{"id":817,"date":"2015-09-10T21:30:58","date_gmt":"2015-09-10T21:30:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2015\/09\/10\/razgovor-s-prof-dr-sc-nenadom-pokosom-glas-koncila-13-9-2015\/"},"modified":"2017-12-08T14:46:52","modified_gmt":"2017-12-08T14:46:52","slug":"razgovor-s-prof-dr-sc-nenadom-pokosom-glas-koncila-13-9-2015","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2015\/09\/razgovor-s-prof-dr-sc-nenadom-pokosom-glas-koncila-13-9-2015\/","title":{"rendered":"Razgovor s prof. dr. sc. Nenadom Pokosom; Glas Koncila, 13. 9. 2015."},"content":{"rendered":"

Glas Koncila u broju 37 (2151) od 13. rujna 2015. u rubrici Intervju objavljuje razgovor s prof. dr. sc. Nenadom Pokosom, vi\u0161im <\/strong>znanstvenim suradnikom Instituta Ivo Pilar, pod naslovom “A mogli smo imati nekoliko tisu\u0107a vi\u0161e \u017eivoro\u0111ene djece!” – Razgovarao: Ivan Ta\u0161ev \u2022 Foto: GK\/B. \u010covi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"Pokos\"<\/a><\/p>\n

– Glas Koncila: <\/strong>A mogli smo imati nekoliko tisu\u0107a vi\u0161e \u017eivoro\u0111ene djece!, 13. rujna 2015.<\/a><\/p>\n

\u00bbKako se pribli\u017eavaju parlamentarni izbori, a samim time i raspu\u0161tanje sabora – koji mora donijeti novu obiteljsku politiku – postaje jasno da za mandata ove vlade obiteljska politika ne \u0107e biti usvojena. Najve\u0107a \u0161teta od svega je \u0161to bi predlo\u017eenim mjerama mo\u017eda idu\u0107ih godina imali nekoliko tisu\u0107a vi\u0161e \u017eivoro\u0111ene djece, odnosno manje iseljenih stanovnika.\u00ab<\/span><\/p>\n

\u00bbEuropska unija se voljela hvaliti po\u0161tovanjem svih religija i sva\u010dijega svjetonazora, po\u0161tovanjem ljudskih prava, solidarno\u0161\u0107u i jedinstvom, sve dok izbjeglice nisu do\u0161le na njezine granice. Ljudi koji \u017eele \u017eivot dostojan \u010dovjeka odjednom su uzdrmali temelje Europske unije, koja je nespremno do\u010dekala njihov dolazak.\u00ab<\/span><\/p>\n

Ve\u0107 du\u017ee od desetlje\u0107a u analizama demografa u Hrvatskoj nema pozitivnih vijesti, jer svako novo istra\u017eivanje pokazuje trend sve br\u017eega gubljenja stanovni\u0161tva. To je potvrdila i nedavno objavljena analiza UN-a, prema kojoj je Hrvatsku svrstala me\u0111u 11 zemalja svijeta koje \u0107e do 2050. godine izgubiti vi\u0161e od 15 posto stanovni\u0161tva. U razgovoru s dr. Nenadom Pokosom, demografom s Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja \u00bbIvo Pilar\u00ab i predava\u010dem na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu i Hrvatskim studijima, dotakli smo se demografskih tema, ali i aktualne imigrantske krize, koja donosi nove izazove.<\/p>\n

Posljednjih mjeseci dolaze vijesti o imigrantima koji masovno pristi\u017eu u Europu. Rijetko se spominje aspekt izbjegli\u010dkoga vala, koji sa sve ve\u0107im brojem muslimana mo\u017ee biti izazov za kr\u0161\u0107anski identitet Europe. Kako zadr\u017eati vlastiti europski identitet pred tim migracijskim valom, \u0161to kazuju brojke?<\/strong><\/p>\n

DR. POKOS: Europska unija se voljela hvaliti po\u0161tovanjem svih religija i sva\u010dijega svjetonazora, po\u0161tovanjem ljudskih prava, solidarno\u0161\u0107u i jedinstvom, sve dok izbjeglice nisu do\u0161le na njezine granice. Ljudi koji \u017eele \u017eivot dostojan \u010dovjeka odjednom su uzdrmali temelje Europske unije, koja je nespremno do\u010dekala njihov dolazak. Kao demograf osvrnuo bih se na promjenu vjerske strukture europskoga stanovni\u0161tva posljednjih pedesetak godina. Danas od ukupno 740 milijuna Europljana oko 76% \u010dine kr\u0161\u0107ani, muslimani 6% – 46 milijuna, budisti 0,4% – oko tri milijuna, hinduisti 0,2% – 1,5 milijuna, \u017eidovi 0,2% – 1,4 milijuna, sikhi 0,1% – oko milijun.<\/p>\n

