{"id":23719,"date":"2022-10-03T19:59:06","date_gmt":"2022-10-03T19:59:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?p=23719"},"modified":"2022-10-03T20:10:11","modified_gmt":"2022-10-03T20:10:11","slug":"dr-sc-sandra-cvikic-hrvatska-mora-pruziti-snaznu-potporu-hrvatima-u-srbiji-23-9-2022","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/10\/dr-sc-sandra-cvikic-hrvatska-mora-pruziti-snaznu-potporu-hrvatima-u-srbiji-23-9-2022\/","title":{"rendered":"Dr. sc. Sandra Cviki\u0107: Hrvatska mora pru\u017eiti sna\u017enu potporu Hrvatima u Srbiji, 23. 9. 2022."},"content":{"rendered":"

\u010casopis \u201cHrvatska rije\u010d\u201d iz Subotice 23. rujna 2022. objavljuje razgovor Jasminke Duli\u0107 s dr. sc. Sandrom Cviki\u0107 u povodu popisa stanovni\u0161ta u Republici Srbiji i nedavnog predstavljanja knjige Demografska i dru\u0161tvena odr\u017eivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive<\/em> koju potpisuje u suautorstvu s dr. sc. Dra\u017eenom \u017divi\u0107em i Tomislavom \u017digmanovom, prof.<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

– Hrvatska rije\u010d (Subotica):<\/strong> Hrvatska mora pru\u017eiti sna\u017enu potporu Hrvatima u Srbiji, 23. 9. 2022.<\/a><\/p>\n

Hrvatska mora pru\u017eiti sna\u017enu potporu Hrvatima u Srbiji<\/span><\/p>\n

Dr. sc. Sandra Cviki\u0107<\/strong> je ro\u0111ena i \u017eivi u Vukovaru gdje je uposlena u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, Podru\u010dni centar Vukovar. Studij engleske knji\u017eevnosti i sociologije zavr\u0161ila je pri University of Western Ontario u Kanadi, magistrirala je suvremene europske studije na University of Sussex u Brightonu (Velika Britanija), a doktorirala na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu na temu \u00bbVukovar u drugoj polovici 20. stolje\u0107a: dru\u0161tveni uzroci nasilja\u00ab. Ovoga tjedna je boravila u Subotici gdje je predstavila svoj rad Srbijanski proces tranzicijske pravde i polo\u017eaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i Vojvodini<\/em>. Sa znanstvenicom dr. sc. Cviki\u0107 razgovarali smo o rezultatima njenih istra\u017eivanja i polo\u017eaju i pravima Hrvata u Srbiji u kontekstu tranzicijske pravde.<\/p>\n

\u0160to je tranzicijska pravda? O tome se \u010desto govori ali vjerujem da malo tko, osim onih koji se time bave u znanstvenom ili stru\u010dnom smislu, znaju doista o \u010demu se tu radi.<\/strong><\/p>\n

To ste u pravu! \u010cesto taj izraz \u010dujemo vezano za razli\u010dite probleme i slu\u010dajeve u postjugoslavenskim dru\u0161tvima, ali nerijetko uz njega ne stoji obrazlo\u017eenje \u0161to se pod tim misli. Zbog toga tranzicijska pravda zna\u010di puno toga, ali ne i ne\u0161to specifi\u010dno. Naime, sam koncept i ideju su osmislili pravnici\/znanstvenici koji nakon Drugoga svjetskog rata imaju za cilj sprije\u010diti daljnje ratne sukobe, osigurati stabilnost svjetskoga mira i procesuiranje onih koji su odgovorni za po\u010dinjene ratne zlo\u010dine, ali \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, odgovornost dr\u017eava i vlada za zlo\u010dine koje su po\u010dinili protiv svojih gra\u0111ana. Tako se tijekom 90-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a postupno taj pojam pro\u0161iruje i uklju\u010duje osiguranje ljudskih\/manjinskih prava, demokratizaciju postkonfliktnih i tranzicijskih postkomunisti\u010dkih dru\u0161tava, te osiguranje vladavine prava na globalnoj \u2013 svjetskoj razini.<\/p>\n

