{"id":251,"date":"2009-12-28T13:02:54","date_gmt":"2009-12-28T13:02:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/12\/28\/objavljen-i-predstavljen-zbornik-identitet-like-korijeni-i-razvitak\/"},"modified":"2017-12-06T15:03:00","modified_gmt":"2017-12-06T15:03:00","slug":"objavljen-i-predstavljen-zbornik-identitet-like-korijeni-i-razvitak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/12\/objavljen-i-predstavljen-zbornik-identitet-like-korijeni-i-razvitak\/","title":{"rendered":"Objavljen i predstavljen zbornik IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK"},"content":{"rendered":"

Dvije knjige zbornika IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK\u00a0 predstavljene su 16. prosinca 2009. godine u Kulturno-informativnom centru u Gospi\u0107u. Zbornik radova sadr\u017eava autorske priloge napisane na temelju priop\u0107enja podnesenih na istoimenom znanstvenom skupu odr\u017eanom u Gospi\u0107u od 26. do 29. rujna 2007. u organizaciji Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatskog instituta za povijest, Gospi\u0107ko-senjske biskupije, Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-a, Dr\u017eavnog arhiva u Gospi\u0107u, Gradskog muzeja u Senju i Udruge Li\u010dana \u201cVila Velebita\u201d, a pod pokroviteljstvom\u00a0 Hrvatskog sabora i supokroviteljstvom Li\u010dko-senjske \u017eupanije i Grada Gospi\u0107a. <\/strong><\/p>\n\n\n\n\n
\"naslovnica-1\"<\/td>\n\"naslovnica-2\"<\/td>\n\n

IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK
Urednik: dr. sc. \u017deljko Holjevac
Nakladnik: Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar – Podru\u010dni centar Gospi\u0107
Zagreb – Gospi\u0107 2009.
Knj. I. – 753 str.; Knj. II. – 661 str.<\/span><\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Knjiga I.<\/strong><\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Knjiga II.<\/strong><\/span><\/p>\n<\/td>\n

<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

– Predstavljanje zbornika<\/a>
– Fotogalerija<\/a>
– Sadr\u017eaj I. knjige<\/a>
– Sadr\u017eaj II. knjige<\/a>
– Proslov
<\/a><\/p>\n

<\/a>
Sadr\u017eaj I. knjige<\/span><\/p>\n

– Impresum<\/a>\u00a0– pdf 112 kb <\/span>
– Sadr\u017eaj<\/a>\u00a0– pdf\u00a066 kb <\/span>
– Proslov<\/a>\u00a0– pdf\u00a090 kb <\/span><\/p>\n

UVODNE RASPRAVE<\/p>\n

Vlado \u0160aki\u0107:<\/strong> Suvremeni pristupi identitetu s posebnim osvrtom na nacionalni identitet<\/a>\u00a0– pdf\u00a0300 kb <\/span>
Mile Bogovi\u0107:<\/strong> Formativna polazi\u0161ta li\u010dkog identiteta<\/a>\u00a0– pdf 198 kb <\/span>
Dane Pejnovi\u0107:<\/strong> Geografske osnove identiteta Like<\/a>\u00a0– pdf\u00a0504 kb <\/span>
Ante Be\u017een:<\/strong> Li\u010dki jezi\u010dni identitet(i)<\/a>\u00a0– pdf\u00a0306 kb <\/span><\/p>\n

POVIJESNI ASPEKTI LI\u010cKOG IDENTITETA<\/strong><\/p>\n

I. STARA POVIJEST<\/p>\n

Boris Oluji\u0107:<\/strong> Povijest istra\u017eivanja prapovijesne i anti\u010dke ba\u0161tine u identitetu Like<\/a>\u00a0– pdf\u00a0253 kb <\/span>
Marija Buzov:<\/strong> Rimsko osvajanje Like<\/a>\u00a0– pdf 1.30 mb <\/span>
Ivan\u010dica Pavi\u0161i\u0107:<\/strong> Tragom arheolo\u0161ke pro\u0161losti Like: prilog poznavanju djelatnosti muzejskih povjerenika i istra\u017eiva\u010da tijekom devetnaestog i po\u010detkom dvadesetog stolje\u0107a<\/a>\u00a0– pdf\u00a01.25 mb <\/span><\/p>\n

II. SREDNJI VIJEK<\/p>\n

Hrvoje Kekez:<\/strong> Bela IV. i ja\u010danje kraljevske vlasti u Lici, Bu\u017eanima i Krbavi nakon provale Tatara 1242. godine<\/a>\u00a0– pdf\u00a0303 kb <\/span>
Ante Birin:<\/strong> Knez Nelipac i krbavski knezovi Kurjakovi\u0107i<\/a>\u00a0– pdf\u00a0235 kb <\/span>
Milan Kruhek i Zorislav Horvat:<\/strong> Srednjovjekovne hrvatske \u017eupe Lika i Krbava (stari gradovi Krbave)<\/a>\u00a0– pdf 1.54 mb <\/span>
Sre\u0107ko Lipov\u010dan:<\/strong> Razlozi i posljedice katastrofe 1493. godine: \u201cslika\u201d Krbavskoga boja u srednjo\u0161kolskim ud\u017ebenicima u Hrvatskoj nakon 1918. godine<\/a>\u00a0– pdf\u00a0357 kb <\/span><\/p>\n