Danas je udio kr\u0161\u0107ana podjednak kao i 1970. godine, kad su oni \u010dinili 75 % ukupnog stanovni\u0161tva Europe. Taj gotovo nepromijenjeni udio kr\u0161\u0107ana posljedica je znatnoga smanjenja udjela ateista i agnostika nakon sloma komunizma 1989. godine. Tako su primjerice u Isto\u010dnoj Europi kr\u0161\u0107ani 1970. godine \u010dinili samo 57,2%, a danas ih je oko 85% ukupnog stanovni\u0161tva. U svim ostalim dijelovima Europe udio kr\u0161\u0107ana se izme\u0111u 1970. i 2015. godine smanjio, \u0161to je najizra\u017eenije u Zapadnoj Europi, gdje kr\u0161\u0107ani danas \u010dine oko 66% ukupnoga stanovni\u0161tva 1970. Njihov je udio iznosio 89%.<\/p>\n

Me\u0111u ostalim religijama najve\u0107i porast broja pripadnika bilje\u017ee muslimani, kojih je 1970. bilo 20 milijuna, \u0161to je tada \u010dinilo 3% europskog stanovni\u0161tva. Ve\u0107 1990. njihov broj iznosi 4,1%, a danas ih ima oko 46 milijuna – 6%. Prema projekciji izra\u0111enoj 2011. godine, o\u010dekivalo se da bi 2030. godine njihov broj iznosio oko 58 milijuna, \u0161to bi \u010dinilo 8% europskoga stanovni\u0161tva. Me\u0111utim, kako je ta projekcija ra\u0111ena prije ove migrantske krize, u kojoj najve\u0107i broj izbjeglica \u010dine upravo muslimani, njihov broj i udio \u0107e za petnaest godina biti zasigurno ve\u0107i. Naime, osim \u0161to \u0107e velik broj recentnih izbjeglica ostati zauvijek u Europi, na snimkama ovih dana mo\u017eemo vidjeti da je uglavnom rije\u010d o mla\u0111emu, reproduktivnom stanovni\u0161tvu, koje je sa sobom donijelo i svoj potencijalni natalitet, a koji tako\u0111er nije bio uklju\u010den u prethodne projekcije. Op\u0107e je poznato da muslimani imaju tradicionalno ve\u0107e stope nataliteta od kr\u0161\u0107ana, pa \u0107e stoga za nekoliko desetlje\u0107a sigurno do\u0107i do drasti\u010dnije promjene vjerske strukture europskoga stanovni\u0161tva no \u0161to se donedavno predvi\u0111alo. Kako \u0107e se doseljavanje muslimana na na\u0161 kontinent i dalje nastaviti, razmjere je te\u0161ko procijeniti, na Europi je da te migrante poku\u0161a \u0161to bolje integrirati u europsko dru\u0161tvo, ali ne zadiru\u0107i u njihov islamski identitet.<\/p>\n

Koga vi vidite odgovornim za tolik priljev izbjeglica? Je li za to odgovorna politika prema toj regiji, ameri\u010dka invazija prije deset godina, bijeg od siroma\u0161tva… S geopoliti\u010dkoga gledi\u0161ta: vidite li politi\u010dku volju \u00bbjakih\u00ab zemalja da rije\u0161e neastabilnosti i osiguraju preduvjete za ostanak, posebice u Siriji?<\/strong><\/p>\n

DR. POKOS: Izbjegli\u010dka ili migrantska kriza po\u010dela je ve\u0107 pro\u0161le godine, kada je u odnosu na 2013. godinu u Europsku uniju u\u0161lo oko 280 000 izbjeglica ili \u010dak 140% vi\u0161e nego godinu ranije. Priljev izbjeglica preko Sredozemlja bio je tada \u010dak 266% ve\u0107i nego 2013. godine, a me\u0111u njima su najbrojniji bili dr\u017eavljani Sirije (30,2%) nakon kojih su slijedili izbjeglice iz Eritreje (15,6%), nespecificiranih subsaharskih dr\u017eava (12%), Afganistana (5,8%) itd. Najve\u0107i broj izbjeglica u\u0161ao je preko Italije koja je primila 170 000 izbjeglica ili 296% vi\u0161e nego 2013. godine.<\/p>\n