Je li se taj koncept pokazao korisnim u dr\u017eavama koje su bile u konfliktu kod nas i drugdje u svijetu?<\/strong><\/p>\n

Ideja tranzicijske pravde sama po sebi ne bi bila problemati\u010dna da u praksi, kako su to dosada\u0161nja istra\u017eivanja pokazala, pored onih malobrojnih pozitivnih u\u010dinaka, zapravo proizvodi politike eksperimentalnog karaktera koje potom stvaraju nove probleme i otpor populacija i dru\u0161tava u kojima se provode. U poslijeratnim dru\u0161tvima je situacija jo\u0161 te\u017ea, kao \u0161to su to primjeri iz prakse svih postjugoslavenskih dr\u017eava pokazali. Ono \u0161to je mo\u017eda najva\u017enije za naglasiti u tom smislu, a odnosi se na gotovo sve oblike politika tranzicijske pravde, jest \u010dinjenica da putem njih politi\u010dke strukture dru\u0161tva manipuliraju dobrobiti svojih gra\u0111ana jer visokomoralne ideje izgradnje liberalnih demokracija i osiguranje ljudskih\/manjinskih prava legitimiraju sve njihove odluke, postupke i na\u010dine putem kojih \u017eele proizvesti promjene u svojim dru\u0161tvima. Zato je danas mogu\u0107e, kao \u0161to je to vidljivo i na primjeru hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i Vojvodini, da provedbom pozitivnih manjinskih zakona, kako na nacionalnoj tako i na me\u0111unarodnoj razini, razvojne politike do sada nisu omogu\u0107ile onu razinu za\u0161tite prava koju hrvatskome narodu srbijanski politi\u010dari i vlade obe\u0107avaju unazad dvadeset godina. Istovremeno, tranzicijska pravda u Srbiji hrvatskome narodu do sada nije pomogla da se srpski narod suo\u010di sa zlo\u010dinima koje su srbijanske vlade do sada u ime svojih gra\u0111ana po\u010dinile protiv Hrvata u Vojvodini 90-ih godina. Srbijansko dru\u0161tvo nikada nije priznalo tiho i prisilno iseljavanje Hrvata isto kao \u0161to ona malobrojna istra\u017eivanja i izvje\u0161\u0107a udruga civilnoga dru\u0161tva i vladinih ureda jo\u0161 uvijek pru\u017eaju samo djelomi\u010dan uvid u polo\u017eaj i prava hrvatske nacionalne manjine, \u010desto izostavljaju\u0107i ozbiljne probleme s kojima se zajednica suo\u010dava na dnevnoj razini. Na \u017ealost, sve ono \u0161to tranzicijska pravda obe\u0107ava kao politika u praksi vlade i civilno dru\u0161tvo vrlo te\u0161ko isporu\u010duju svojim gra\u0111anima, a to su pravda, ravnopravnost i prava. Pored toga \u0161to je stvarno nemogu\u0107e zadovoljiti sva prava gra\u0111ana na koja se oni pozivaju i tra\u017ee, isto tako tranzicijska pravda \u010desto, da bi osigurala ravnopravnost svih, nije u stanju uklju\u010diti sve one povijesne istine i dru\u0161tvene kontekste u kojima su se \u017ertve zlo\u010dina ali i cijeli narodi nalazili tijekom i nakon ratnih sukoba. Najbolji, na \u017ealost, primjer pru\u017ea hrvatski narod u Srbiji, koji se obilje\u017een teretom povijesnog naslije\u0111a usta\u0161koga re\u017eima, nakon Drugoga svjetskog rata povla\u010di u \u0161utnju i okrilje obitelji, a nasilni raspad socijalisti\u010dke Jugoslavije \u0161utnju i njihovu asimilaciju samo jo\u0161 vi\u0161e poja\u010dava.<\/p>\n

Mo\u017ee li se neko dru\u0161tvo \u00bbdemokratizirati\u00ab izvana ukoliko ono to ne \u017eeli?<\/strong><\/p>\n