III. RANI NOVI VIJEK<\/p>\n

Marko \u0160ari\u0107:<\/strong> Predmoderne etnije u Lici i Krbavi prema popisu iz 1712.\/14. godine<\/a>\u00a0– pdf\u00a0533 kb <\/span>
Hrvoje Petri\u0107:<\/strong> Tko su Kranjci u Lici krajem 17. i po\u010detkom 18. stolje\u0107a?<\/a>\u00a0– pdf\u00a0281 kb <\/span><\/p>\n

IV. DEVETNAESTO I DVADESETO STOLJE\u0106E<\/p>\n

Jasna Turkalj:<\/strong> Prava\u0161ki pokret u brinjskom kraju 1880-ih godina<\/a>\u00a0– pdf\u00a0462 kb <\/span>
\u017deljko Holjevac:<\/strong> Li\u010dko-krbavska \u017eupanija u identitetu Like<\/a>\u00a0– pdf\u00a0584 kb <\/span>
Kre\u0161imir Bu\u0161i\u0107:<\/strong> Putopisi suboti\u010dkog biskupa Laj\u010de Budanovi\u0107a s posebnim osvrtom na li\u010dke Hrvate-Bunjevce<\/a>\u00a0– pdf\u00a0623 kb <\/span>
Mira Kolar:<\/strong> Lika u vrijeme dominacije Selja\u010dko-demokratske koalicije u Oblasnoj skup\u0161tini Primorsko-kraji\u0161ke oblasti 1927. i 1928. godine<\/a>\u00a0– pdf\u00a0662 kb <\/span>
Helena Bunijevac:<\/strong> \u017deljeznica kao preduvjet gospodarskog razvoja Like<\/a>\u00a0– pdf\u00a0494 kb <\/span>
Suzana Le\u010dek:<\/strong> Selja\u010dka sloga i oblikovanje kulturno-nacionalnog identiteta u Lici izme\u0111u dvaju svjetskih ratova<\/a>\u00a0– pdf\u00a0290 kb <\/span>
Ivica \u0160ute:<\/strong> Slika Like u 1930-im godinama prema reporta\u017eama Gospodarske sloge<\/a>\u00a0– pdf\u00a0327 kb <\/span>
Zdravko Dizdar:<\/strong> Velikosrpska politika prema Lici u 19. i 20. stolje\u0107u<\/a>\u00a0– pdf\u00a03.69 mb <\/span>
Ana Holjevac Tukovi\u0107:<\/strong> Lika u izvje\u0161\u0107ima Pla\u0161\u010danskog ratnog biltena 1991.-1995. godine<\/a>\u00a0– pdf\u00a0238 kb <\/span>
Jak\u0161a Ragu\u017e:<\/strong> \u201c\u0110or\u0111e je pokosio travu usta\u0161ku…\u201d. Svakodnevni \u017eivot u okupiranom Novom Li\u010dkom Osiku (1991.-1995.) u izvje\u0161\u0107ima Stanice milicije Republike Srpske Krajine Teslingrad<\/a>\u00a0– pdf 816 kb <\/span><\/p>\n

<\/a>
Sadr\u017eaj II. knjige<\/span><\/p>\n

– Impresum<\/a>\u00a0– pdf 115 kb <\/span>
– Sadr\u017eaj<\/a>\u00a0– pdf\u00a067 kb <\/span><\/p>\n

DRU\u0160TVENI I GOSPODARSKI ASPEKTI LI\u010cKOG IDENTITETA<\/strong><\/p>\n

I. DEMOGRAFIJA, MIGRACIJE I SOCIJALNI IDENTITET LIKE<\/p>\n

An\u0111elko Akrap i Jakov Gelo:<\/strong> Depopulacija Li\u010dko-senjske \u017eupanije tijekom 20. stolje\u0107a s posebnim osvrtom na ekonomsko-socijalnu strukturu 1971.-2001.<\/a>\u00a0– pdf\u00a0285 kb<\/span>
Dra\u017een \u017divi\u0107:<\/strong> Demografski gubici Li\u010dko-senjske \u017eupanije u Domovinskom ratu<\/a>\u00a0– pdf\u00a0326 kb <\/span>
Ivo Turk:<\/strong> Suvremene demografske promjene na kontaktnom prostoru Karlova\u010dke i Li\u010dko-senjske \u017eupanije: analiza slu\u010daja<\/a>\u00a0– pdf\u00a0332 kb <\/span>
Josip Fajdi\u0107:<\/strong> Migracije Li\u010dana na podru\u010dju Slavonije<\/a>\u00a0– pdf\u00a0230 kb <\/span>
Vlado \u0160aki\u0107, Renata Franc, Ines Ivi\u010di\u0107 i Jelena Mari\u010di\u0107:<\/strong> Va\u017enost sastavnica socijalnog identiteta: sli\u010dnosti i razlike stanovnika Like i Pokuplja sa stanovnicima ostalih hrvatskih regija<\/a>\u00a0– pdf\u00a0204 kb <\/span>
Ljiljana Kaliterna Lipov\u010dan i Tihana Brklja\u010di\u0107:<\/strong> \u017divotno zadovoljstvo i osje\u0107aj sre\u0107e stanovnika Li\u010dko-senjske \u017eupanije u usporedbi s ostalim hrvatskim \u017eupanijama<\/a>\u00a0– pdf 163 kb <\/span><\/p>\n

