{"id":3991,"date":"2017-04-18T21:30:32","date_gmt":"2017-04-18T21:30:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2017\/04\/iz-medija-dr-sc-ivan-markesic-o-fenomenu-medugorje\/"},"modified":"2018-01-03T14:16:29","modified_gmt":"2018-01-03T14:16:29","slug":"iz-medija-dr-sc-ivan-markesic-o-fenomenu-medugorje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2017\/04\/iz-medija-dr-sc-ivan-markesic-o-fenomenu-medugorje\/","title":{"rendered":"Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107 o kanonizaciji Stepinca i fenomenu Me\u0111ugorja"},"content":{"rendered":"

U sklopu Teme tjedna KANONIZACIJA BLA\u017dENOG ALOJZIJA STEPINCA (I.) Magazin Glasa Slavonije od 15. o\u017eujka 2017. donosi razgovor s dr. sc. Ivanom Marke\u0161i\u0107em pod naslovom “Odluku mo\u017ee donijeti samo Papa” a u sklopu Teme FENOMEN ME\u0110UGORJA (I.) od 15., 16. i 17. travnja 2017. razgovor pod naslovom “Dok su \u017eivi biskup Peri\u0107 i vidioci, Crkva ukazanja ne\u0107e priznati!”. – Glas Slavonije: 15. 3. 2017.<\/a> | 15.-17. 4. 2017.<\/a><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

– Glas Slavonije: TEMA TJEDNA: KANONIZACIJA BLA\u017dENOG ALOJZIJA STEPINCA (I.): Kafkijanski proces: Komisija je nepotrebna, Stepinac je ve\u0107 odavno svetac!, 15. o\u017eujka 2017.<\/a>
\n– Glas Slavonije:<\/strong> TEMA TJEDNA: FENOMEN ME\u0110UGORJA (I.): Milijuni vjeruju, sumnjama unato\u010d, 15. travnja 2017.<\/a>
\n<\/a> <\/p>\n

IVAN MARKE\u0160I\u0106, SOCIOLOG RELIGIJE<\/span><\/span>
\nOdluku mo\u017ee donijeti samo Papa<\/span><\/p>\n

Sude\u0107i prema svemu \u0161to slu\u0161amo, \u010ditamo i gledamo posljednjih tjedana i mjeseci, \u010dini se kako je progla\u0161enje Stepinca svetim postalo ne samo vjersko nego i politi\u010dko pitanje. Kako komentirate cijelu situaciju?<\/em><\/p>\n

– Na\u017ealost, o Stepincu se u na\u0161oj javnosti sve manje razgovara s vjerskog, a mnogo vi\u0161e, ili pak ponajvi\u0161e, s nacionalnog i politi\u010dkog stajali\u0161ta. Razlog tomu treba tra\u017eiti u \u010dinjenici \u0161to je Sveta Stolica dopustila da u svrhu postizanja potpune istine o Stepin\u010devim stavovima i djelovanjima prije, tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata, i to posebno o njegovim stavovima i odnosima prema drugima, prema nekatolicima i nehrvatima, ocjenu mogu dati ne samo poglavari druge sestrinske kr\u0161\u0107anske Srpske pravoslavne Crkve (npr. poglavar SPC-a, patrijarh Irinej) nego i aktivni politi\u010dari, primjerice Tomislav Nikoli\u0107 kao predsjednik dr\u017eave koja nikada nije prihva\u0107ala mogu\u0107nost stvaranja Hrvatske kao samostalne dr\u017eave u granicama u kojima danas postoji. Rijetki su stoga oni koji bi mogli znati prave razloge koji su naveli papu Franju na ovaj ustupak – da predstavnici jedne druge, za Katoli\u010dku Crkvu \u0161izmati\u010dke kr\u0161\u0107anske crkve sudjeluju u tra\u017eenju istine o Stepin\u010devu djelovanju na temelju koje bi ga bilo mogu\u0107e proglasiti svetim.<\/p>\n