Od \u017eelje za demokratizacijom dru\u0161tva nekih dr\u017eava koje su bile totalitarni\/autoritarni re\u017eimi, do onih bliskoisto\u010dnih dr\u017eava i dr\u017eava nerazvijenog tre\u0107ega svijeta u koje se kontinuirano izvozi demokracija od strane visokorazvijenih zapadnih liberalnih demokracija vidljivo je da je samo mali broj onih naroda koji su svoja dru\u0161tva uspjeli transformirati u funkcionalne demokracije bez nasilja i ljudskih gubitaka. Jedan od oblika demokratizacije izvana i jest tranzicijska pravda koja kroz svoje mehanizme za\u0161tite ljudskih i manjinskih prava, ja\u010danje pravosu\u0111a i vladavine prava ciljano treba omogu\u0107iti stabiliziranje poslijeratnih\/postkonfliktnih dru\u0161tava, preodgojem gra\u0111ana za toleriranje onih koje je donedavno smatrala neprijateljima ili u najboljem slu\u010daju onim \u00bbDrugim\u00ab. Na taj na\u010din zapadne stabilne demokracije kontroliraju i sprje\u010davaju potencijalne sukobe u svim onim dr\u017eavama koje smatraju nerazvijenim demokracijama s problemati\u010dnim nestabilnim vladama. Ravnopravnost svih, tolerancija, ljudska\/manjinska prava, vladavina prava i politi\u010dki pluralizam prema tome sastavni su dio svih politika koje suvremene liberalne demokracije trebaju ucijepiti u svoje dru\u0161tvene sustave i gra\u0111ane. Na \u017ealost, ovakav politi\u010dki idealizam u praksi ne funkcionira uvijek onako kako to razvijene zapadne demokracije \u017eele, ponajvi\u0161e zbog toga \u0161to su politike koje poslijeratne\/tranzicijske vlade provode, a sadr\u017ee te elemente tranzicijske pravde, u pravilu eksperimentalnog karaktera i jedini im je cilj osigurati uvjete u kojima nesmetano mo\u017ee funkcionirati neoliberalno tr\u017ei\u0161te kapitala i profita. Ako jo\u0161 uz to, kao \u0161to je to slu\u010daj u Srbiji, poslijeratno\/postkomunisti\u010dko dru\u0161tvo nije u stanju suo\u010diti se sa zlo\u010dinima koje je u njihovo ime po\u010dinio Milo\u0161evi\u0107ev re\u017eim, kada negira Srebrenicu, etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje Hrvata u Vojvodini, oru\u017eanu agresiju na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, onda demokratizacija kroz politike tranzicijske pravde u takvom kontekstu kako to \u010dine sve srbijanske vlade nakon Milo\u0161evi\u0107a mo\u017ee lako manipulirati i zloupotrebljavati svoje gra\u0111ane kako bi osigurale svoj politi\u010dki opstanak. Iz tih razloga, izme\u0111u ostalog, dolazi do paradoksa, gdje pored svih pozitivnih zakona koje Srbija provodi kako bi osigurala zadovoljavanje prava svojih nacionalnih manjina, u hrvatskom slu\u010daju, ne dovodi do njihove cjelovite demokratske emancipacije, kao ni pune i ravnopravne integracije u srbijansko suvremeno dru\u0161tvo.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Ka\u017eete kako mo\u0107 koju danas znanje posjeduje nikada nije bila ve\u0107a. U \u010demu se ogleda ta mo\u0107?<\/strong><\/p>\n