Najve\u0107i broj izbjeglica dolazi iz Sirije, gdje ve\u0107 \u010detiri i pol godine traju krvavi sukobi koji su zapo\u010deli na tragu Arapskoga prolje\u0107a. U tim sukobima sudjeluju snage predsjednika al-Asada, sirijska oporba, koja \u017eeli svrgnuti al-Asada, snage tzv. Islamske Dr\u017eave, dok na sjeveru zemlje svoje podru\u010dje kontroliraju i manjinski Kurdi. Stanje dodatno komplicira \u0161to je pobuna oporbe protiv al-Asadova re\u017eima po\u010dela uz potporu SAD-a, dok je al-Asad dugogodi\u0161nji saveznik Rusije, koja se nedavno aktivno uklju\u010dila u sirijski sukob. Susjedna Turska donedavno nije bombardirala polo\u017eaje Islamske Dr\u017eave, ve\u0107 je to \u010dinila samo nad kurdskim podru\u010djima, da bi oslabila njihove polo\u017eaje. O nastanku i naglu \u0161irenju Islamske Dr\u017eave postoje kontroverzna tuma\u010denja, ali upravo ja\u010danjem njihova terorizma mnogi Sirijci, kao i Ira\u010dani, prisiljeni su bje\u017eati iz svojih domova. Tijekom tih sukoba iz Sirije je izbjeglo \u010detiri milijuna stanovnika, unutar zemlje raseljeno vi\u0161e od sedam miljuna ljudi, a poginulo je oko 250 000 ljudi i razumljivo je da mnogobrojni stanovnici te zemlje vi\u0161e ne \u017eele ili ne mogu \u010dekati kraj sukoba i kona\u010dan dogovor, ponajprije velikih sila. Usto su izbjegli\u010dki kampovi u susjednim dr\u017eavama – Libanonu, Jordanu i Turskoj – prepuni te Sirijcima ne preostaje drugo nego da krenu u Europu. Kao najpo\u017eeljnija europska destinacija uvjerljivo prednja\u010di Njema\u010dka, koja je zbog potreba za brojnom radnom snagom, izme\u0111u ostalih, i izbjeglicama iz Sirije znatno pojednostavila postupak za dobivanje azila. Osim toga u Njema\u010dkoj se ve\u0107 nalazi znatan broj njihovih \u010dlanova obitelji ili rodbine, pa je stoga u prvih sedam mjeseci ove godine u Njema\u010dkoj azil zatra\u017eilo ve\u0107 44 000 Sirijaca, dok je u istom razdoblju pro\u0161le godine taj broj iznosio 16 500. U Njema\u010dkoj k tomu tra\u017eitelji azila dobivaju mjese\u010dnu naknadu u visini od 352 eura i pla\u0107eni su im stan i grijanje, pa time postaje jasnije za\u0161to je njihov krajnji cilj ba\u0161 Njema\u010dka.<\/p>\n

Homogeniji od europskog kontinenta<\/span><\/p>\n

Bavili ste se promjenama vjerskoga sastava stanovni\u0161tva u Hrvatskoj posljednjih pedesetak godina. Do kakvih ste nalaza do\u0161li? Mogu li se prilike iz na\u0161e zemlje preslikati na op\u0107u, sada\u0161nju sliku?<\/strong><\/p>\n

DR. POKOS: Vjerski sastav stanovni\u0161tva Hrvatske poprili\u010dno se razlikuje od europske slike. U Hrvatskoj je nakon Drugoga svjetskoga rata pitanje o vjerskoj pripadnosti postavljeno u popisu 1953. godine te od popisa 1991. nadalje, a na posljednjem popisu, 2011. godine, 94,8% stanovni\u0161tva Hrvatske izjasnilo se vjernicima. Nadalje, kr\u0161\u0107ani su 2011. godine \u010dinili 91,3% ukupnog stanovni\u0161tva, po \u010demu Hrvatska pripada u red europskih dr\u017eava s najve\u0107im udjelom te religijske skupine. Jedna od najzna\u010dajnijih promjena izme\u0111u 1991. i 2011. godine znatan je porast udjela katolika sa 76,9% na 86,3%, do \u010dega je do\u0161lo zbog doseljavanja Hrvata iz susjednih dr\u017eava, ponajprije iz Bosne i Hercegovine, znatnoga broj\u010danoga smanjenja stanovni\u0161tva, koje se 1991. godine nije izjasnilo kao vjernici te drasti\u010dna smanjenja broja i udjela pravoslavaca. Broj potonjih smanjio se izme\u0111u 1991. i 2011. za 342 000, odnosno, za 64,3%. Time se udio pravoslavaca u tih dvadeset godina smanjio s 11,1% na svega 4,4% ukupnog stanovni\u0161tva Hrvatske, a \u0161to je prije svega posljedica intenzivna iseljavanja srpskoga pravoslavnoga stanovni\u0161tva 1990-ih godina uglavnom u Bosnu i Hercegovinu te Srbiju.<\/p>\n

