Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Pilar
Kao treća knjiga Biblioteke PILAR u izdanju Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga dr. Ive Pilara UVIJEK IZNOVA SRBIJA. Sudbonosni trenutak za Jugoslaviju u novom prijevodu s njemačkog Dalibora Jolera i s pogovorom dr. sc. Tomislava Jonjića
…nije zadnja Pilarova knjiga dokument njegove kapitulacije, nego je logičan izraz i dosljedan nastavak jedne višedesetljetne racionalne, promišljene i naglim koracima nesklone političke strategije, strategije koja je imala biti okrunjena davnim Pilarovim snom – neovisnom hrvatskom državom kao sastavnim dijelom srednjoeuropsko-sredozemnoga kruga. – Iz Pogovora
Ivo Pilar
UVIJEK IZNOVA SRBIJA. Sudbonosni trenutak za Jugoslaviju
Biblioteka Pilar – Knjiga treća
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2024. – 144 str.
ISBN 978-953-8404-28-3
Sadržaj
I. Jugoslavenske političke prilike
Proglašenje diktature 6. siječnja 1929. godine. Živkovićeva vlada. Neuspjeh Vidovdanskog ustava. Srpski centralizam. Razočaranje Hrvata. „Trula inteligencija“. Stjepan Radić osniva Seljačku stranku. Radićevo ubojstvo na otvorenoj sjednici Narodne skupštine. Kompromitacija južnoslavenske državne misli. Nemiri u Hrvatskoj. Srpski plan odsijecanja hrvatskih područja (amputacijske težnje). Učinci diktature: mjere protiv komunista, poboljšanje uprave, banovinski ustroj s izrazitom težnjom posrbljivanju. Zakon o podržavljenju sokolstva. Posrbljivanje i razvlaštenje hrvatskoga sokolstva. Različitost dinastijskoga i državnog osjećaja u Hrvata i Srba. Ubojstvo hrvatskoga učenjaka dr. Milana Šufflaya. Uspon hrvatske državne stranke. Pad ministra financija dr. Švrljuge. Pokušaji posrbljivanja donošenjem novoga Ustava pravoslavne Crkve. Izlazak slovenskoga ministra dr. Korošeca iz vlade. Jačanje katoličanstva. Zaoštravanje vjerskih pitanja. Povratak u srednji vijek. Pokušaj ubojstva Hrvata dr. Mile Budaka.
II. Opće i gospodarske prilike
Povoljnije gospodarske prilike nego u ostatku Europe. Dobre žetve 1929. i 1930. godine. Obrat i pogoršanje stanja. Suša i pomor stoke 1931./1932. godine. Ruski drvni damping. Zlosretni zakon o stabilizaciji dinara od 10. svibnja 1931. godine. Navala štediša na banke. Ukidanje kredita. Državni monopol na prodaju pšenice i njegove posljedice: teški financijski gubici države, ugrožavanje mlinarske industrije. Navodno bogaćenje političara krijumčarenjem pšenice. Milijunska imovina južnoslavenskih ministara u inozemstvu. Ponovno uvođenje strogoga centralizma ustavom od 3. rujna 1931. godine. Gušenje oporbe sustavom državnih izbornih lista. Politika apstinencije. Lažiranje izbora. Narod doživljava parlamentarizaciju kao grubu prijevaru. Srpski studentski nemiri. Zatvaranje beogradskoga sveučilišta. Zakon o zaštiti zemljoradnika (moratorij na seljačke dugove). Političko kreditiranje. Uništenje seljačkoga kredita. Nezdravi pad nacionalne ekonomije. Očajno ekonomsko stanje nakon 1931. godine.
III. Sudbonosni trenutak za Jugoslaviju
Neuspjeh prikrivene diktature. Neriješeno hrvatsko pitanje. Destabilizacija države zbog državne i psihološke krize. Ugroza dinastije. Trošenje jugoslavenstva. Povijest jugoslavenske ideje. Njezini začetnici Rački i Strossmayer u službi katoličko-pravoslavne crkvene unije. Južnoslavenska akademija znanosti u Zagrebu. Suzbijanje jugoslavenske ideje djelovanjem nacionalnoga hrvatskog separatizma (dr. Ante Starčević). Ponovno oživljavanje jugoslavenstva Jugoslavenskom deklaracijom dr. Korošeca od 30. svibnja 1917. Pobjeda jugoslavenstva u Vidovdanskom ustavu. Slom uspostavom diktature. Upravno-pravne poteškoće u velikosrpskoj državi. Osipanje srpstva. Brutalno ugnjetavanje Crnogoraca. Marginalizacija staroaustrijskih Srba. Pribićevićev izgon. Komunistička propaganda: časnička urota u Mariboru 1932. godine. Hrvatski ustanak na Velebitu 1932. godine.