II. GOSPODARSTVO, ODR\u017dIV RAZVOJ I OKOLI\u0160 U LICI<\/p>\n

Maja \u0160tambuk:<\/strong> Revitalizacijski procesi u Lici: promjene 1997.-2007.<\/a>\u00a0– pdf\u00a0274 kb <\/span>
Milan Glava\u0161 i Joso Vukeli\u0107:<\/strong> U Krasnu je prvi \u0161umarski muzej u Hrvatskoj<\/a>\u00a0– pdf\u00a0289 kb <\/span>
Ivan \u0160imuni\u0107:<\/strong> Analiza mjese\u010dnih obilje\u017eja klime i potreba navodnjavanja u Lici<\/a>\u00a0– pdf\u00a0314 kb <\/span>
\u017deljko \u017dupan:<\/strong> Uloga Centra za kr\u0161 u razvoju identiteta Like<\/a>\u00a0– pdf 162 kb <\/span><\/p>\n

ETNOLO\u0160KI, VJERSKI I JEZI\u010cNI ASPEKTI LI\u010cKOG IDENTITETA<\/strong><\/p>\n

I. ETNOLO\u0160KE I ANTROPOLO\u0160KE TEME<\/p>\n

Milana \u010cerneli\u0107:<\/strong> Slijedom bunjeva\u010dkih elemenata u svadbenim obi\u010dajima Like<\/a>\u00a0– pdf 197 kb <\/span>
Ivan Marke\u0161i\u0107:<\/strong> Zna\u010denje religijsko-magijskog djelovanja u svakodnevnom \u017eivotu ljudi: primjeri iz li\u010dkih sela Kompolja i Iv\u010devi\u0107 Kose<\/a>\u00a0– pdf\u00a0263 kb <\/span>
Dragutin Perkovi\u0107:<\/strong> Narodno blago brinjskog kraja<\/a>\u00a0– pdf\u00a0281 kb <\/span><\/p>\n

II. CRKVA I IDENTITET LIKE<\/p>\n

Robert Holjevac:<\/strong> Senj u doba biskupstva Markantuna de Dominisa s posebnim osvrtom na usko\u010dke prilike i li\u010dko zale\u0111e kroz dijalog signora Giovanija i signora Antonija<\/a>\u00a0– pdf\u00a0214 kb <\/span>
Franjo Emanuel Ho\u0161ko:<\/strong> Priru\u010dnici pu\u010dkih misija karloba\u0161kih kapucina i rije\u010dkih isusovaca za Liku u 18. stolje\u0107u<\/a>\u00a0– pdf\u00a0207 kb <\/span>
Maja Rupnik-Matasovi\u0107:<\/strong> Nevolje s Bunjevcima: narod Senjsko-modru\u0161ke biskupije polovicom 18. stolje\u0107a sa stajali\u0161ta sve\u0107enika<\/a>\u00a0– pdf\u00a0250 kb <\/span>
Marjan Nin\u010devi\u0107:<\/strong> Mogu\u0107nost odgoja za socijalni anga\u017eman na podru\u010dju Like prema socijalnom nauku Crkve<\/a>\u00a0– pdf\u00a0320 kb <\/span><\/p>\n

III. JEZIK I KNJI\u017dEVNOST<\/p>\n

Marko Samard\u017eija:<\/strong> \u0160ime Star\u010devi\u0107 kao suradnik Zore dalmatinske<\/a>\u00a0– pdf 170 kb <\/span>
Dean Slavi\u0107:<\/strong> Ironija, satira i biblijski simboli u Star\u010devi\u0107evoj knjizi Pisma Magjarolacah<\/a>\u00a0– pdf\u00a0252 kb <\/span>
Milan Kranj\u010devi\u0107:<\/strong> Polo\u017eaj gacke \u010dakav\u0161tine u odnosu na \u010dakavsko narje\u010dje<\/a>\u00a0– pdf\u00a0526 kb <\/span><\/p>\n

KULTUROLO\u0160KI ASPEKTI LI\u010cKOG IDENTITETA<\/strong><\/p>\n

I. SPOMENICI I STARINE<\/p>\n

Diana Vuki\u010devi\u0107-Samad\u017eija:<\/strong> Srednjovjekovni spomenici Like u povijesno-umjetni\u010dkoj historiografiji<\/a>\u00a0– pdf 1.00 mb <\/span>
Ivan Mirnik:<\/strong> Nacrt numizmati\u010dke topografije Like<\/a>\u00a0– pdf\u00a04.01 mb <\/span>
Radomir Juri\u0107:<\/strong> Arheolo\u0161ka istra\u017eivanja katedrale sv. Jakova u Krbavi (Udbini, 2000.-2007.)<\/a>\u00a0– pdf 1.15 mb <\/span><\/p>\n

