an efficient means of achieving political goals.<\/p>\n

<\/a>
Marijan BARI\u0106: CHANGES IN THE EUCOUNTER-TERRORISM MEASURES AFTER THE 9\/11 TERRORIST ATTACKS: UK, GERMANY AND FRANCE<\/p>\n

The events of September 11 terrorist attacks have triggered both institutional and policy changes in the EU Security and Defence Policy and also on the national level of the Uk, Germany and France. These two processes seemed to be set on a two different tracks: national vs. the EU and hard to coordinate. The fight against terrorism being of such a complex nature involves vast variety of tools, measures and institutions and implies greater coordination on the supranational (EU) as well as on the national level. However, within the European Security and Defence Policy this coordination seems to be more on a declarative and voluntary basis. The problem is that national policies and measures of the Uk, Germany and France differ from the proclaimed common goals on the EU level but between those countries as well, thus making the common EU anti-terrorism policy questionable and hard to implement. This paper will show the differences in the counter-terrorism measures on the EU level and on the national level of the Uk, Germany and France.<\/p>\n

<\/a>
Marko VU\u010cAK & Anto ZELI\u0106: MODERN APPROACHES TO THE EMERGENCY MANAGEMENT<\/p>\n

The paper examines modern approaches in the area of emergency management. Under current security circumstances, the developed parts of the world have shifted their focus from state preparedness in the event of war to preparedness for different kinds of emergencies that may afflict society. Two basic approaches have been developed \u2013 a comprehensive and an integrated approach. All possible threats are being considered and a coordinated response to those threats is demanded from all institutions involved, based on previously conducted preparedness activities. These approaches are founded on a risk management process which includes a permanent systematic analysis of possible threats, risk assessment and determination of necessary preventive measures in order to reduce the risk, to mitigate possible negative consequences and\/or increase the level of society\u2019s resilience to those threats. It is obvious that modern crisis management approaches are based on prevention, and the state response to hazards that have occurred is only a result of previously conducted preventive and preparedness actions. Among others, prevention and preparedness activities include: critical infrastructure protection, business continuity plans, development of capabilities catalogues and establishment of emergency operations centres.<\/p>\n

<\/a>
Tomo RADI\u010cEVI\u0106: CROATIA\u2019S ENGAGEMENT IN NATO \u2013 STRATEGICALLY IMPORTANT SECURITY ASPECTS<\/p>\n

NATO solutions and practices generated two types of strategically important influences on croatia\u2019s security: on the condition and perspectives of its security, and on development of its defence capabilities. collective defence, regardless of the long-term perspective to remain Alliance\u2019s core purpose, is not a uniquely identified and indisputable area of activity. Nevertheless, croatia, due to its geo-political position, may fully rely upon its functionality in the event of a small-scale attack on its territory, but this cannot be absolutely guaranteed in the event of a large general military threat. In many situations, croatian participation in a broader collective security missions in which NATO encounters a series of disagreements and difficulties, may increase croatia\u2019s influence in resolving regional and global security issues, as well as guarantee successful and safe execution of difficult operations. At the same time, this type of engagement puts croatia in a position where it faces additional security risks that call for proactive participation in the shaping of the Alliance\u2019s security policy. considering the Alliance\u2019s decision-making system and distribution of power, the croatian influence in the broad spectrum of activities will depend on its own approach, policy-making capability and engagement. with respect to its defence budget per active duty personnel, croatia will encounter serious issues in the implementation of the NATO Force Goals, i.e. in achieving interoperability with countries which budget resources are significantly higher.<\/p>\n

<\/a>
Ines SABOTI\u010c: A VIEW TO THE REPUBLIC OF CROATIA THROUGH NATO ON-LINE DOCUMENTS FROM 1991 TO 2008<\/p>\n

The aim of this paper is to present a general picture of the republic of croatia in NATO documents, or more precisely, in the on-line documents published on the NATO-related web pages (www.nato.int<\/a>). The official documents of NATO or of its bodies were analysed, along with those of NATO member states or associated countries (e.g. statements, press releases, speeches), and press conferences and interviews that mention the word \u201ccroatia\u201d or \u201ccroatian\u201d. The analysed period starts in 1991, the year when croatia declared independence, and ends in 2008 when croatia received an invitation to join the Alliance. The number of documents has fluctuated over time, which points to a certain chronology of relations between croatia and the Alliance. Taking into account great historical and structural changes in NATO and croatia, the chronology of their relationship can be divided into two periods: before and after 2000. content of the documents was also changed over time, reflecting the dynamics and development of their relationship which is also demonstrated through actual achievements (e.g. MAP). However, special attention should be devoted to the way in which NATO explains the croatia\u2019s main political events, what events it has paid attention to, or has not mentioned at all. It is important to bear in mind that the documents of NATO are primarily of a political nature and that they are intended to send political messages in order to manage reality.<\/p>\n