U kojoj je mjeri Stepinac, odnosno proces njegove kanonizacije, ‘kolateralna \u017ertva\u2019 odnosa dviju crkava: Ruske pravoslavne Crkve i Rimokatoli\u010dke Crkve?<\/em><\/p>\n

– Ne, ni on ni njegova kanonizacija nisu ‘kolateralna \u017ertva’ odnosa dviju crkava. Njih se, uvjeren sam, \u017eeljelo iskoristiti ne samo radi stjecanja ispravnoga razumijevanja vremenskog konteksta u kojem je Stepinac djelovao nego i radi kona\u010dnoga rje\u0161avanja nesporazuma koji desetlje\u0107ima optere\u0107uju odnose izme\u0111u Katoli\u010dke Crkve i Srpske pravoslavne Crkve. Naime, za Katoli\u010dku Crkvu u Hrvatskoj Stepin\u010deva svetost je neupitna. I to toliko neupitna da je nazvana njegovim imenom – Stepin\u010deva crkva. I u to ne sumnja nitko od katoli\u010dkih vjernika.<\/p>\n

Neki mediji pi\u0161u da je problem papa Franjo, koji \u0107e navodno odugovla\u010diti proces?<\/em><\/p>\n

– Istina, mnogima, a posebno u Crkvi, papa Franjo je problem, i to vrlo veliki problem. Jedan od najve\u0107ih. Posebno za ratoborne i usijane hrvatsko-katoli\u010dke glave. Oni bi se s njime sporili, \u010dak i \u017eestoko ‘ratovali’. Najradije bi da ga nema. Proklinju dan kad je izabran za papu. Me\u0111utim, ne vidim ni jedan razlog za\u0161to bi papa Franjo odugovla\u010dio proces. Da je \u017eeljan nacionalne i uskokatoli\u010dke slave, on bi Stepinca proglasio svetim po kratkome postupku. Me\u0111utim, on nije gorljivi nacionalist ni gorljivi progonitelj ateista. On je jednostavno vjernik kr\u0161\u0107anin. On ovim procesom, svi\u0111alo se to nekome ili ne, \u017eeli suo\u010diti dvije dijametralno suprotstavljene ‘istine’ o Stepincu – onu (katoli\u010dku) da je Stepinac u cijelosti neporo\u010dan i svet te onu (srpsko-pravoslavnu) da je Stepinac prvorazredni zlo\u010dinac zaslu\u017ean za stradavanja i ubijanja nevinih nehrvata – Srba, \u017didova, Roma i drugih.<\/p>\n

Govori se i da je osnutak mje\u0161ovitog povjerenstva zakomplicirao situaciju, kako to komentirate?<\/em><\/p>\n

– Smatram da papa Franjo mje\u0161ovitom katoli\u010dko-pravoslavnom komisijom \u017eeli u\u010diniti da predstavnici dviju crkava u me\u0111usobnome razgovoru jedni drugima ka\u017eu svoje ‘istine’, da vide \u0161to ih spaja, a \u0161to razdvaja kako bi u mno\u0161tvu iskrivljenih mitologija mogli prona\u0107i jedan istini blizak konsenzus da mogu \u017eivjeti u miru – da kona\u010dno prestane me\u0111usobna mr\u017enja. Stepinac je stoga u cijeloj ovoj pri\u010di samo povod. Njega, kao \u0161to ve\u0107 rekoh, Katoli\u010dka Crkva mo\u017ee u svako vrijeme proglasiti svetim. To uop\u0107e nije sporno. I to ne bi trebao nitko dovoditi u pitanje. Me\u0111utim, u ovim svekatoli\u010dko-pravoslavnim odnosima Stepinac je postao prijelomna to\u010dka me\u0111usobnoga susretanja i razgovora. Njegov bi slu\u010daj stoga trebao biti ‘iznenadna prilika’ (kairos – Bo\u017eje vrijeme) koja se pru\u017ea objema ovda\u0161njim kr\u0161\u0107anskim crkvama da do\u0111e do me\u0111usobne pomirbe, koje opet nema bez priznavanja po\u010dinjenih zala i tra\u017eenja i davanja oprosta. A to u ovome na\u0161em slu\u010daju mogu u\u010diniti ove dvije kr\u0161\u0107anske crkve – Katoli\u010dka i Srpsko-pravoslavna. Jer, kako je to lijepo rekao veliki katoli\u010dki teolog Hans K\u00fcng, “nema mira me\u0111u narodima bez mira me\u0111u religijama”. No, moramo priznati, malo je i u jednoj i drugoj crkvi onih koji bi kao papa Franjo imali snage nadi\u0107i ono partikularno, nacionalno\/nacionalisti\u010dko, koji bi htjeli i koji bi smjeli priznati da su i \u010dlanovi njihovih crkava tijekom i nakon ratnih sukoba po\u010dinili te\u0161ka zlodjela onima drugima i da je u obje crkve malo onih koji bi mogli i smjeli od drugih zatra\u017eiti i dati oprost. I kad bi htjeli, oni to ne bi smjeli u\u010diniti. Strah ih je da ih politi\u010dari ne bi nazvali nacionalnim izdajnicima. Ne zaboravimo da su neki od osu\u0111enih ratnih zlo\u010dinaca postali u tim crkvama ne samo nacionalni nego i vjerski uzori, kao oni koji znaju kako treba slu\u017eiti svojoj naciji i crkvi.<\/p>\n