II. FRAGMENTI IDENTITETA LIKE<\/p>\n

Vesna Grahovac-Pra\u017ei\u0107 i Sanja Vrci\u0107-Mataija:<\/strong> Stare gospi\u0107ke razglednice<\/a>\u00a0– pdf\u00a0406 kb <\/span>
Ana Tomljenovi\u0107:<\/strong> Li\u010dka glasila (1886.-2006.) i njihov doprinos kulturnom identitetu Like<\/a>\u00a0– pdf\u00a0200 kb <\/span>
Bla\u017eenka Ljubovi\u0107:<\/strong> Kulturno-povijesna i gospodarska obilje\u017eja identiteta primorsko-li\u010dkih Bunjevaca (sli\u010dnost i razlike)<\/a>\u00a0– pdf\u00a0407 kb <\/span>
Ivica Mataija:<\/strong> Vojnik: va\u017ena sastavnica li\u010dkog identiteta<\/a>\u00a0– pdf\u00a0180 kb <\/span>
Enver Ljubovi\u0107:<\/strong> Li\u010dko plemstvo i njegovo heraldi\u010dko znakovlje kao \u010dinjenice kulturnog naslije\u0111a i identiteta<\/a>\u00a0– pdf\u00a0434 kb <\/span><\/p>\n

III. PAM\u0106ENJA I SJE\u0106ANJA<\/p>\n

Jasna \u0106urkovi\u0107:<\/strong> Izgradnja identiteta na temelju pam\u0107enja i zaborav<\/a>\u00a0– pdf\u00a0212 kb <\/span>
Bo\u0161ko Vari\u0107ak-Keranovi\u0107:<\/strong> Pisani kamen \u2013 najstariji vodnogospodarski zapis<\/a>\u00a0– pdf\u00a0500 kb <\/span>
Drago \u017dupari\u0107-Ilji\u0107 i Andrija Matijevi\u0107:<\/strong> \u201cRo\u0111en sam gdje se sije r\u0111a, a junaci ni\u010du\u201d (relevantnost biografije Marijana Matijevi\u0107a u raspravi o vi\u0161estrukim identitetima Like)<\/a>\u00a0– pdf\u00a0334 kb <\/span><\/p>\n

– POPIS AUTOR\u00c2<\/a>\u00a0– pdf\u00a058 kb <\/span><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

<\/a>
Proslov
<\/span>
Zbornik radova Identitet Like: korijeni i razvitak sadr\u017eava autorske priloge napisane na temelju priop\u0107enja podnesenih na znanstvenom skupu Identitet Like: korijeni i razvitak, odr\u017eanom u Gospi\u0107u od 26. do 29. rujna 2007. u organizaciji Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatskog instituta za povijest, Gospi\u0107ko-senjske biskupije, Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-a, Dr\u017eavnog arhiva u Gospi\u0107u, Gradskog muzeja u Senju i Udruge Li\u010dana \u201cVila Velebita\u201d, a pod pokroviteljstvom\u00a0 Hrvatskog sabora i supokroviteljstvom Li\u010dko-senjske \u017eupanije i Grada Gospi\u0107a. Svrha odr\u017eavanja skupa bio je poku\u0161aj da se interdisciplinarnim pristupom u prepoznatljivom multiperspektivnom kontekstu \u0161to osmi\u0161ljenije vrednuje fenomen li\u010dkoga identiteta sa svime \u0161to se pod time razumijeva ili se mo\u017ee razumijevati, kako bi se sa stajali\u0161ta svijeta znanja 21. stolje\u0107a, uva\u017eavaju\u0107i ba\u0161tinjene obrasce transgeneracijskih iskustava na podru\u010dnoj razini u nacionalnoj i globalnoj umre\u017eenosti, pru\u017eio dodatan poticaj nastojanjima da se revitalizira Gorska Hrvatska, prije svega Lika kao njezina sto\u017eerna sastavnica.<\/p>\n

Kao podru\u010dje koje svojim geografskim polo\u017eajem prirodno povezuje razli\u010dite dijelove suvremenoga hrvatskog potkovi\u010dastog teritorija, Lika je prostor od vitalne va\u017enosti za politi\u010dko, upravno, gospodarsko, prometno i svako drugo funkcioniranje Hrvatske kao cjeline. Unato\u010d toj, na prvi pogled neupitnoj \u010dinjenici, Lika je danas jedan od socioekonomski najnerazvijenijih i sociokulturno najmanje diferenciranih dijelova zemlje. Taj paradoks, koji ve\u0107 dulje vrijeme dominantno pro\u017eima Liku, o\u010dit je u raskoraku izme\u0111u predod\u017ebe o Lici i stvarnosti koja prevladava u njoj. Naime, tu regiju se na prvi pogled \u010desto do\u017eivljava kao hrvatsku \u201cdiku\u201d: prirodno lijep prostor gotovo djevi\u010danske privla\u010dnosti i sna\u017enih gor\u0161taka. No, \u017eivot na tom podru\u010dju u mnogim kapilarnim pojavnim oblicima prije je sve drugo nego pastorala.<\/p>\n