IV. Hrvatsko pitanje
Etnička i povijesna samostalnost Hrvata. Njihovo prvobitno samostalno kraljevstvo. Personalna unija s Ugarskom (1102.). Nakon Mohačke bitke (1526.): izbor Ferdinanda I. Habsburškoga za kralja. Nakon 1918.: Petar Karađorđević. Geopolitički razlozi hrvatske povijesne politike udruživanja. Nacionalno i teritorijalno ujedinjeni susjedi. Nezaštićene hrvatske granice. Ilirizam. Jugoslavenstvo, srpsko-hrvatsko jedinstvo — tek puke svrhovite fikcije koje su Hrvati danas napustili. Povijest srpskoga naseljavanja. Carska loza Nemanjića. Sv. Sava kao utemeljitelj srpske državne Crkve. Carstvo Dušana Silnoga. Srbija preuzima bizantsku zavjetnu misao: ujedinjenje cijeloga Balkana u jednoj državi, jednoj vjeri i jednom narodu. Izgledi za uspjeh u borbi između Srba i Hrvata za pravo na samoodređenje. Odlučujući geopolitički položaj: prijeka potreba za Hrvatima kao braniteljima crte Dunav Sava-Jadran. Vječna opreka između istočnjačko-pravoslavnih Srba i katoličko-zapadnjačkih Hrvata. Pojam i kriza bizantinizma
V. Federalizacija je jedini spas za Jugoslaviju
Dualizam je bio uzrokom propasti Austro-Ugarske. Zbog sličnih prilika u Jugoslaviji može se očekivati sličan ishod. Federalizam kao posljednja mogućnost spasa. Ponovna uspostava stanja prije 1918., sazivanje ustavotvorne skupštine. Razdvajanje Istoka i Zapada u državno-pravnom ustroju i upravi. Napuštanje fikcije o nacionalnome jedinstvu južnih Slavena. Otklanjanje dugotrajne krize uvođenjem samouprave u Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori, autonomija za Makedoniju i Vojvodinu. Prepreke federalizaciji: južnoslavenska sklonost fikciji, srpsko vlastohleplje, hrvatske težnje za punom neovisnošću. Odgađanje federalizacije znači sovjetizaciju ili fašizaciju.
VI. Jugoslavija je europsko pitanje
Značenje Sredozemnoga i Jadranskoga mora kao pomorskoga puta. Istočna obala Jadrana pluća su prometne politike cijele Srednje Europe. Kroz Jugoslaviju vode europski putovi prema Jadranu i Egejskome moru. Talijanske težnje za jugoslavenskom jadranskom obalom radi potpunoga ovladavanja pomorskim putem prema Sueskome kanalu, Dalekome istoku, Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj, cijeloj Srednjoj Europi. Otpor talijanskim pretenzijama. Federalizacija kao unutarnjopolitičko rješenje radi izbjegavanja vanjskopolitičkih potresa. Prijeko potrebna potpora Europe.
VII. Kazalo imena i pojmova
Pogovor
Immer wieder Serbien: Pilarova knjiga kao dio vanjskopolitičke aktivnosti hrvatskoga vodstva 1932.—1933. (Tomislav Jonjić)
Iz Pogovora
Mnoge od onih koji su Ivu Pilara poznavali samo po najpoznatijem njegovu djelu, Južnoslavenskom pitanju, koje je u ožujku 1918. objavljeno u Beču na njemačkom jeziku (pa u nesolidnu hrvatskom prijevodu tek 1943. izišlo u Zagrebu), znala je u nedoumicu dovesti posljednja njegova knjiga koja je osvanula također na njemačkom, početkom 1933. u Berlinu, pod naslovom Immer wieder Serbien: Jugoslawiens Schicksalsstunde (Uvijek iznova Srbija: Sudbonosni trenutak Jugoslavije). O toj nedoumici zorno svjedoče ne samo onodobni osvrti i naknadna sjećanja autorovih suvremenika, nego i prikazi te knjige kao i opaske o njoj koje su se pojavile tijekom posljednjih tridesetak godina, nakon što je i to Pilarovo djelo postalo čitateljima dostupnije u dva hrvatska prijevoda (1994. i 1997.), koja su mjestimice također zaslužna za pogrješno shvaćanje njegovih pogleda.
(…)
Drugim riječima, nije zadnja Pilarova knjiga dokument njegove kapitulacije, nego je logičan izraz i dosljedan nastavak jedne višedesetljetne racionalne, promišljene i naglim koracima nesklone političke strategije, strategije koja je imala biti okrunjena davnim Pilarovim snom – neovisnom hrvatskom državom kao sastavnim dijelom srednjoeuropsko-sredozemnoga kruga.