Prema va\u0161em mi\u0161ljenju, kako \u0107e se sve rasplesti, ho\u0107e li i kad Stepinac ipak biti kanoniziran? O \u010demu sve ovisi taj proces?<\/em><\/p>\n

– Ovaj proces ne\u0107e dovesti do kanonizacije bl. Alojzija Stepinca. Mo\u017ee, a ne mora tome pomo\u0107i. O tome \u0107e svoju odluku donijeti sam papa. Koji papa i kada – te\u0161ko je odgovoriti. A kako se svetim u Katoli\u010dkoj Crkvi mo\u017ee proglasiti svakoga za koga se dr\u017ei da je \u017eivio prema nauku Katoli\u010dke Crkve, svetost pojedinca (pa i Stepin\u010deva svetost, a \u0161to je sada posebno vidljivo) postaje ne\u0161to \u0161to se u sociologiji naziva dru\u0161tvena konstrukcija. A to zna\u010di sljede\u0107e: svetost fizi\u010dki ne postoji, ona nije dokaziva, ona je rezultat konsenzusa, progla\u0161ava se voljom odre\u0111ene skupine ili pojedinca. Dakle, ako i kada (a mo\u017ee ve\u0107 i ujutro) papa (svejedno koji) ka\u017ee da je Stepinac svojim \u017eivotom svjedo\u010dio nauk Isusa Nazare\u0107anina i da je zbog toga nauka podnio mu\u010deni\u0161tvo, on \u0107e unato\u010d svim protivljenjima poglavara SPC-a i srbijanskih politi\u010dara biti progla\u0161en svetim, i to \u0107e tada vrijediti za cijelu Katoli\u010dku Crkvu. No, bez obzira na slu\u017ebeni stav Crkve, Stepinac je za mnoge na\u0161e hrvatske katolike ve\u0107 sada svetac. Njemu se utje\u010du u svojim molitvama. I to im nitko ne mo\u017ee sprije\u010diti. (D.J.)<\/p>\n

(Prof. dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107, sociolog religije, znanstveni savjetnik na Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu)<\/p>\n

– Glas Slavonije: TEMA TJEDNA: KANONIZACIJA BLA\u017dENOG ALOJZIJA STEPINCA (I.): Kafkijanski proces: Komisija je nepotrebna, Stepinac je ve\u0107 odavno svetac!, 15. o\u017eujka 2017.<\/a><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/a> <\/p>\n

IVAN MARKE\u0160I\u0106, SOCIOLOG RELIGIJE<\/span>
\nDok su \u017eivi biskup Peri\u0107 i vidioci, Crkva ukazanja ne\u0107e priznati!<\/span><\/p>\n