Mnogi pre\u017eivjeli elementi ba\u0161tine iz stare i srednjovjekovne povijesti Like, Gacke i Krbave (npr. japodske gradine, mitreji, jedva primjetni kolotrazi rimskih cesta, ostaci feudalnih tvrdih gradova, otkopani temelji veli\u010danstvene krbavske katedrale, glagolja\u0161ka pismenost i dr.) upu\u0107uju na zaklju\u010dak da su ti prostori posjedovali niz sadr\u017eaja koji su ih \u010dinili dijelom povijesnog razvitka na hrvatskom i \u0161irem prostoru prema tada\u0161njim civilizacijskim mjerilima. Iako nam sa\u010duvani materijalni ostaci i pisani izvori iz tih vremena razmjerno slabo posreduju obavijesti o svakodnevnom \u017eivotu naj\u0161irih slojeva, mo\u017ee se pretpostavljati da je ukupna \u017eivotna dinamika u Lici, Gackoj i Krbavi, prije svega zbog oskudne kr\u0161ke podloge, zacijelo i tada bila bitno skromnija nego \u0161to bi se na prvi pogled moglo zaklju\u010diti. Unato\u010d tomu, poneki uistinu fascinantni tragovi ljudskoga stvarala\u0161tva iz toga vremena upu\u0107uju na odre\u0111enu kvalitetu lokalnog \u017eivljenja, koja se razlikuje od one u kasnijim vremenima.<\/p>\n

Novovjekovno ratovanje s Osmanlijama i vojnokraji\u0161ki sustav u habsbur\u0161kom imperiju bili su pogubni za dana\u0161nju Liku, jer su cijelu regiju sveli na marginaliziranu ratni\u010dko-grani\u010darsku periferiju. Izazvali su mnoge migracije, koje su dubinski promijenile etnokonfesionalnu sliku pojedinih li\u010dkih podru\u010dja, a svakodnevni \u017eivot doma\u0107ih ljudi opteretili konfliktima i mnogim drugim nevoljama. Li\u010danin je tada bio vojnik koji nije \u201cni 10 koraka izlazio iz ku\u0107e bez pu\u0161ke\u201d i seljak koji \u201cplugom plu\u017ei po tvrdu kamenu, \/ stoku pase po golu strmenu\u201d i jedva pre\u017eivljava \u201cu najve\u0107em znoju, jadu i bijedi\u201d, koji je vi\u0161e gladan nego sit. Sve je to dulje vrijeme sprije\u010davalo svaki razvoj, a znatno je smanjilo \u010dak neke elementarne oblike svijesti o potrebi za njima. Istodobno su visok stupanj senzibilnosti i stalna aktiviranost obrambenih mehanizama zbog izravne su\u010deljenosti s nesigurno\u0161\u0107u i opasno\u0161\u0107u u sve vi\u0161e devastiranom sociokulturnom krajoliku stvarali povoljne uvjete za formiranje grani\u010dnih stajali\u0161ta i povremene provale dru\u0161tvenih napetosti razli\u010ditog intenziteta.<\/p>\n

Pisci koji su u doba prosvjetiteljstva pohodili dana\u0161nju Liku, ponajvi\u0161e stranci, divili su se njezinim prirodnim i povijesnim znamenitostima, ali ne i \u201cbarbarskim\u201d osobinama stanovnika, koje su kritizirali zbog tobo\u017enje lijenosti ne uzimaju\u0107i u obzir objektivne uvjete \u017eivota u sredini u kojoj nije nedostajalo jedino \u201czdravog zraka i vrlo o\u0161tre prirode koja stvara mu\u017eevne i hrabre vojnike\u201d, kako je 1777. primjetio senjski kanonik i oto\u010dki \u017eupnik Ivan Dominik Vukasovi\u0107. U doba romantizma prevladavala je predod\u017eba o neustra\u0161ivom i nadasve odanom Li\u010daninu koji \u201cne pozna straha, nit\u2019 se boji zerna, niti praha\u201d, kako se u preporodnom zanosu 1835. izrazio Ljudevit Vukotinovi\u0107, odnosno o Li\u010daninu koji je, ako zatreba, spreman umrijeti \u201cza Cara, Bana, Domovinu\u201d, isticale su hrvatske novine 1848. godine. U drugoj polovici 19. stolje\u0107a nastala je po mnogome paradigmatska slika Nikole Ma\u0161i\u0107a iz Oto\u010dca, koja prikazuje Li\u010danina u tradicionalnom koloritu s ko\u017eunom, torbom, poga\u010dom, no\u017eem i \u0161tapom, osobu postojana karaktera i racionalne fizionomije, \u0161to na svoj na\u010din do\u010daravaju neke fotografije s po\u010detka 20. stolje\u0107a.<\/p>\n

Godine 1900. u Zagrebu je objavljena knjiga Lika i Plitvi\u010dka jezera, zbirka putnih uspomena prirodoslovca Dragutina Hirca. Naslovnica knjige, posve\u0107ene \u201cuspomeni za krst \u010dasni i slobodu zlatnu palih junaka kr\u0161ne Like\u201d, jedna je od vjerojatno najljep\u0161ih i najma\u0161tovitijih naslovnica neke knjige o Lici uop\u0107e, a na temelju svega \u0161to se na njoj vidi lako se stje\u010de dojam da je Lika prije stotinjak godina bila gotovo pravi mali raj na zemlji.<\/p>\n