<\/a>
Marinko OGOREC: CROATIAN MILITARY DIPLOMACY IN THE SYSTEM OF COLLECTIVE SECURITY<\/p>\n

Armed forces of the republic of croatia are among a few military organisations in the world that over a short period of only 18 years had passed its full development cycle from a literally forced formation in conditions of bloody aggression, through construction of a respectable factor of national security with the support of traditional recruitment and training, to a small, professional army tailored to the needs of collective security provided by NATO membership. Such accelerated transition of armed forces was followed by the corresponding transformations of the croatian military diplomacy, which represents an increasingly important segment of the entire international communication of the republic of croatia. The system of collective defence demands adjustment of national defence systems over a whole range of parameters, in order to be compatible with national defence systems of other allied countries involved in a mutual system of defence, and similar is expected also from military diplomacy as one of the key elements of the defence system. In this case, military diplomacy not only represents national forces but should be able to create preconditions for the work of joint multinational headquarters, units and institutions and of joint team work. In the forthcoming period, the croatian military diplomacy will have to follow reform processes that are currently underway, to a greater or lesser extent, in almost all NATO member countries, which again opens the questions of the method of managing this system, the need of methodology amendments and the content of training the military-diplomatic representatives, as well as of the optimal areas of their accreditation, sub accreditation and residence. One of the greatest challenges in this process is the adjustment of military-diplomatic structures to the demands of modern military-diplomatic practice, but being<\/p>\n

<\/a>
Dra\u017een \u017dIVI\u0106: DEMOGRAPHIC RESOURCES AS A FACTOR OF NATIONAL SECURITY OF THE REPUBLIC OF CROATIA<\/p>\n

On the basis of relevant statistical-demographic documentation, the fundamental dynamic and structural indicators of current and predictable\/expected demographic trends in croatia were analysed and presented. Total and natural depopulation, demographic ageing and population spatial polarization are basic contemporary and markedly negative demographic processes and trends in croatia, which \u2013 along with other factors \u2013 have prevailingly destabilizing and limiting impact on the security and defence of the republic of croatia. Interconnectedness and interdependence of population and security are valuated not only from the viewpoint of development of immediate human resources of defence forces but also from the viewpoint of preserving the social and economic stability and of balanced spatial-regional development as the essential prerequisites of building general political, economic and national security and defence capabilities of our country. Therefore, necessary demographic revitalisation should also be encouraged in order to eliminate one of the potentially more significant security threats to the republic of croatia.<\/p>\n

<\/a>
Nenad POKOS & Roko MI\u0160ETI\u0106: BASIC DEMOGRAPHIC INDICATORSOF THE CROATIAN BORDER BELT<\/p>\n

In the paper, the croatian border belt is considered the area of all municipalities and cities in the mainland that bordered one of the neighbouring countries in 2001. At the time of the last census the border belt included 23% of the total number of cities and municipalities. Position at the border can negatively affect many functions and activities of a settlement and become a hindrance to demographic development. On the other hand, a village or a city can take advantage of its borderline position over other cities laid more centrally within the national territory, which may in turn result in and encourage the demographic development. Therefore, the paper deals with the changes in the number of the borderline area population across all intercensus periods between 1900 and 2001. In addition to changes in the population number, the paper analysed changes in age structure of the borderline population between 1981 and 2001. Due to different genesis and different times when the borders of croatia were drawn, the analysed changes are illustrated at the level of six smaller units. These units were border belts towards Slovenia, Hungary and Serbia, while the border belt towards bosnia and Herzegovina (as the longest) was divided into three smaller areas: the northern or Slavonian, central or banovina-kordun-Lika area and southern or Dalmatian area.<\/p>\n

<\/a>
Boris MLA\u010cI\u0106 & Roko MI\u0160ETI\u0106: CONTENT ANALYSIS OF THE CROATIAN PRESS RELATED TO THE CROATIAN ARMY 1991\u20132006: DESCRIPTIVE AND EVALUATIVE ASPECTS<\/p>\n