Nedavno je u BiH (i u Me\u0111ugorju) boravio Henryk Hoser. Iz crkvenih krugova pori\u010du da je ondje zbog odgovora na pitanje jesu li ukazanja Gospe u tom mjestu autenti\u010dna ili ne. Prema va\u0161em mi\u0161ljenju, \u0161to bi mogao biti cilj toga posjeta?<\/em><\/p>\n

– Kako su ve\u0107 na\u0161i mediji javili, misija je specijalnoga pastoralnog izaslanika pape Franje, mons. Henryka Hosera, ste\u0107i \u0161to temeljitije spoznaje o pastoralnome stanju i potrebama vjernika koji svakodnevno hodo\u010daste u Me\u0111ugorje. Kako je ve\u0107 obznanjeno, mons. Hoser ima ovlasti pape Franje da nakon uvida u stanje na terenu predlo\u017ei eventualno i odre\u0111ene mjere. Dakle, njegova misija nije utvr\u0111ivati je li se ili nije Gospa ukazala, nego je za Katoli\u010dku Crkvu u ovome trenutku jako va\u017eno znati promi\u010de li se u Me\u0111ugorju \u201czdrava pobo\u017enost prema Bla\u017eenoj Djevici Mariji, u skladu s u\u010denjem Crkve\u201d, upravo ono \u0161to su \u010dlanovi Biskupske konferencije Jugoslavije jo\u0161 10. travnja davne 1991. godine zaklju\u010dili na svome zasjedanju u Zadru.
\nDrugo, slanjem mons. Hosera papa Franjo \u017eeli od ‘svog \u010dovjeka od povjerenja’ dobiti pravu informaciju upravo o kvaliteti pastoralne skrbi za vjernike koji hodo\u010daste u Me\u0111ugorje. Istina, Hoser je, po\u0161tuju\u0107i crkvenu hijerarhiju, posjetio najprije kardinala Pulji\u0107a u Sarajevu, a potom u Mostaru mjesnoga biskupa Peri\u0107a, pa tek onda provincijala Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije i me\u0111ugorske franjevce. Svi oni odreda iskazali su svoje ‘ushi\u0107enje’ njegovim dolaskom. No, bojim se da je to ‘ushi\u0107enje’ la\u017eno i da su svi oni svjesni da je njegov dolazak, blago re\u010deno, ‘ukor’, neki ka\u017eu ‘pljuska’, odnosno ‘\u0161amar\u010dina’, ne samo hercegova\u010dkim franjevcima nego cijelom vodstvu Katoli\u010dke Crkve u Bosni i Hercegovini. Naime, tzv. me\u0111ugorski fenomen, umjesto da je postao ‘ugaoni kamen’ za izgradnju i provedbu \u0161to svestranije pastoralne skrbi za vjernike hodo\u010dasnike i zdravoga \u0161tovanja BDM, on je postao ‘fenomen razdora’ i me\u0111usobne nesno\u0161ljivosti mjesnoga biskupijskog ordinarijata (a time i svih bosanskohercegova\u010dkih biskupa i gotovo svih njihovih sve\u0107enika) i hercegova\u010dkih franjevaca. I toga su svjesni svi u Katoli\u010dkoj Crkvi. Odatle i zabrana slu\u017ebenih crkvenih hodo\u010da\u0161\u0107a u Me\u0111ugorje. Nije ova misija tako bezazlena kako bi to neki \u017eeljeli zaklju\u010diti iz osmijeha mons. Hosera. Niti je Gospa toliko naivna da bi s nekima u Crkvi bila bliska, a s drugima na distanci! I to dugih \u010detvrt stolje\u0107a.<\/p>\n


\nPAPINO PRAVO<\/strong><\/p>\n

Kad se “me\u0111ugorskom fenomenu” pristupi s pozicije sociologije, kakav se zaklju\u010dak mo\u017ee izvesti?<\/em><\/p>\n