No, stvarnost je bila posve suprotna: ve\u0107ina stanovnika tada\u0161nje Li\u010dko-krbavske \u017eupanije \u017eivjela je 1900. u seoskim naseljima s manje od 500 stanovnika. Poljoprivredom se bavilo 92,60% stanovnika \u017dupanije. Stambeni uvjeti bili su rudimentarni: ljudi su \u017eivjeli u skromnim drvenim nastambama, pokrivenim \u0161indrom, a u pravilu su to bile prizemnice. Nepismenost, a s njom i neukost, bila je vrlo rasprostranjena. Kad se tome dodaju nepogodno kr\u0161ko tlo, ekstenzivna agrarna proizvodnja s nerazvijenom tehnologijom (70,31% svih plugova u Li\u010dko-krbavskoj \u017eupaniji 1895. imalo je drvenu konstrukciju i drveno ralo), usitnjeni posjedi zbog ograni\u010denog opsega obradivog zemlji\u0161ta i raspadanja ku\u0107nih zadruga kao i tradicionalni \u017eivot prema obi\u010dajima koji su se prenosili s koljena na koljeno, nije \u010dudo da je ukupna produktivnost ljudskog rada bila prili\u010dno niska, da \u017eetve u li\u010dkim kotarevima nisu davale dovoljno \u017eita ni za prehranu domicilnog stanovni\u0161tva, da je glad bila vrlo \u010desta i da su se mnoge, ionako skromne ljudske energije u zapu\u0161tenoj Lici konstantno iscrpljivale u neima\u0161tini koja je generirala sama sebe. U potrazi za kruhom i boljim \u017eivotom mnogi su Li\u010dani potkraj 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a po\u010deli napu\u0161tati zavi\u010daj. Odlazili su u europske i prekomorske zemlje, osobito u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, a mnogi u Slavoniju i druge bogatije sredine. \u201cJadna Liko, \/ Izorala plitko \/ Posijala ritko, \/ Pa \u2018ajde u Slavoniju \/ Tra\u017eit\u2019 hrane\u201d, govorilo se tada.<\/p>\n

Ne mo\u017ee se zanijekati da su u 20. stolje\u0107u u Lici postignute vidljive promjene i zna\u010dajni razvojni pomaci, ali je napredak bio spor, mu\u010dan i pun zapreka, te se ostvarivao ponajvi\u0161e na rubu modernizacijskih procesa na hrvatskom tlu u cjelini. Tijekom 20. stolje\u0107a u Lici su se provodili 10 neizbje\u017eni civilizacijski imperativi (npr. elektrifikacija, asfaltiranje cestovne mre\u017ee, obrada zemlje strojevima, telefonizacija i sl.). Pritom nije temeljito prestrukturiran cijeli sociokulturni krajolik na na\u010din na koji su preoblikovane pojedine arhai\u010dne sredine u drugim europskim zemljama. Obje Jugoslavije, kraljevska i socijalisti\u010dka, zanemarivale su perifernu Liku i njezine stvarne potrebe, a ne\u0161to malo industrijskih pogona u drugoj polovici 20. stolje\u0107a imalo je uglavnom ekstenzivno obilje\u017eje. Ulaganja su sve do novijeg vremena bila krajnje nedostatna, a doma\u0107e razvojne energije preslabe. \u201c\u017deljeznicu dobiti \u0107e Lika \/ Kad ve\u0107 ne\u0107e imat\u2019 stanovnika\u201d, pjevao je Antun Gustav Mato\u0161. Prvi vlak stigao je u Gospi\u0107 gotovo 60 godina nakon Zagreba, a moderna autocesta preko Like sagra\u0111ena je tek prije nekoliko godina. Dru\u0161tveno-politi\u010dki uvjeti u 20. stolje\u0107u bili su krajnje promjenjivi, me\u0111unacionalni odnosi nesre\u0111eni, prelamanje ideolo\u0161kih opreka (fa\u0161izam, komunizam) drasti\u010dno, a ratovi (osobito Drugi svjetski rat i Domovinski rat) traumati\u010dna iskustva s te\u0161kim posljedicama (ljudske \u017ertve, materijalne \u0161tete). Masovna nepismenost svladana je tek u posljednjih pola stolje\u0107a, ali su upravo u tom razdoblju depopulacijski procesi u Lici poprimili kataklizmi\u010dke razmjere. Lika je 2001. imala tek jednu \u010detvrtinu stanovnika u odnosu prema stanju 1900. godine, te je u samo jednoj generaciji od prenaseljenog postala rijetko naseljen prostor.<\/p>\n