The paper describes an extensive study on the representation of the croatian Army by means of a content analysis of the croatian press over a sixteen-year period. content analysis included a systematic sample of 10% of the croatian daily and weekly newspapers in the period 1991\u20131996 and their contributions depicting crucial and socially the most relevant events related to the croatian Army. On the sample of 14,589 selected contributions, the trained evaluators applied the analytical matrix which, along with other information included those on the dominant topics and actors of the contributions, but also on the writers\u2019 attitude towards them. This paper covers two aspects of the content analysis: descriptive and evaluative. Descriptive aspect of the analysis refers to the representation of the croatian Army in the croatian press, to the contributions\u2019 dominant topics, content categories and actors related to the croatian Army. Evaluative aspect of the analysis refers to the writers\u2019 attitudes towards the dominant topics, areas and actors in the contributions related to the croatian Army. both aspects were also analysed with respect to two time periods: the period of war (1991\u20131996) and post-war period (1997\u20132006), as well as by individual years of analysis. Finally, the similarities and specifics of the daily compared to the weekly press, and characteristics of individual newspapers were discussed.<\/p>\n

<\/a>
Darko MARINAC: ARMED FORCES AND MEDIA<\/p>\n

Ever since the time of Napoleon and the development of printing technology to the cNN broadcast effect, media have been significantly present in wars. Today, relationship between media and security-defence sector is characterized by globalisation of media and threat fragmentation. After the cold war, army-related writings were prevailingly sceptical but it was treated as any other institution depending on the value of news information. Media were greatly covering Desert Storm operation, and reporting from Iraqi Freedom operation has introduced the term \u201cembedded\u201d journalism. In croatia, during the Homeland war media had regularly reported and croatian public followed reports from the battlefields. After the war the interest has declined and critical relationship increased but also sensationalism and circulation exploitation of the croatian Armed Forces. Military and media have a potential of disrupting national interest. communication capabilities of defence sectors are concentrated in main headquarters and defence ministries. cooperation with media as a part of public relations of defence sector it is necessary to know media and to plan communication with them. In defence system knowledge on public policies, communication and media training are necessary. Until 2007, croatian public was poorly informed on NATO and croatian participation in peacekeeping missions which reflected in weak support to full membership into the Alliance. by entering NATO, republic of croatia is adopting public standards of NATO Alliance.<\/p>\n

<\/a>
Ivana FERI\u0106 & Tomislav SMERI\u0106: PRIDE IN ARMED FORCES AS A CONFIGURATIVE ELEMENT OF NATIONAL PRIDE<\/p>\n

National pride is a core societal value which unites the citizens of a country and characterizes a society as a whole. The structure of national pride, based on the valuation of specific national achievements, reflects the public perception of a social situation, and is highly determined by the public awareness of particular aspects of social life and the importance attributed to specific areas of social action. The analysis of data collected through large-scale public opinion surveys, conducted in 1998, 2002 and 2008, on representative probabilistic samples of adult population of croatia, reveals that a majority of croatian citizens express strong and positive national sentiments; pride in armed forces being one of the major constitutive elements of croatian national pride together with achievements in sports, national history and the achievements in arts and sciences. results indicate the degree of expressed pride in armed forces to be lower in members of the younger generation, the better educated, and the higher SES urban residents. Importance of \u201cpride in armed forces\u201d as a component of croatian national pride was additionally illustrated by comparing the results obtained in 34 world countries, showing that citizens of croatia rank high above the average for their pride in armed forces.<\/p>\n

<\/a>
Petra RODIK & Renata FRANC & Ines SU\u010cI\u0106: THE WARIOR AND THE PEACEKEEPER ROLES AS THE ASPECTS OF CAF OFFICERS’ IDENTITY<\/p>\n

Pursuing the common organizational goals, members of armed forces share some common values, such as patriotism and honour, while at the same time their attitudes in some regards vary. when it comes to CAF, intensified participation in international missions has introduced new dinamics into the sphere of organizational goals and roles. The peacekeeper role thus becomes more prominent. This role draws its legitimacy from supranational normative and institutional order, while the traditional warrior role is legitimized by the national defense goals. This study aims to find out if the cAF officers uphold specific value orientations (patriotism, warriorism, support for peacekeeping, support for global institutions), to determine whether some sociodemographic or professional attributes may serve as good predictors for differences in their attitudes, and to see whether warriorism and support for peacekeeping are mutually compatible or mutually exclusive value orientations. The analysis is based on a survey (N=596 officers) conducted within the project croatian Military \u2013 croatian Society. The results indicate that CAF officers show relatively highest support for patriotism, relatively low support for the global institutions, and generally, do not see the role of the warrior and that of the peacekeeper as mutually exclusive. The most consistent predictors for attitudinal differences regarding the four value orientations are gender, military rank and previous participation in international mission(s).<\/p>\n