Upravo je suvremena proizvodnja znanja, kako ekspertna tako i znanstvena, klju\u010dna u razvoju, odr\u017eavanju i kontroli liberalnih demokracija ali i tranzicijskih dru\u0161tava kojima i srbijansko pripada. Danas su znanstvenici i stru\u010dnjaci oni koji proizvode \u010dinjenice i podatke koje politi\u010dari, vlade i administracije koriste u izradi razvojnih politike, planova i strategija. Kako su prikupljeni podatci o odre\u0111enoj populaciji, narodu, osobama i dru\u0161tvenim skupinama ovisi ne samo kako \u0107e biti formulirane politike i zakoni nego i sama provedba i \u017eeljene promjene koje se u dru\u0161tvu \u017eele proizvesti. Zbog toga su znanstvena istra\u017eivanja i ekspertna izvje\u0161\u0107a postali industrije za proizvodnju podataka o kojoj ovise sve vlade i politi\u010dke strukture i iznad svega neoliberalni kapitalisti\u010dki sustav globalnog gospodarstva i profita. Kako su prikupljene spoznaje o nekom narodu, skupini ili pojedincima konceptualno definirane, kako su ljudi kategorizirani, te kako su interpretirani doga\u0111aji, osobine sudionika i politi\u010dke odluke, odre\u0111uje sudbinu i na\u010din na koji \u0107e njihovi \u017eivoti biti oblikovani i koja \u0107e prava ostvarivati u dru\u0161tvima u kojima \u017eive. Rije\u010di su oduvijek imale veliku mo\u0107 nad ljudima, a danas imaju jo\u0161 vi\u0161e, jer koncepti koji se koriste i opisuju dru\u0161tvo u kojem \u017eivimo konstruiraju i diskurse o svemu \u0161to \u010dini stvarnost, kako u virtualnom tako i u realnom svijetu.<\/p>\n

Kakva je uloga znanstvenika i stru\u010dnjaka u tome?<\/strong><\/p>\n

Znanstvenici i stru\u010dnjaci u tome igraju klju\u010dnu ulogu, jer oni ne samo \u0161to interpretiraju dru\u0161tvene fenomene, doga\u0111aje i pojave nego stalnom uporabom ve\u0107 uspostavljenih \u010dinjeni\u010dnih istina omogu\u0107uju kontinuirano odr\u017eavanje sustava koji ljude kontroliraju, segregiraju i pod\u010dinjavaju, bilo da su toga svjesni ili ne. Istovremeno, politi\u010dari, vlade i dr\u017eavne institucije tako proizvedena znanja i \u010dinjeni\u010dne istine reapropriraju, odnosno pretvaraju u politike koje su dru\u0161tvene reprezentacije onoga \u0161to je znanstveno i stru\u010dno utvr\u0111eno. Dru\u0161tvene reprezentacije znanja koje se nalazi u praksi i primjenjuju se kako bi se proizvele odre\u0111ene dru\u0161tvene promjene prema tome \u010desto legitimiraju pozitivne zakone kao \u0161to su ljudska i manjinska prava, dok istovremeno nemaju takav u\u010dinak na populacije na koje se odnose. Pa je tako mogu\u0107e imati zakonodavni okvir i politike koje hrvatskoj nacionalnoj manjini u Srbiji osiguravaju odre\u0111ena prava i koristi, ali i znanstvena istra\u017eivanja i ekspertna izvje\u0161\u0107a civilnoga dru\u0161tva i dr\u017eavnih institucija o njihovom polo\u017eaju i problemima u srbijanskome dru\u0161tvu koja ih marginaliziraju.<\/p>\n

Istra\u017eivali ste diskurs proizvedenog znanja o procesu tranzicijske pravde i polo\u017eaju hrvatske manjine u tom kontekstu. Prvo nam pojasnite \u0161to je to analiza diskursa?<\/strong><\/p>\n

Analiza diskursa, pojednostavljeno re\u010deno, predstavlja metodu kojom se prou\u010davaju razli\u010diti tekstovi gdje se \u017eeli utvrditi kojim se jezikom \u2013 konceptima \u2013 ne\u0161to obja\u0161njava, odnosno interpretira; na koji se to na\u010din \u010dini i tko konstruira takve tekstove. \u010cesto je jedinica analize ono \u0161to je netko izjavio, ne\u010diji stav, kao i obja\u0161njenja i interpretacije onoga \u0161to se istra\u017euje. Diskurs zapravo postaje uvrije\u017eeni jezik kojim se komuniciraju \u010dinjeni\u010dne istine o ne\u010demu \u0161to se dogodilo, ali i sve ono \u0161to taj diskurs \u2013 govor o ne\u010demu \u2013 proizvede unutar neke zajednice, grupe, dru\u0161tva, naroda ili \u0161ire. Prema tome, ono \u0161to sam htjela istra\u017eiti jest koje su \u010dinjeni\u010dne istine znanstvenici i eksperti u Srbiji proizveli o hrvatskoj nacionalnoj manjini, a koje je postalo vremenom uvrije\u017eeno znanje o toj populaciji. Istovremeno, istra\u017eeno je i znanje o polo\u017eaju i ostvarenim pravima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji kojega su me\u0111unarodni znanstvenici i eksperti proizveli.<\/p>\n