Brojem zna\u010dajniju religijsku skupinu \u010dine jo\u0161 muslimani, sa 63 000 pripadnika (1,5% stanovni\u0161tva Hrvatske), \u0161to je u odnosu na 1991. porast od samo 14,8%, a u istom razdoblju u Europi je porast iznosio vi\u0161e od 50 posto. Mo\u017eda je nekima za\u010du\u0111uju\u0107e \u0161to se 2011. godine \u010dak 9647 muslimana u Hrvatskoj u narodnosnom smislu izjasnilo Hrvatima, no to je fenomen koji u Hrvatskoj ima starije politi\u010dko-nacionalno i kulturno utemeljenje, a \u010dija \u0107e perspektiva ovisiti i o kretanju integracijsko-asimilacijskih dru\u0161tvenih procesa. Iz predo\u010denih podataka proizlazi da je Hrvatska vjerski znatno homogenija od europskoga kontinenta te da bi do znatnijega poreme\u0107aja vjerske slike do\u0161lo tek masovnijem doseljavanjem nekr\u0161\u0107anskoga stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Nepovoljni demografski trendovi<\/span><\/p>\n

Od demografa stalno dolaze alarmantne brojke o vi\u0161e umrlih nego ro\u0111enih. Kojim intenzitetom Hrvatska gubi stanovni\u0161tvo?<\/strong><\/p>\n

DR. POKOS: Razvoj stanovni\u0161tva Hrvatske nakon Drugoga svjetskoga rata karakterizira nekoliko globalnih i specifi\u010dnih demografskih procesa izrazito depopulacijskih zna\u010dajki, me\u0111u kojima su najzna\u010dajniji procesi ukupne i prirodne depopulacije te demografskog starenja. Ti su dugoro\u010dni demografski procesi, u me\u0111usobnoj kauzalnosti i s dalekose\u017enim posljedicama, postali remetila\u010dki \u010dimbenik stabilnoga i prirodnoga populacijskoga, ali i dru\u0161tveno-gospodarskoga razvoja Hrvatske. Hrvatska ulazi u krug onih europskih zemalja koje imaju izrazito nepovoljne demografske procese, trendove, odnose i strukture.<\/p>\n

Hrvatska je prvi put nakon Drugoga svjetskoga rata smanjenje ukupnog broja stanovnika zabilje\u017eila tijekom me\u0111upopisnoga razdoblja 1991. – 2001., \u0161to se nastavilo i u razdoblju 2001. – 2011. Premda su ta tri popisa provedena prema razli\u010ditoj metodologiji podaci, kazuju da je izme\u0111u 1991. i 2011. broj stanovnika smanjen za 499 376. Posljedica je to naslije\u0111enih, izrazito nepovoljnih \u010dimbenika razvoja stanovni\u0161tva, napose uzajamna djelovanja kontinuiranog pada nataliteta, sna\u017ene emigracije i demografskog starenja. Broj \u017eivoro\u0111enih u konstantnu je padu od po\u010detka 1980-ih godina, a od 1991. do danas svake godine zabilje\u017een je ve\u0107i broj umrlih od \u017eivoro\u0111enih. Me\u0111utim, nepovoljne tendencije u prirodnom kretanju stanovni\u0161tva po\u010dele su znatno ranije, pa je tako totalna stopa fertiliteta jo\u0161 daleke 1968. godine pala ispod grani\u010dne vrijednosti od 2,1, koja osigurava jednostavno generacijsko obnavljanje ukupnog stanovni\u0161tva. Godine 2013. totalna stopa fertiliteta iznosila je svega 1,46 i bila je me\u0111u najni\u017eima u Europi. Na takvo ukupno i prirodno kretanje uvelike su utjecala i nepovoljna migracijska kretanja, jer su u drugoj polovici 20. stolje\u0107a bila dva velika vala iseljavanja.<\/p>\n

Odgovornost na vladaju\u0107im strukturama<\/span><\/p>\n

Spominje se i tre\u0107i val iseljavanja mladih ljudi, koji u potrazi za egzistencijalnim pitanjima odlaze ne samo u europske, nego i prekooceanske zemlje. Kako sprije\u010diti taj odlazak?<\/strong><\/p>\n