– Spomenuti fenomen promatramo kao sve druge fenomene, istra\u017eujemo njegovu dru\u0161tvenu funkciju i naravno slijedno tome posljedice koje taj fenomen ima na svakodnevno djelovanje i pona\u0161anje onih koji vjeruju u Gospino ukazanje. Sociolog ne istra\u017euje je li se ili nije Gospa ukazala, kao \u0161to ne pita ni koliko an\u0111ela mo\u017ee stati na vr\u0161ku igle, niti pak kojeg su spola an\u0111eli. Sociologa zanima kako ljudi koji vjeruju u nadnaravno, ovdje dakle u Gospino ukazanje, organiziraju svoj svakodnevni \u017eivot, svoje djelovanje.
\nNo, potrebno je re\u0107i sljede\u0107e: Me\u0111ugorje je jedno malo, lijepo, pitomo, pitoreskno hercegova\u010dko selo. Takvim sam ga osobno do\u017eivio. Njega i njegove ljude. Vi\u0161e puta sam bio u tome mjestu. Me\u0111utim, u Me\u0111ugorje dolaze ljudi sa svojim osobnim potrebama, sa svojim nevoljama i problemima koje imaju u obitelji, u zajednici, s problemima koji su posljedica stanja u dru\u0161tvu u kojem se nalaze. Oni dolaze na\u0107i utjehu za sada\u0161nje stanje, ali i sigurnu nadu u bolje sutra za sebe i svoju obitelji. Nitko u Me\u0111ugorje ne dolazi da bi molio za pobolj\u0161anje stanja u HDZ-u ili SDP-u, niti da bi se rije\u0161ilo sada\u0161nje prilike u Agrokoru i njegovim poslovnicama u BiH. Gotovo svi dolaze tra\u017eiti rje\u0161enje za probleme koje su im svojim politikama stvorile ne sam spomenute nego i druge politi\u010dke stranke i galopiraju\u0107e nezasitne i beskrupulozne kapitalisti\u010dke kompanije. Osim toga, hodo\u010dasnike u Me\u0111ugorju nitko ne u\u010di niti poti\u010de na mr\u017enju prema drugome svejedno kojega vjerozakona, nacionalne ili rasne pripadnosti bio taj drugi, nitko ih ne poti\u010de na lopovluk, na utaju poreza, na ubojstva, na la\u017ei, na bra\u010dnu nevjeru.
\nStoga se, analiziraju\u0107i Hoserov dolazak, postavlja pitanje kako su se hercegova\u010dki franjevci u svome pastoralnome radu nosili i nose s problemima s kojima im dolaze hodo\u010dasnici. Jesu li zbog tolikoga broja hodo\u010dasnika i njihovih milodara ispustili uz ruku i zaboravili na ono \u0161to je za Katoli\u010dku Crkvu najva\u017enije: pastoralnu skrb za vjernike. Me\u0111utim, koliko poznajem hercegova\u010dke franjevce – a mislim da ih poznajem dobro – oni su svoj pastoralni rad obavljali i obavljaju jako dobro i da su to \u010dinili i \u010dine u skladu s kr\u0161\u0107anskim naukom. No, jedno je moje lai\u010dko mi\u0161ljenje, a drugo je mi\u0161ljenje onih koji se vi\u0161e razumiju u izvr\u0161avanje pastoralnih slu\u017eba u Crkvi.<\/p>\n

O \u010demu zapravo ovisi sudbina Me\u0111ugorja? Tko odlu\u010duje – vjernici ili biskupi s Papom na \u010delu, Komisija…?<\/em><\/p>\n