Do kakvih ste rezultata do\u0161li?<\/strong><\/p>\n

Rezultati istra\u017eivanja su bili s jedne strane o\u010dekivani, ali i s druge strane, neo\u010dekivani. Naime, kako me\u0111unarodni, tako i srbijanski znanstvenici u svom fokusu nisu bili pretjerano zainteresirani istra\u017eivati suvremeni polo\u017eaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i Vojvodini. Kada su to ipak \u010dinili, onda su njihove interpretacije \u010desto bile podlo\u017ene reinterpretiranju ve\u0107 onoga \u0161to je prethodno napisano o hrvatskoj nacionalnoj manjini, ali \u010de\u0161\u0107e su istra\u017eivanja bila vezana uz polo\u017eaj srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Naj\u010de\u0161\u0107e su srbijanski znanstvenici ostvarivanje prava i polo\u017eaj hrvatske nacionalne manjine dovodili u izravnu vezu sa zadovoljavanjem srbijanskoga kriterija kojega Srbija treba ostvariti na svom pretpristupnom putu u \u010dlanstvo u EU. U tom kontekstu, hrvatska nacionalna manjina se, kako to srbijanski znanstvenici predvi\u0111aju, stavlja u polo\u017eaj impotentnog promatra\u010da \u010diji polo\u017eaj hrvatske vlasti koriste kako bi ucijenile srbijanski ulazak u \u010dlanstvo EU. Dok s jedne strane, me\u0111unarodni znanstveni diskurs jasno isti\u010de otpor srbijanskoga dru\u0161tva procesu tranzicijske pravde u Srbiji, s druge strane ne primje\u0107uje kako upravo ta \u010dinjenica upu\u0107uje na nemogu\u0107nost otpora hrvatske nacionalne manjine na\u010dinu na koji se politike tranzicijske pravde kao \u0161to je manjinska implementiraju u Srbiji do danas. Istovremeno, ekspertni diskurs, bilo dr\u017eavnih ili EU institucija, kao i civilnoga dru\u0161tva, na moje iznena\u0111enje u svojim izvje\u0161\u0107ima o ostvarivanju prava nacionalnih manjina u Srbiji sustavno marginalizira hrvatsku nacionalnu manjinu. Utopljenost hrvatske nacionalne manjine u op\u0107i kontekst ostvarivanja manjinskih prava i ljudskih prava u Srbiji govori o sustavnom zanemarivanju problematike koja se uz tu nacionalnu manjinu vezuje, odnosi do\u010dim se stvara pogre\u0161na slika o tome kakav je njihov polo\u017eaj unutar srbijanskog dru\u0161tva.<\/p>\n