DR. POKOS: Za razliku od europske migrantske krize, nas zasada treba znatno vi\u0161e zabrinjavati iseljavanje mladog stanovni\u0161tva iz Hrvatske. To\u010dne razmjere tog iseljavanja ne znamo, jer su statisti\u010dki podatci dosta nepouzdani. Njema\u010dka statistika bilje\u017ei da je u prvih \u0161est mjeseci 2014. godine u Njema\u010dku iselila 21 000 hrvatskih dr\u017eavljana, a Dr\u017eavni zavod za statistiku, koriste\u0107i MUP-ove podatke, barata s brojem od 7877 hrvatskih dr\u017eavljana iseljenih u Njema\u010dku tijekom 2014. godine. Podatci za tu godinu bit \u0107e jo\u0161 nepovoljniji, jer je Njema\u010dka, kao i Francuska, Belgija i Italija, 1. srpnja ukinula restrikcije za zapo\u0161ljavanje hrvatskih dr\u017eavljana. Treba re\u0107i i da se Hrvati lako integriraju, a mnogi i asimiliraju u njema\u010dko dru\u0161tvo, pa se po nekim projekcijama o\u010dekuje da \u0107e svaki drugi radni migrant iz Hrvatske oti\u0107i u Njema\u010dku. Odgovornost za taj masovni odlazak je na vladaju\u0107im strukturama, koje ne poduzimaju adekvatne mjere za ostanak mladih ljudi, a pritom se prije svega misli na otvaranje novih radnih mjesta te dono\u0161enje javnih politika, kao \u0161to su populacijska i obiteljska politika.<\/p>\n

Posljednja obiteljska politika donesena je 2003. godine. \u0160to se po tom pitanju poduzelo u proteklom desetlje\u0107u? Ima li kod vlasti spremnosti za provo\u0111enje mjera za preokret negativnih trendova?<\/strong><\/p>\n

DR. POKOS: Dono\u0161enje nove obiteljske politike, kao i populacijske politike, treba biti jedan od prioritetnih zada\u0107a hrvatske politike. Krajem 2012. godine pri Ministarstvu socijalne politike i mladih osnovana je radna skupina za izradu nove Nacionalne obiteljske politike. Nakon nekoliko po\u010detnih sastanaka navedeno ministarstvo nije poduzimalo daljnje akcije, ve\u0107 je u velja\u010di 2015. osnovalo novu radnu skupinu, koju je \u010dinilo znatno manji broj stru\u010dnjaka te koja je do kraja lipnja ministarstvu predlo\u017eila mjere obiteljske politike. Kako se pribli\u017eavaju parlamentarni izbori, a samim time i raspu\u0161tanje Sabora, koji mora donijeti novu obiteljsku politiku, postaje jasno da se za mandata ove vlade obiteljska politika ne \u0107e usvojiti. Najve\u0107a \u0161teta od svega je \u0161to bi predlo\u017eenim mjerama mo\u017eda idu\u0107ih godina imali nekoliko tisu\u0107a vi\u0161e \u017eivoro\u0111ene djece, odnosno manje iseljenih stanovnika.<\/p>\n

\u017dene s pet djece – \u00bbnacionalne heroine\u00ab<\/span><\/p>\n

Koje bi to mjere bile u\u010dinkovite? Mo\u017eete li nam kao osoba koja ima pregled nad demografskim politikama drugih zemalja dati uvid u to kako su to rije\u0161ile druge zemlje?<\/strong><\/p>\n

DR. POKOS: Op\u0107enito su najzna\u010dajnije mjere obiteljske politike dje\u010dji dodatci, porezne olak\u0161ice, potpore majkama, obiteljski servisi, pomo\u0107 jednoroditeljskim obiteljima i sl. U na\u0161em prijedlogu mjera, a o \u010demu su mediji ve\u0107 pisali, uva\u017eavali su se i naputci Europske unije, kao i novi prijedlog Europskoga parlamenta kojim se predla\u017ee 20 tjedana rodiljnoga dopusta – \u010detiri tjedna prije poroda i 16 tjedana nakon poroda. Jedan od prijedloga bio je ukidanje ograni\u010denja na iznos naknada nakon ro\u0111enja djeteta za drugih \u0161est mjeseci, roditeljski dopust, a koji sada iznosi 2660 kuna. Po na\u0161em prijedlogu, zaposleni roditelji primali bi 15 mjeseci, mjesec dana prije ro\u0111enja djeteta te 14 mjeseci nakon njegova ro\u0111enja, naknadu u visini svoje prosje\u010dne pla\u0107e prije ro\u0111enja djeteta – s time da to ne bi moglo biti vi\u0161e od 17 000 kuna. Ovdje smo se vodili obiteljskom politikom Estonije, koja je 2008. godine uvela mogu\u0107nost porodiljnoga dopusta od 18 mjeseci uz punu nadoknadu pla\u0107e. Na taj su na\u010din totalnu stopu fertiliteta u samo pet godina dignuli s 1,2 na 1,7 djece.<\/p>\n