– Sudbina Me\u0111ugorja ovisi kako o vjernicima tako i o Papi. Da nema vjernika koji vjeruju u nadnaravnost nekoga fenomena i koji tu nadnaravnost povezuju s Gospom, Papa ne bi imao razloga baviti se time. No, kako njemu na temelju komisijskih provjera koje se obavljaju na terenu pripada pravo donijeti odluku je li se ili nije ukazala Gospa, onda se zapravo sa stajali\u0161ta jednoga sociologa mo\u017ee re\u0107i da je ovdje rije\u010d uistinu o dru\u0161tvenoj konstrukciji svetosti, o dru\u0161tvenoj konstrukciji ukazanja. Dakle, svejedno je li se Gospa ukazala ili ne, ako Papa ka\u017ee da se ukazala, ona se onda ukazala, makar bila rije\u010d o posljedicama koje bi velika ljetna hercegova\u010dka vru\u0107ina zvana ‘jara’ u vrijeme ljetnoga suncostaja, 24. lipnja, imala na dje\u010dicu koja su se toga dana na\u0161la na Brdu ukazanja. Ako, pak, Papa ka\u017ee da se Gospa nije ukazala, onda se ona i nije ukazala, makar se i ukazala. Dakle, u tome slu\u010daju Papa si uzima za pravo nastupati uime Boga. I, prema nauku Katoli\u010dke Crkve, on tako i nastupa u pitanjima vjere. I to je tako i u svemu ostalome, kad su dogme u pitanju. A ovdje je u pitanju dogma o papinoj nepogre\u0161ivosti (u pitanjima vjere). Time tu prestaje svaka daljnja pri\u010da.<\/p>\n


\nLJUDSKI PROIZVOD<\/strong><\/p>\n

Je li i koliko zapravo oko Me\u0111ugorja stvoren odre\u0111eni “religijski paradoks”? Jer, kao \u0161to ste i sami izjavili, ovodobni ljudi odlu\u010duju o tome postoji li ne\u0161to nadnaravno, a to je gotovo nemogu\u0107e, jer nadnaravno mo\u017ee postojati samo u sklopu vjere…<\/em><\/p>\n

– Ve\u0107 sam na to pitanje donekle odgovorio. Naime, veliki ameri\u010dki sociolog Talcott Parsons govori upravo o tome, o paradoksu religije. Na temelju onoga \u0161to vidimo u svim religijama, a posebno u Katoli\u010dkoj Crkvi, koja se pojavljuje kao posrednica izme\u0111u pojedinaca vjernika laika i Neba (Boga i svega \u0161to je Bo\u017eje na Nebu), u bitnome zna\u010di sljede\u0107e: religija je u svome zapadnoeuropskom razumijevanju (ne zaboravimo da neki svjetski jezici ne poznaju rije\u010d religija) usmjerena prema transcendentnome, onostranom, nadnaravnom, neiskustvenom svijetu, u kojemu ljudi, prema nauku tih religija, mogu na\u0107i svoje du\u0161evno spasenje. Me\u0111utim, budu\u0107i da se religija i njezin nauk ostvaruju i izvr\u0161avaju u ovostranosti, ona – \u010dak i protiv svoje volje – postaje, kako navodi Parsons, “dijelom ovoga svijeta, i k tomu jo\u0161 njegovim zna\u010dajnim dijelom”. U tome smislu religiju nije Bog stvorio. Ona je ljudski proizvod, sastavni dio kulture u kojoj ljudi pronalaze i stvaraju modele kako u ovozemaljskom (kulturnom) izri\u010daju iskazati svoj osobni stav, odnosno svoju vjeru u nadnaravno. I to vrijedi za sva ljudska dru\u0161tva. Nema ni dru\u0161tva ni kulture ni civilizacije bez religije. Ona je sastavni dio njih sviju.<\/p>\n


\nMNO\u017dINA UKAZANJA<\/strong><\/p>\n

Koliko je za Crkvu va\u017eno Me\u0111ugorje kao mjesto hodo\u010da\u0161\u0107a, iskazivanja vjere, da ga takvim odr\u017ei, da tako ka\u017eemo, i bez slu\u017ebenog priznanja?<\/em><\/p>\n