Lika je i danas u op\u0107oj predod\u017ebi lijepa sredina, ali je u \u017eivotnoj stvarnosti izrazito deprivirana. Dovoljno je npr. samo povr\u0161no usporediti izda\u0161nost zagreba\u010dke regije s li\u010dkom da se uo\u010de gotovo ekstremne disproporcije. U Lici i danas prevladavaju oskudni seoski krajolici, mnogi su njezini resursi ograni\u010deni, stalno nastanjeno radno aktivno stanovni\u0161tvo je malobrojno, a proizvodni u\u010dinak po stanovniku nizak. Dakako, koncepcije mogu\u0107e revitalizacije Like na osnovi klasi\u010dne industrijalizacije u postindustrijskom svijetu nisu vi\u0161e vjerojatne, a \u010dini se niti po\u017eeljne. Zapravo, okosnica li\u010dke budu\u0107nosti, uz napredne tehnologije, mogli bi postati \u201czdrav zrak\u201d i \u201co\u0161tra priroda\u201d, dakle, ono \u0161to je stolje\u0107ima simboliziralo komaparativni nedostatak li\u010dkoga ozemlja. Ako bi se uzroci zaostajanja Like dugoro\u010dno pretvorili u njezine prednosti, a ujedno bi za\u017eivjeli novi oblici gospodarenja uklopivi u koncepciju odr\u017eivog razvoja, to bi mogla biti prigoda da se postupno smanji raskorak izme\u0111u predod\u017ebe o Lici i stvarnosti u njoj. Zapravo, bila bi to prigoda da kvaliteta modernog \u017eivljenja i mogu\u0107nosti za slojevitiju artikulaciju ljudskih motivacija na toj hrvatskoj kralje\u017enici, uz o\u010duvanje nekih kapitalnih resursa (npr. pitke izvorske vode) i uva\u017eavanje autenti\u010dnih vrijednosti, optimalno uhvate i dr\u017ee korak s razvojnim smjerovima suvremene Hrvatske, Europe i svijeta.<\/p>\n

Identitet Like: korijeni i razvitak, gdje se okupilo 75 znanstvenika i drugih sudionika, bio je po mnogome najve\u0107i znanstveni skup, dosad odr\u017ean u Lici i o Lici. Tijekom njegova odr\u017eavanja otvoren je Podru\u010dni centar Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar u Gospi\u0107u, znanstvenoistra\u017eiva\u010dka jedinica sa zada\u0107om da u suradnji s relevantnim \u010dimbenicima iz svijeta znanosti u Hrvatskoj i izvan nje proizvodi kreativnu energiju i poku\u0161a pru\u017eati intelektualnu potporu dugoro\u010dno odr\u017eivom procesu kvalitativne preobrazbe suvremenog prostora Like i Gorske Hrvatske.<\/p>\n

Zbornik radova Identitet Like: korijeni i razvitak sadr\u017eava 54 autorska priloga, recenzirana i kategorizirana na na\u010din uobi\u010dajen u znanstvenoj zajednici, u rasponu od izvornih znanstvenih radova do prikaza i osvrta, tematski grupiranih u pet cjelina unutar dva sveska. Prvi sadr\u017eava \u010detiri uvodne rasprave i cjelinu \u201cPovijesni aspekti li\u010dkog identiteta\u201d. Uvodne rasprave posreduju uvid u temeljna polazi\u0161ta i osnove identiteta Like. Cjelina \u201cPovijesni aspekti li\u010dkog identiteta\u201d donosi 19 radova o razli\u010ditim temama – od stare povijesti Like preko srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih iskustava do 19. i 20. stolje\u0107a. Drugi sadr\u017eava cjeline \u201cDru\u0161tveni i gospodarski aspekti li\u010dkog identiteta\u201d, \u201cEtnolo\u0161ki, vjerski i jezi\u010dni aspekti li\u010dkog identiteta\u201d i \u201cKulturolo\u0161ki aspekti li\u010dkog identiteta\u201d. Prva cjelina ra\u0161\u010dlanjena je na tematske sklopove \u201cDemografija, migracije i socijalni identitet Like\u201d (\u0161est radova) i \u201cGospodarstvo, odr\u017eivi razvoj i okoli\u0161 u Lici\u201d (\u010detiri rada). Drugu cjelinu \u010dine \u201cEtnolo\u0161ke i antropolo\u0161ke teme\u201d (tri rada), \u201cCrkva i identitet Like\u201d (\u010detiri rada) te \u201cJezik i knji\u017eevnost\u201d (tri rada). Tre\u0107a cjelina sadr\u017eava tri rada u tematskom sklopu \u201cSpomenici i starine\u201d, pet tematskih radova unutar naslova \u201cFragmenti identiteta Like\u201d i tri rada u sklopu \u201cPam\u0107enja i sje\u0107anja\u201d.<\/p>\n

Imaju\u0107i na umu naslov Zbornika, mo\u017ee se re\u0107i da je prva knjiga uglavnom posve\u0107ena korijenima li\u010dkoga identiteta u pro\u0161losti, a druga prete\u017eno sada\u0161njem i budu\u0107em razvitku Like kao dijela Hrvatske.<\/p>\n