Predlo\u017eeno je i stimuliranje relativno brza ra\u0111anja sljede\u0107ega djeteta, kakvo je poznato u skandinavskim zemljama. Naime, praksa pokazuje da se roditelji u Hrvatskoj nakon dopusta vrlo \u010desto vra\u0107aju na slabije pla\u0107ena radna mjesta ili ostaju bez posla. Stoga se predla\u017ee da se roditeljima koji dobiju sljede\u0107e dijete u razdoblju od dvije do pet godina nakon ro\u0111enja prvog djeteta dopust produ\u017ei za jo\u0161 140 dana, a da im naknada bude jednaka onoj koju su imali nakon ro\u0111enja prvoga djeteta – bez obzira na to jesu li sada, primjerice, nezaposleni ili im je smanjena pla\u0107a. Nadalje, prijedlog je i da se naknada za nezaposlene roditelje pove\u0107a sa sada\u0161njih 1600 na oko 2200 kuna. Jedan od prijedloga je i da se za svu djecu osigura topli obrok u \u0161koli itd.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de obiteljske politike u drugim dr\u017eavama, dobri su primjeri Bjelorusije i Ukrajine, jer se ne mo\u017eemo uspore\u0111ivati s dr\u017eavama koje imaju vrlo dobru obiteljsku politiku, ali su i znatno razvijenije od Hrvatske, primjerice Francuskom. Bjelorusija i Ukrajina imale su veoma lo\u0161u demografsku sliku jer je 2004. godine totalna stopa fertiliteta u Bjelorusiji iznosila samo 1,23 djeteta po \u017eeni, a u Ukrajini 1,21, \u010dime su po tom pokazatelju te dr\u017eave bile na samom svjetskom dnu. Da bi promijenili postoje\u0107e stanje, vlasti u Ukrajini po\u010dele su primjenjivati nesvakida\u0161nju politiku i mjere da bi potakle pove\u0107anje nataliteta. Financijska pomo\u0107 koja se dodjeljuje za prvo dijete iznosi 3259 dolara (22 000 kuna), za drugo dijete 6441 dolara (43 500 kuna), dok dodatak za tre\u0107e i vi\u0161e djece dosti\u017ee iznos od 13 067 dolara (88 500 kuna). U Hrvatskoj, primjerice, jednokratna dr\u017eavna naknada za ro\u0111enje svakog djeteta iznosi 2300 kuna (oko 300 eura). Osim toga dr\u017eava obiteljima s petero i vi\u0161e djece dodjeljuje \u010dak i stan, dok se obiteljima s troje ili vi\u0161e djece, ra\u010duni za vodu, struju, plin i telefon umanjuju za 50 posto. \u017dene koje rode petero djece, uz 1500 dolara, dobivaju i titulu \u00bbnacionalnog heroja\u00ab.<\/p>\n

Dr\u017eava mora snositi tro\u0161kove integracije<\/span><\/p>\n

Postoji li konsenzus me\u0111u demografima o tome kojim rje\u0161enjima se mo\u017ee do\u0107i do pove\u0107anja nataliteta ili postoje razli\u010dite ideje?<\/strong><\/p>\n

DR. POKOS: Neka od rje\u0161enja su, naravno, hitno dono\u0161enje obiteljske i populacijske politike, \u010dime bi se barem donekle pobolj\u0161alo demografsko stanje, jer ako se ne\u0161to bitno ne promijeni, mo\u017eemo o\u010dekivati jo\u0161 manji broj ro\u0111enih nego 2014. godine, kad je u Hrvatskoj ro\u0111eno najmanje djece otkad se vodi statistika o njihovu broju, tj. od 1780. godine. Pogotovo je zabrinjavaju\u0107e \u0161to u dob izme\u0111u 25. i 30. godine \u017eivota – dob u kojoj ra\u0111a najvi\u0161e hrvatskih \u017eena – idu\u0107e godine po\u010dinju ulaziti \u017eene ro\u0111ene po\u010detkom 1990-ih, a \u010diji je broj znatno manji od onih ro\u0111enih krajem 1980-ih. Ako se ne poduzme ni\u0161ta u tome smislu, uskoro \u0107emo morati po\u010deti uvoziti radnu snagu iz drugih regija ili kontinenata, ali u tom slu\u010daju treba znati da \u0107e dr\u017eava snositi tro\u0161kove integracije, \u0161to nije niti jednostavno, niti jeftino. Ovdje mo\u017eemo istaknuti primjer \u0160vedske, koja je ovo ljeto progla\u0161ena najboljom zemljom u pogledu integracije legalnih migranata, promatraju\u0107i barijere s kojima se migranti susre\u0107u u zapo\u0161ljavanju, obrazovanju, zdravlju, politi\u010dkoj participaciji, osiguranju stalnog prebivali\u0161ta, dodjeli dr\u017eavljanstva, ujedinjenju obitelji i borbi protiv diskriminacije. Unato\u010d tomu i tamo postoje problemi koji se o\u010dituju u etni\u010dkoj segregaciji i uzletu krajnje desnice.<\/p>\n