<\/a>
\u017deljko HEIMER: TYPISATION OF UNIT WAR FLAGS AS A BASIS FOR STUDYING IDENTITY OF THE CROATIAN ARMED FORCES<\/p>\n

For the purpose of research of the croatian Armed Forces identity based on symbols indicated on unit flags, a preliminary research was conducted in order to collect data on the existence of flags, their appearance and other essential elements, and to create a kind of the flag catalogue that would serve as a basis for the analysis of their content and identity indications. The data on almost 300 unit flags from the period 1991-2006 have been collected by now. They are kept in three major collections \u2013 in the Military Museum (40), in the General Staff collection (80) and in the collection of symbolic war flags made in 2006 (150). There is also a smaller number of individual flag examples collected from other sources, and for some of them the data were only collected based on photographs documenting their use. Preliminary analysis of the collected data showed that 6 types of flags could be distinguished according to their fundamental design. The groups are well differentiated by their chronology, and despite some overlapping, they clearly show on the one hand a tendency towards the development of unit individual identity and on the other a tendency of building common identity of Armed Forces of the republic of croatia as a unique organization.<\/p>\n

<\/a>
Vladislav HIN\u0160T: PPBS AS A FRAMEWORK FOR THE ESTABLISHMENT OF DEMOCRATIC CONTROL OF ARMED FORCES<\/p>\n

Two basic goals of the NATO programme Partnership for Peace in implementing defence reform of the member states, referred to the establishment of democratic control over armed forces and introduction of transparency in defence planning and budgeting. At the same time, NATO recommended introduction of Planning, Programming and Budgeting System (PPBS) or development of own (national) versions of such a system based on the principles of PPbS as a tool for the rational management of defence resources. Policy transfer of this approach to budget planning has enabled the establishment of democratic control of armed forces in transition states, building as a result civil-military relations appropriate for liberal democracy, and the creation of preconditions for transparency in defence planning and budgeting. creation of the croatian version of PPbS in comparison to the corresponding model of the republic of Slovenia will be considered from the aspect of new institutionalism.<\/p>\n

<\/a>
Tomislav SMERI\u0106 & Gabrijela SABOL: PRIVATE MILITARY COMPANIES \u2013 MILITARY ENTREPRENEURSHIP AT THE BEGINNING OF THE TWENTY-FIRST CENTURY<\/p>\n

The resurgence and rise of private military companies (PMc) represents an important aspect of the post-cold war international security environment. As legally chartered companies PMcs employ and manage civilian personnel, they have modern corporate business form, and provide a wide range of military services (combat, advisory, support roles) to a variety of state and non-state clients. This paper presents data from two surveys, conducted in 2008, dealing with the attitudes on issues related to potential PMcs activities in croatia \u2013 the first among a representative random sample of the croatian public (N=3420) and the second among a representative sample of cAF officers (N=596). Also, this paper examines PMcs characteristics, typologies and factors that have created demand for the establishment of the privatised military industry, as well as variety of dilemmas and consequences that stem from the PMcs activities: a) regarding the traditional role of nation-states as exclusive providers of military security and their ability to monopolize the means of violence (sovereignty erosion hypothesis); b) issues of legality, legitimacy and accountability (normative regulation and self-regulation under international law; ethics, morality and business\/economic aspect of PMcs activities); c) the impact of PMcs activities on civil-military relations in various socio-political contexts.<\/p>\n