O \u010demu se tu zapravo radi?<\/strong><\/p>\n

Umjetno se stvara percepcija o hrvatskoj nacionalnoj manjini gdje samo sporadi\u010dni incidenti ne predstavljaju ugrozu njihova polo\u017eaja, odnosno Hrvati zbog svoje malobrojnosti nemaju ozbiljnijih problema kao zajednica, te su dobro integrirani u srbijansko suvremeno dru\u0161tvo. Diskurzivni okvir tehnokratskog europskog rje\u010dnika EU eksperata koji procjenjuju polo\u017eaj i ostvarivanje prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji prema tome ne odska\u010du u znatnoj mjeri od onoga \u0161to je isticano u akcijskom planu kojega su srbijanske vlasti usvojile kako bi udovoljile pretpristupnim kriterijima za \u010dlanstvo u EU. Hrvati su utopljeni u jezi\u010dne politike i prava na obrazovanje, a njihovi problemi su reducirani na tabli\u010dne prikaze i \u0161turo definirane preporuke koje izbjegavaju dru\u0161tveni kontekst, stvarne inicijalne uzroke i posljedice svih njihovih problema. Stoga jedino \u0161to se iz njih mo\u017ee zaklju\u010diti jest \u010dinjenica da se kroz pozitivne afirmativne manjinske zakone i politike paradoksalno hrvatska nacionalna manjina asimilira, a ne emancipira, odnosno ne integrira se ravnopravno u suvremeno srbijansko dru\u0161tvo. Neo\u010dekivani rezultat ovoga istra\u017eivanja odnosi se na veliku va\u017enost ali i odgovornost koju ima hrvatska dr\u017eava u pru\u017eanju svekolike potpore svojoj nacionalnoj manjini u Srbiji i Vojvodini. Za odr\u017eivost i budu\u0107i razvoj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji od velike je va\u017enosti u kojoj \u0107e mjeri hrvatska dr\u017eava biti spremna pomo\u0107i ne samo financijski, nego \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, politi\u010dki kao suverena dr\u017eava i \u010dlanica EU. Usudim se re\u0107i da je opstanak hrvatske nacionalne manje u potpunosti ovisan o hrvatskoj dr\u017eavi, politici koju \u0107e ona voditi na razini EU i u odnosu na Srbiju kako bi za\u0161titila interese i prava Hrvata u dr\u017eavi koja ih kao zajednicu preko trideset godina fragmentira i asimilira. Kako su do sada srbijanske vlasti uspjele u velikoj mjeri oslabiti samosvijest i osje\u0107aj nacionalne identifikacije s hrvatskim narodom Hrvata u Srbiji uslijed strahovlade nasilnih re\u017eima ali i negativnih stavova srbijanskih gra\u0111ana, programi i politike koje hrvatska dr\u017eava treba kontinuirano provoditi kako bi pomogla u o\u010duvanju i opstojnosti svoje nacionalne manjine morat \u0107e, pored financijskih ulaganja, usmjeriti i na sna\u017eno politi\u010dko djelovanje tijekom ovog pretpristupnog razdoblje za \u010dlanstvo u EU u kojem se Srbija nalazi.<\/p>\n

Kakva je istra\u017eiva\u010dka praksa na temu me\u0111uetni\u010dkih odnosa u Srbiji i Hrvatskoj?<\/strong><\/p>\n

Na\u017ealost, \u0161to se ti\u010de istra\u017eiva\u010dke prakse na temu me\u0111uetni\u010dkih odnosa u Srbiji i Hrvatskoj nema velikih razlika ako se promatra uvrije\u017eeni znanstveni diskurs koji koristi tzv. mainstream teorije i metodologije. Kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji nema dovoljno znanstvenika koji istra\u017euju tu temu iz perspektive tranzicijske pravde jer se ta znanstvena disciplina nije u velikoj mjeri razvila. Kriti\u010dki pristup je me\u0111utim ipak vi\u0161e prisutan u hrvatskom znanstvenom diskursu nego u srbijanskom, ali i jedni i drugi radove u tom kontekstu \u010de\u0161\u0107e objavljuju u stranim znanstvenim \u010dasopisima nego u doma\u0107im. Istovremeno, i u Hrvatskoj ali i Srbiji nema puno znanstvenika koji se sustavno bave istra\u017eivanjem me\u0111uetni\u010dkih odnosa Srba i Hrvata i tu ima jo\u0161 uvijek puno prostora za mla\u0111e kolege. Ono \u0161to nedostaje jest hrabrost suo\u010diti se s te\u0161kim pitanjima koja proizlaze iz zamr\u0161enih dru\u0161tveno-politi\u010dkih i povijesnih odnosa ta dva naroda, kako u Hrvatskoj tako i u Srbiji, a uz to nedostaje odva\u017enosti i za iznala\u017eenje novih metodologija i teorija koje bi se temeljile na znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim projektima multidisciplinarnog i interdisciplinarnog karaktera jer se tako najbolje mo\u017ee do\u0107i do odgovora na te\u0161ka pitanja i bolne dru\u0161tvene posljedice s kojima se gra\u0111ani u Srbiji i Hrvatskoj nose nakon pedeset godina komunizma i trideset godina poslijeratne tranzicije.<\/p>\n