 <\/p>\n\n\n\n
\n

Pozitivna diskriminacija \u017eena<\/span><\/p>\n

Dolaze komentari da je populacijska politika skupa. Koliko bi trebalo ulo\u017eiti novca za pozitivne brojke? Mogu li se pozitivni pomaci osigurati samo sustavom obiteljskih potpora i poreznih olak\u0161ica, tj. novcem, ili su potrebnije sveobuhvatne promjene?<\/strong><\/p>\n

DR. POKOS: Bez obzira \u0161to je svaka populacijska ili obiteljska politika skupa, moramo postati svjesni da \u0161to \u0107e se vi\u0161e odga\u0111ati dono\u0161enje adekvatnih mjera populacijske i pronatalitetne politike, to \u0107e one iziskivati mnogo vi\u0161e truda i mnogo \u0107e vi\u0161e stajati hrvatsko dru\u0161tvo. O ulo\u017eenim financijskim sredstvima te\u0161ko je govoriti, jer sve ovisi o predvi\u0111enim mjerama. Osim novcem, jaka populacijska politika mo\u017ee se ostvariti, primjerice, i u odnosu prema zaposlenim \u017eenama, a koji kod na\u0161ih poslodavaca nije uvijek na visokoj razini. Stopa zaposlenosti \u017eena najve\u0107a je upravo u onim razvijenim europskim zemljama koje imaju pozitivne demografske trendove. U tim zemljama mnoge \u017eene mogu raditi pola radnoga vremena, ali uz punu pla\u0107u, a \u0161to im subvencionira dr\u017eava. Ukoliko \u017eene raspola\u017eu novcem, vremenom i javnim uslugama, odnosno dostupno\u0107u jaslica i vrti\u0107a, rije\u010d je o pozitivnoj diskriminaciji zaposlenih \u017eena te u tim zemljama \u017eene imaju jaku javnu podr\u0161ku. \u010cesto se i isti\u010de primjer \u0160vedske, \u010dija sustavna pronatalitetna politika uklju\u010duje skra\u0107eno radno vrijeme za \u017eene s djecom, \u0161to je dovelo do toga da visokoobrazovane \u0160ve\u0111anke ra\u0111aju vi\u0161e djece od prosjeka, a u Hrvatskoj upravo majke s VSS-om ra\u0111aju manje djece, jer se vra\u0107aju na ni\u017eu poziciju i manje pla\u0107eno radno mjesto.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

\u010clanak je objavljen u on-line izdanju Glasa Koncila<\/a>, kao i u tiskanom izdanju dostupnom u \u017eupama diljem Hrvatske.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