– Upravo misija mons. Hosera pokazuje koliko je Crkvi stalo do Me\u0111ugorja. A stalo joj je puno. Neva\u017eno je, dakle, ho\u0107e li se navodna ukazanja priznati kao autenti\u010dna ili ne, nego je jako, jako va\u017eno znati obavljaju li oni koji su zadu\u017eeni za pastoralnu skrb za hodo\u010dasnike svoju slu\u017ebu na temelju nauka Katoli\u010dke Crkve. A to dalje zna\u010di Crkvi je jako stalo da se u Me\u0111ugorju zbog mno\u017eine tzv. Gospinih ukazanja i zbog samovoljnih tuma\u010denja njezinih poruka ne izrode razli\u010dita krivovjerja, hereze, da vidioci i samo mjesto ne postanu va\u017eniji negoli je Gospa. Naime, nije rijetkost da se upravo u monoteisti\u010dkim religijama, u kojima je Boga daleko, a s njime i svi oni koji su njegovi, pa tako i Gospa, (iz)rode razli\u010diti oblici krivovjerja, a to zna\u010di razli\u010diti oblici izvancrkvenoga ‘pu\u010dkog’ tuma\u010denja vjerskih istina, u ovom slu\u010daju istine o Majci Bo\u017ejoj Mariji.
\nDakle, Crkvi je ovdje va\u017eno sa\u010duvati vjerodostojnost svoga nauka o Mariji, ne dopustiti da bez posebnih znanja svoje vi\u0111enje Marije i njezina zna\u010denja u Katoli\u010dkoj Crkvi tuma\u010de npr. vidioci prema vlastitome naho\u0111enju i da to kao istinito i bez ikakvih sumnja prihva\u0107aju katoli\u010dki sve\u0107enici, u ovome slu\u010daju hercegova\u010dki franjevci. Jer, ako bi Crkva ukazanja u Me\u0111ugorju proglasila autenti\u010dnima, tada bi i sve vidioce bez iznimke (\u017eenske i mu\u0161ke) trebala proglasiti sveticama i svecima Bo\u017ejim. Razlog: imali su mogu\u0107nost neposrednog iskustva Svetoga, Nadnaravnog, susreta s Njim. Svi oni su time odabranici Bo\u017eji, a time svetice i sveci. Ho\u0107e li do toga i do\u0107i, te\u0161ko je re\u0107i.<\/p>\n

Odnos Vatikana prema mostarskim biskupima glede priznanja Me\u0111ugorja – kako to komentirate?<\/em><\/p>\n

– Ve\u0107 sam o tome govorio. Dok su \u017eivi mjesni biskup Peri\u0107, koji negira ova ukazanja, ali i dok su \u017eivi vidioci koji ka\u017eu da su svjedoci tog ukazanja i da ta ukazanja nisu prestala nego traju i dalje, Crkva ta ukazanja, bar tako ja mislim, ne\u0107e priznati autenti\u010dnim. Vjerojatno \u0107e se Me\u0111ugorje ostaviti kao mjesto molitve, kao Gospino sveti\u0161te, s posebnim nadzorom nad provedbom pastoralnih slu\u017eba da slu\u010dajno ne bi do\u0161lo do neke vrste krivovjerja. Sve drugo su puste \u017eelje i snovi dokonih tipova koji bi na tome fenomenu i dalje zara\u0111ivali ugled u javnosti i golem novac.(D.J.)<\/p>\n

Prof. dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107, sociolog religije s Instituta Ivo Pilar u Zagrebu<\/p>\n