Koliko je va\u017ean popis stanovni\u0161tva za manjine? \u0160to biste poru\u010dili Hrvatima u Srbiiji u vrijeme popisa?<\/strong><\/p>\n

Popis stanovni\u0161tva je va\u017ean, ali samo u onoj mjeri u kojoj su manjine svjesne svoga polo\u017eaja i stvarnih mogu\u0107nosti za opstanak u dr\u017eavi kao \u0161to je Srbija. Kako bi hrvatska nacionalna manjina bila svjesna svog polo\u017eaja, svog identiteta i prava, hrvatska dr\u017eava mora vi\u0161e nego ikada do sada pru\u017eiti sna\u017enu financijsku i politi\u010dku potporu u afirmaciji njihove emancipacije i odmaka od dugogodi\u0161nje asimilacije, posramljivanja i \u0161utnje. Svoju bih poruku preusmjerila stoga na hrvatske vlasti bez kojih opstanak Hrvata u Srbiji jednostavno nije mogu\u0107 niti odr\u017eiv. Mislim da je sada do\u0161lo vrijeme kada se Hrvati u Srbiji trebaju slobodno osloniti i pouzdati u potpunu i bezuvjetnu potporu hrvatske dr\u017eave, a na hrvatskim je vlastima velika odgovornost da to politi\u010dki i financijski omogu\u0107e. O hrvatskoj dr\u017eavi \u0107e ovisiti ho\u0107e li hrvatski narod u Srbiji opstati ili ne.<\/p>\n