S obzirom na zastupljenost vi\u0161e znanstvenih polja i grana, uglavnom dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih, te interdisciplinarnost i multiperspektivnost radova zastupljenih u Zborniku, kao i s obzirom na \u010dinjenicu da autori ne pripadaju samo razli\u010ditim institucijama, nego i razli\u010ditim znanstvenim smjerovima, te da slijede pomalo raznolike metodologije i pravila izrade i opreme znanstvenih radova u skladu s uzusima njihovih mati\u010dnih znanosti, zbornik Identitet Like: korijeni i razvitak odra\u017eava niz specifi\u010dnosti u izvedbenim nijansama. Istodobno nastoji svojom ujedna\u010deno\u0161\u0107u u nekim osnovnim parametrima \u0161to komunikativnije iza\u0107i u susret potencijalnim korisnicima.<\/p>\n

Uz zahvalu na ovome mjestu autorima koji su napisali svoje radove i strpljivo \u010dekali njihovo objavljivanje, kao i svima koji su u me\u0111uvremenu na bilo koji na\u010din pripomogli, neka ovaj dvosve\u0161\u010dani zbornik Identitet Like: korijeni i razvitak stigne u ruke svima koji se osobno ili profesionalno zanimaju za li\u010dke teme, sa \u017eeljom da njegova dijalo\u0161ki motivirana otvorenost urodi novim nadama za Liku.<\/p>\n

\u017deljko Holjevac<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dvije knjige zbornika IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK\u00a0 predstavljene su 16. prosinca 2009. godine u Kulturno-informativnom centru u Gospi\u0107u. Zbornik radova sadr\u017eava autorske priloge napisane na temelju priop\u0107enja podnesenih na istoimenom znanstvenom skupu odr\u017eanom u Gospi\u0107u od 26. do 29. rujna 2007. u organizaciji Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatskog instituta za povijest, Gospi\u0107ko-senjske biskupije,… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Objavljen i predstavljen zbornik IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[],"yoast_head":"\nObjavljen i predstavljen zbornik IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Objavljen i predstavljen zbornik IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Dvije knjige zbornika IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK\u00a0 predstavljene su 16. prosinca 2009. godine u Kulturno-informativnom centru u Gospi\u0107u. Zbornik radova sadr\u017eava autorske priloge napisane na temelju priop\u0107enja podnesenih na istoimenom znanstvenom skupu odr\u017eanom u Gospi\u0107u od 26. do 29. rujna 2007. u organizaciji Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatskog instituta za povijest, Gospi\u0107ko-senjske biskupije,… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Objavljen i predstavljen zbornik IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/12\/objavljen-i-predstavljen-zbornik-identitet-like-korijeni-i-razvitak\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2009-12-28T13:02:54+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2017-12-06T15:03:00+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/images\/stories\/fotografije\/lika\/naslovnica-1.jpg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"pilar-admin\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"pilar-admin\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"17 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/12\/objavljen-i-predstavljen-zbornik-identitet-like-korijeni-i-razvitak\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/12\/objavljen-i-predstavljen-zbornik-identitet-like-korijeni-i-razvitak\/\",\"name\":\"Objavljen i predstavljen zbornik IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2009-12-28T13:02:54+00:00\",\"dateModified\":\"2017-12-06T15:03:00+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/12\/objavljen-i-predstavljen-zbornik-identitet-like-korijeni-i-razvitak\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/12\/objavljen-i-predstavljen-zbornik-identitet-like-korijeni-i-razvitak\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/12\/objavljen-i-predstavljen-zbornik-identitet-like-korijeni-i-razvitak\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Objavljen i predstavljen zbornik IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1\",\"name\":\"pilar-admin\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"pilar-admin\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/pilar-admin\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Objavljen i predstavljen zbornik IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Objavljen i predstavljen zbornik IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"Dvije knjige zbornika IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK\u00a0 predstavljene su 16. prosinca 2009. godine u Kulturno-informativnom centru u Gospi\u0107u. Zbornik radova sadr\u017eava autorske priloge napisane na temelju priop\u0107enja podnesenih na istoimenom znanstvenom skupu odr\u017eanom u Gospi\u0107u od 26. do 29. rujna 2007. u organizaciji Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatskog instituta za povijest, Gospi\u0107ko-senjske biskupije,… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Objavljen i predstavljen zbornik IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/12\/objavljen-i-predstavljen-zbornik-identitet-like-korijeni-i-razvitak\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2009-12-28T13:02:54+00:00","article_modified_time":"2017-12-06T15:03:00+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/images\/stories\/fotografije\/lika\/naslovnica-1.jpg"}],"author":"pilar-admin","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"pilar-admin","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"17 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/12\/objavljen-i-predstavljen-zbornik-identitet-like-korijeni-i-razvitak\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/12\/objavljen-i-predstavljen-zbornik-identitet-like-korijeni-i-razvitak\/","name":"Objavljen i predstavljen zbornik IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2009-12-28T13:02:54+00:00","dateModified":"2017-12-06T15:03:00+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/12\/objavljen-i-predstavljen-zbornik-identitet-like-korijeni-i-razvitak\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/12\/objavljen-i-predstavljen-zbornik-identitet-like-korijeni-i-razvitak\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2009\/12\/objavljen-i-predstavljen-zbornik-identitet-like-korijeni-i-razvitak\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Objavljen i predstavljen zbornik IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1","name":"pilar-admin","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g","caption":"pilar-admin"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/pilar-admin\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/251"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=251"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/251\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6016,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/251\/revisions\/6016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=251"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=251"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=251"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}