– Glas Slavonije:<\/strong> TEMA TJEDNA: FENOMEN ME\u0110UGORJA (I.): Milijuni vjeruju, sumnjama unato\u010d, 15. travnja 2017.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U sklopu Teme tjedna KANONIZACIJA BLA\u017dENOG ALOJZIJA STEPINCA (I.) Magazin Glasa Slavonije od 15. o\u017eujka 2017. donosi razgovor s dr. sc. Ivanom Marke\u0161i\u0107em pod naslovom “Odluku mo\u017ee donijeti samo Papa” a u sklopu Teme FENOMEN ME\u0110UGORJA (I.) od 15., 16. i 17. travnja 2017. razgovor pod naslovom “Dok su \u017eivi biskup Peri\u0107 i vidioci, Crkva… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107 o kanonizaciji Stepinca i fenomenu Me\u0111ugorja<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"yoast_head":"\nDr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107 o kanonizaciji Stepinca i fenomenu Me\u0111ugorja - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107 o kanonizaciji Stepinca i fenomenu Me\u0111ugorja - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"U sklopu Teme tjedna KANONIZACIJA BLA\u017dENOG ALOJZIJA STEPINCA (I.) Magazin Glasa Slavonije od 15. o\u017eujka 2017. donosi razgovor s dr. sc. Ivanom Marke\u0161i\u0107em pod naslovom “Odluku mo\u017ee donijeti samo Papa” a u sklopu Teme FENOMEN ME\u0110UGORJA (I.) od 15., 16. i 17. travnja 2017. razgovor pod naslovom “Dok su \u017eivi biskup Peri\u0107 i vidioci, Crkva… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107 o kanonizaciji Stepinca i fenomenu Me\u0111ugorja\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2017\/04\/iz-medija-dr-sc-ivan-markesic-o-fenomenu-medugorje\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2017-04-18T21:30:32+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2018-01-03T14:16:29+00:00\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"pilar-admin\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"pilar-admin\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"15 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2017\/04\/iz-medija-dr-sc-ivan-markesic-o-fenomenu-medugorje\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2017\/04\/iz-medija-dr-sc-ivan-markesic-o-fenomenu-medugorje\/\",\"name\":\"Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107 o kanonizaciji Stepinca i fenomenu Me\u0111ugorja - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2017-04-18T21:30:32+00:00\",\"dateModified\":\"2018-01-03T14:16:29+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2017\/04\/iz-medija-dr-sc-ivan-markesic-o-fenomenu-medugorje\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2017\/04\/iz-medija-dr-sc-ivan-markesic-o-fenomenu-medugorje\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2017\/04\/iz-medija-dr-sc-ivan-markesic-o-fenomenu-medugorje\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107 o kanonizaciji Stepinca i fenomenu Me\u0111ugorja\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1\",\"name\":\"pilar-admin\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"pilar-admin\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/pilar-admin\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107 o kanonizaciji Stepinca i fenomenu Me\u0111ugorja - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107 o kanonizaciji Stepinca i fenomenu Me\u0111ugorja - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"U sklopu Teme tjedna KANONIZACIJA BLA\u017dENOG ALOJZIJA STEPINCA (I.) Magazin Glasa Slavonije od 15. o\u017eujka 2017. donosi razgovor s dr. sc. Ivanom Marke\u0161i\u0107em pod naslovom “Odluku mo\u017ee donijeti samo Papa” a u sklopu Teme FENOMEN ME\u0110UGORJA (I.) od 15., 16. i 17. travnja 2017. razgovor pod naslovom “Dok su \u017eivi biskup Peri\u0107 i vidioci, Crkva… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107 o kanonizaciji Stepinca i fenomenu Me\u0111ugorja","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2017\/04\/iz-medija-dr-sc-ivan-markesic-o-fenomenu-medugorje\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2017-04-18T21:30:32+00:00","article_modified_time":"2018-01-03T14:16:29+00:00","author":"pilar-admin","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"pilar-admin","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"15 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2017\/04\/iz-medija-dr-sc-ivan-markesic-o-fenomenu-medugorje\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2017\/04\/iz-medija-dr-sc-ivan-markesic-o-fenomenu-medugorje\/","name":"Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107 o kanonizaciji Stepinca i fenomenu Me\u0111ugorja - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2017-04-18T21:30:32+00:00","dateModified":"2018-01-03T14:16:29+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2017\/04\/iz-medija-dr-sc-ivan-markesic-o-fenomenu-medugorje\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2017\/04\/iz-medija-dr-sc-ivan-markesic-o-fenomenu-medugorje\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2017\/04\/iz-medija-dr-sc-ivan-markesic-o-fenomenu-medugorje\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107 o kanonizaciji Stepinca i fenomenu Me\u0111ugorja"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1","name":"pilar-admin","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g","caption":"pilar-admin"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/pilar-admin\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3991"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3991"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3991\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8536,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3991\/revisions\/8536"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3991"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3991"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3991"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}