Dr. sc. Sandra Cviki\u0107<\/a><\/p>\n

Podru\u010dni centar Vukovar<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010casopis \u201cHrvatska rije\u010d\u201d iz Subotice 23. rujna 2022. objavljuje razgovor Jasminke Duli\u0107 s dr. sc. Sandrom Cviki\u0107 u povodu popisa stanovni\u0161ta u Republici Srbiji i nedavnog predstavljanja knjige Demografska i dru\u0161tvena odr\u017eivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive koju potpisuje u suautorstvu s dr. sc. Dra\u017eenom \u017divi\u0107em i Tomislavom \u017digmanovom, prof. – Hrvatska… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Sandra Cviki\u0107: Hrvatska mora pru\u017eiti sna\u017enu potporu Hrvatima u Srbiji, 23. 9. 2022.<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":23715,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[48,12],"tags":[],"yoast_head":"\nDr. sc. Sandra Cviki\u0107: Hrvatska mora pru\u017eiti sna\u017enu potporu Hrvatima u Srbiji, 23. 9. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dr. sc. Sandra Cviki\u0107: Hrvatska mora pru\u017eiti sna\u017enu potporu Hrvatima u Srbiji, 23. 9. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u010casopis \u201cHrvatska rije\u010d\u201d iz Subotice 23. rujna 2022. objavljuje razgovor Jasminke Duli\u0107 s dr. sc. Sandrom Cviki\u0107 u povodu popisa stanovni\u0161ta u Republici Srbiji i nedavnog predstavljanja knjige Demografska i dru\u0161tvena odr\u017eivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive koju potpisuje u suautorstvu s dr. sc. Dra\u017eenom \u017divi\u0107em i Tomislavom \u017digmanovom, prof. – Hrvatska… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Sandra Cviki\u0107: Hrvatska mora pru\u017eiti sna\u017enu potporu Hrvatima u Srbiji, 23. 9. 2022.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/10\/dr-sc-sandra-cvikic-hrvatska-mora-pruziti-snaznu-potporu-hrvatima-u-srbiji-23-9-2022\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-10-03T19:59:06+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-10-03T20:10:11+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/cvikic-1fi.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"499\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"225\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Boris\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Boris\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"15 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/10\/dr-sc-sandra-cvikic-hrvatska-mora-pruziti-snaznu-potporu-hrvatima-u-srbiji-23-9-2022\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/10\/dr-sc-sandra-cvikic-hrvatska-mora-pruziti-snaznu-potporu-hrvatima-u-srbiji-23-9-2022\/\",\"name\":\"Dr. sc. Sandra Cviki\u0107: Hrvatska mora pru\u017eiti sna\u017enu potporu Hrvatima u Srbiji, 23. 9. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2022-10-03T19:59:06+00:00\",\"dateModified\":\"2022-10-03T20:10:11+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/10\/dr-sc-sandra-cvikic-hrvatska-mora-pruziti-snaznu-potporu-hrvatima-u-srbiji-23-9-2022\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/10\/dr-sc-sandra-cvikic-hrvatska-mora-pruziti-snaznu-potporu-hrvatima-u-srbiji-23-9-2022\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/10\/dr-sc-sandra-cvikic-hrvatska-mora-pruziti-snaznu-potporu-hrvatima-u-srbiji-23-9-2022\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dr. sc. Sandra Cviki\u0107: Hrvatska mora pru\u017eiti sna\u017enu potporu Hrvatima u Srbiji, 23. 9. 2022.\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b\",\"name\":\"Boris\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Boris\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dr. sc. Sandra Cviki\u0107: Hrvatska mora pru\u017eiti sna\u017enu potporu Hrvatima u Srbiji, 23. 9. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dr. sc. Sandra Cviki\u0107: Hrvatska mora pru\u017eiti sna\u017enu potporu Hrvatima u Srbiji, 23. 9. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"\u010casopis \u201cHrvatska rije\u010d\u201d iz Subotice 23. rujna 2022. objavljuje razgovor Jasminke Duli\u0107 s dr. sc. Sandrom Cviki\u0107 u povodu popisa stanovni\u0161ta u Republici Srbiji i nedavnog predstavljanja knjige Demografska i dru\u0161tvena odr\u017eivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive koju potpisuje u suautorstvu s dr. sc. Dra\u017eenom \u017divi\u0107em i Tomislavom \u017digmanovom, prof. – Hrvatska… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Sandra Cviki\u0107: Hrvatska mora pru\u017eiti sna\u017enu potporu Hrvatima u Srbiji, 23. 9. 2022.","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/10\/dr-sc-sandra-cvikic-hrvatska-mora-pruziti-snaznu-potporu-hrvatima-u-srbiji-23-9-2022\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2022-10-03T19:59:06+00:00","article_modified_time":"2022-10-03T20:10:11+00:00","og_image":[{"width":499,"height":225,"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/cvikic-1fi.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Boris","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Boris","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"15 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/10\/dr-sc-sandra-cvikic-hrvatska-mora-pruziti-snaznu-potporu-hrvatima-u-srbiji-23-9-2022\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/10\/dr-sc-sandra-cvikic-hrvatska-mora-pruziti-snaznu-potporu-hrvatima-u-srbiji-23-9-2022\/","name":"Dr. sc. Sandra Cviki\u0107: Hrvatska mora pru\u017eiti sna\u017enu potporu Hrvatima u Srbiji, 23. 9. 2022. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2022-10-03T19:59:06+00:00","dateModified":"2022-10-03T20:10:11+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/10\/dr-sc-sandra-cvikic-hrvatska-mora-pruziti-snaznu-potporu-hrvatima-u-srbiji-23-9-2022\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/10\/dr-sc-sandra-cvikic-hrvatska-mora-pruziti-snaznu-potporu-hrvatima-u-srbiji-23-9-2022\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2022\/10\/dr-sc-sandra-cvikic-hrvatska-mora-pruziti-snaznu-potporu-hrvatima-u-srbiji-23-9-2022\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dr. sc. Sandra Cviki\u0107: Hrvatska mora pru\u017eiti sna\u017enu potporu Hrvatima u Srbiji, 23. 9. 2022."}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/ddd404c9f1e15e4ffef5986ac6a5d28b","name":"Boris","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/29557b161a6ce6ab86ac1503164f1e90?s=96&d=mm&r=g","caption":"Boris"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/boris\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23719"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23719"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23719\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23720,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23719\/revisions\/23720"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23715"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23719"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23719"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23719"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}