>>> Prof. dr. sc. Nenad Pokos<\/a><\/p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Glas Koncila u broju 37 (2151) od 13. rujna 2015. u rubrici Intervju objavljuje razgovor s prof. dr. sc. Nenadom Pokosom, vi\u0161im znanstvenim suradnikom Instituta Ivo Pilar, pod naslovom “A mogli smo imati nekoliko tisu\u0107a vi\u0161e \u017eivoro\u0111ene djece!” – Razgovarao: Ivan Ta\u0161ev \u2022 Foto: GK\/B. \u010covi\u0107 – Glas Koncila: A mogli smo imati nekoliko tisu\u0107a vi\u0161e \u017eivoro\u0111ene djece!, 13.… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Razgovor s prof. dr. sc. Nenadom Pokosom; Glas Koncila, 13. 9. 2015.<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"yoast_head":"\nRazgovor s prof. dr. sc. Nenadom Pokosom; Glas Koncila, 13. 9. 2015. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"noindex, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Razgovor s prof. dr. sc. Nenadom Pokosom; Glas Koncila, 13. 9. 2015. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Glas Koncila u broju 37 (2151) od 13. rujna 2015. u rubrici Intervju objavljuje razgovor s prof. dr. sc. Nenadom Pokosom, vi\u0161im znanstvenim suradnikom Instituta Ivo Pilar, pod naslovom “A mogli smo imati nekoliko tisu\u0107a vi\u0161e \u017eivoro\u0111ene djece!” – Razgovarao: Ivan Ta\u0161ev \u2022 Foto: GK\/B. \u010covi\u0107 – Glas Koncila: A mogli smo imati nekoliko tisu\u0107a vi\u0161e \u017eivoro\u0111ene djece!, 13.… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Razgovor s prof. dr. sc. Nenadom Pokosom; Glas Koncila, 13. 9. 2015.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2015\/09\/razgovor-s-prof-dr-sc-nenadom-pokosom-glas-koncila-13-9-2015\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-09-10T21:30:58+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2017-12-08T14:46:52+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/images\/stories\/fotografije\/razno\/mediji\/pokos\/Pokos.jpg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"pilar-admin\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"pilar-admin\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"16 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2015\/09\/razgovor-s-prof-dr-sc-nenadom-pokosom-glas-koncila-13-9-2015\/\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2015\/09\/razgovor-s-prof-dr-sc-nenadom-pokosom-glas-koncila-13-9-2015\/\",\"name\":\"Razgovor s prof. dr. sc. Nenadom Pokosom; Glas Koncila, 13. 9. 2015. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\"},\"datePublished\":\"2015-09-10T21:30:58+00:00\",\"dateModified\":\"2017-12-08T14:46:52+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2015\/09\/razgovor-s-prof-dr-sc-nenadom-pokosom-glas-koncila-13-9-2015\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2015\/09\/razgovor-s-prof-dr-sc-nenadom-pokosom-glas-koncila-13-9-2015\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2015\/09\/razgovor-s-prof-dr-sc-nenadom-pokosom-glas-koncila-13-9-2015\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Razgovor s prof. dr. sc. Nenadom Pokosom; Glas Koncila, 13. 9. 2015.\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/\",\"name\":\"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar\",\"description\":\"Pilar\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1\",\"name\":\"pilar-admin\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"pilar-admin\"},\"url\":\"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/pilar-admin\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Razgovor s prof. dr. sc. Nenadom Pokosom; Glas Koncila, 13. 9. 2015. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","robots":{"index":"noindex","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Razgovor s prof. dr. sc. Nenadom Pokosom; Glas Koncila, 13. 9. 2015. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","og_description":"Glas Koncila u broju 37 (2151) od 13. rujna 2015. u rubrici Intervju objavljuje razgovor s prof. dr. sc. Nenadom Pokosom, vi\u0161im znanstvenim suradnikom Instituta Ivo Pilar, pod naslovom “A mogli smo imati nekoliko tisu\u0107a vi\u0161e \u017eivoro\u0111ene djece!” – Razgovarao: Ivan Ta\u0161ev \u2022 Foto: GK\/B. \u010covi\u0107 – Glas Koncila: A mogli smo imati nekoliko tisu\u0107a vi\u0161e \u017eivoro\u0111ene djece!, 13.… Pro\u010ditaj vi\u0161e o Razgovor s prof. dr. sc. Nenadom Pokosom; Glas Koncila, 13. 9. 2015.","og_url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2015\/09\/razgovor-s-prof-dr-sc-nenadom-pokosom-glas-koncila-13-9-2015\/","og_site_name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","article_published_time":"2015-09-10T21:30:58+00:00","article_modified_time":"2017-12-08T14:46:52+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-content\/images\/stories\/fotografije\/razno\/mediji\/pokos\/Pokos.jpg"}],"author":"pilar-admin","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"pilar-admin","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"16 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2015\/09\/razgovor-s-prof-dr-sc-nenadom-pokosom-glas-koncila-13-9-2015\/","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2015\/09\/razgovor-s-prof-dr-sc-nenadom-pokosom-glas-koncila-13-9-2015\/","name":"Razgovor s prof. dr. sc. Nenadom Pokosom; Glas Koncila, 13. 9. 2015. - Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website"},"datePublished":"2015-09-10T21:30:58+00:00","dateModified":"2017-12-08T14:46:52+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2015\/09\/razgovor-s-prof-dr-sc-nenadom-pokosom-glas-koncila-13-9-2015\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2015\/09\/razgovor-s-prof-dr-sc-nenadom-pokosom-glas-koncila-13-9-2015\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/2015\/09\/razgovor-s-prof-dr-sc-nenadom-pokosom-glas-koncila-13-9-2015\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Razgovor s prof. dr. sc. Nenadom Pokosom; Glas Koncila, 13. 9. 2015."}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#website","url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/","name":"Institut društvenih znanosti Ivo Pilar","description":"Pilar","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/c0db50ebd77c4409e19b18044bbf10c1","name":"pilar-admin","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/fac9e03c4db0011b9c1ad8b5e9c74b8c?s=96&d=mm&r=g","caption":"pilar-admin"},"url":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/author\/pilar-admin\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/817"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=817"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/817\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7958,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/817\/revisions\/7958"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=817"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=817"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.vegaintro-projekti.com\/pilar-stari\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=817"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}