* Prijevod i lektura: Vesna Hajni\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Biblioteci Zbornici Instituta Ivo Pilar kao 36. knjiga objavljen zbornik SIGURNOST I OBRANA REPUBLIKE HRVATSKE U EUROATLANTSKOM KONTEKSTU. Zbornik okuplja radove prezentirane na znanstvenom skupu Annales Pilar 2009. (desetom u nizu) odr\u017eanom 21. i 22. svibnja 2009. godine u Zagrebu Osnovne se (pod)teme\u00a0u predstavljenim znanstvenim radovima razmatraju interdisciplinarno \u2013 u rasponu od pristupa sigurnosnih… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Objavljen zbornik Sigurnost i obrana RH u euroatlanskom kontekstu<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[],"yoast_head":"\nObjavljen zbornik Sigurnost i obrana RH u euroatlanskom kontekstu - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Objavljen zbornik Sigurnost i obrana RH u euroatlanskom kontekstu - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"U Biblioteci Zbornici Instituta Ivo Pilar kao 36. knjiga objavljen zbornik SIGURNOST I OBRANA REPUBLIKE HRVATSKE U EUROATLANTSKOM KONTEKSTU. Zbornik okuplja radove prezentirane na znanstvenom skupu Annales Pilar 2009. (desetom u nizu) odr\u017eanom 21. i 22. svibnja 2009. godine u Zagrebu Osnovne se (pod)teme\u00a0u predstavljenim znanstvenim radovima razmatraju interdisciplinarno \u2013 u rasponu od pristupa sigurnosnih… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Objavljen zbornik Sigurnost i obrana RH u euroatlanskom kontekstu\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/10\/objavljen-zbornik-sigurnost-i-obrana-rh-u-euroatlanskom-kontekstu\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2009-10-29T11:05:33+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2017-12-06T14:40:38+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/images\/stories\/fotografije\/razno\/sigurnost-korice.jpg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"pilar-admin\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"pilar-admin\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"74 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/10\/objavljen-zbornik-sigurnost-i-obrana-rh-u-euroatlanskom-kontekstu\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/10\/objavljen-zbornik-sigurnost-i-obrana-rh-u-euroatlanskom-kontekstu\/\",\"name\":\"Objavljen zbornik Sigurnost i obrana RH u euroatlanskom kontekstu - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2009-10-29T11:05:33+00:00\",\"dateModified\":\"2017-12-06T14:40:38+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/10\/objavljen-zbornik-sigurnost-i-obrana-rh-u-euroatlanskom-kontekstu\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/10\/objavljen-zbornik-sigurnost-i-obrana-rh-u-euroatlanskom-kontekstu\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/10\/objavljen-zbornik-sigurnost-i-obrana-rh-u-euroatlanskom-kontekstu\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Objavljen zbornik Sigurnost i obrana RH u euroatlanskom kontekstu\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1\",\"name\":\"pilar-admin\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"pilar-admin\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/pilar-admin\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Objavljen zbornik Sigurnost i obrana RH u euroatlanskom kontekstu - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Objavljen zbornik Sigurnost i obrana RH u euroatlanskom kontekstu - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"U Biblioteci Zbornici Instituta Ivo Pilar kao 36. knjiga objavljen zbornik SIGURNOST I OBRANA REPUBLIKE HRVATSKE U EUROATLANTSKOM KONTEKSTU. Zbornik okuplja radove prezentirane na znanstvenom skupu Annales Pilar 2009. (desetom u nizu) odr\u017eanom 21. i 22. svibnja 2009. godine u Zagrebu Osnovne se (pod)teme\u00a0u predstavljenim znanstvenim radovima razmatraju interdisciplinarno \u2013 u rasponu od pristupa sigurnosnih… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Objavljen zbornik Sigurnost i obrana RH u euroatlanskom kontekstu","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/10\/objavljen-zbornik-sigurnost-i-obrana-rh-u-euroatlanskom-kontekstu\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2009-10-29T11:05:33+00:00","article_modified_time":"2017-12-06T14:40:38+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/images\/stories\/fotografije\/razno\/sigurnost-korice.jpg"}],"author":"pilar-admin","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"pilar-admin","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"74 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/10\/objavljen-zbornik-sigurnost-i-obrana-rh-u-euroatlanskom-kontekstu\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/10\/objavljen-zbornik-sigurnost-i-obrana-rh-u-euroatlanskom-kontekstu\/","name":"Objavljen zbornik Sigurnost i obrana RH u euroatlanskom kontekstu - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2009-10-29T11:05:33+00:00","dateModified":"2017-12-06T14:40:38+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/10\/objavljen-zbornik-sigurnost-i-obrana-rh-u-euroatlanskom-kontekstu\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/10\/objavljen-zbornik-sigurnost-i-obrana-rh-u-euroatlanskom-kontekstu\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/10\/objavljen-zbornik-sigurnost-i-obrana-rh-u-euroatlanskom-kontekstu\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Objavljen zbornik Sigurnost i obrana RH u euroatlanskom kontekstu"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1","name":"pilar-admin","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g","caption":"pilar-admin"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/pilar-admin\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/236"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=236"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/236\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5963,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/236\/revisions\/5963"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=236"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=236"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=236"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}